DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cftcano $umac6t&& ŠUMARSTVO U AUSTRIJI (Ova zapažanja iznijela je u Les. hoz jajstvu 1-1966. grupa šumara Sov. Sav. boraveći nedavno u Austriji). Današnja je Austrija triput manja od Jugoslavije, ali po šumovitosti popela se na četvrto mjesto u Evropi (iza Finske, Švedske i Albanije). Od ukupne plodne površine 45 je posto pod šumom. Štajerska i Koruška gotovo su posve pokrivene šu mom. U Austriji postoji 450 god´na star zakon, kojim se zabranjuje uništavanje šuma i pretvorba šumskog u poljopriv redno tlo. Posljednjih se godina, štaviše, šumska površina proširila za 200.COO ha, jer su npr. pošumljene oranice koje su teško dostupne da bi se mehanizirano o- brađivale. Šume zapremaju 3,352.000 ha, od kojih samo 300.000 ha ima privredno značenje. Ostale šume vrše funkciju zaštite tla i režima voda. Gotovo svuda provodi se visoko šumsko gospodarenje, samo na neznatnoj površini (uglavnom na malošumovitim područjima Donje Austrije) uzgaja se niska šuma s kratkim turnusom. Prostrane monokulture šumskih masiva (samo na prvi pogled), a zapravo mozaik su čestica privatnih vlasnika. Austrija ih ima oko 250.000. Oko 40,8% šuma u rukama je sitnih posjednika (sa srednjom površinom od 50 ha) 22,8%) zapremaju veleposjedi, 6% fondovi i zaštitne šume, ll,9P/o pripadaju raznim društvima i trgovačkim kompanijama, a 4% crkvi. Državni je šumski fond samo 14,4% od ukupne površine šuma. Razumljivo je da se takva rascjepkanost jako odrazuje na vođenju šumskog gospodarenja i na stanje šuma. U toj se zemlji može vidjeti ovakva slika: šume jednog vlasnika uzorno su uređene, prebornu se gospodari i vodi račun o svakom vrijednom stabalcu, unose vrste drveća ´koje popravljaju tlo, a pored njih leže nepošumljene sječine s bijednim ostacima nekadašnje šume drugog vlasnika. Njega mladika nije na visini, šumarske se ustanove ograničavaju samo na propagandu. Pa čak ni državne šume nemaju strogo određenog plana njege sastojina. Za čišćenja nema sredstava. Proređuje se tek u dobi letvenjaka, zato su mladici pregusti. Ali sve to nije velika nesreća, jer ne postoji problem izrrjene vrsta i ugnje tavanja vrednijih vrsta manje vrijednim. Mladici su uglavnom čisti (iz omorike ob., bukve) ili u smjesi s arišom ili borom. Općenito uzevši, austrijske šume nisu iscrpljene ni poremećene. Po dobnim raz redima ovako su podijeljene: u državnim šumama ima 38% zrelih šuma (IV dob. razred), a ostalih, mlađih, ima u svakom dobnom razredu samo 11—14%. Isto je stanje i kod najvećih veleposjeda gdje se planski gospodari. Sitnovlasničke se šume sastoje iz 10% zrelih šuma, a mladih sa stojina I i II dob. razr. ima 32% Tak vih je šuma oko 1,5 min. ha. Drvna masa svih šuma iznosi 480 min. m3 sa srednjom drvnom masom po hektaru 150 m3, a postavljen je cilj, da se dotjera do 200 i 230 m3. Prirast je 8,5 min. m? godišnje, ali se siječe 10 do 12 min. m3 ili 3—4 m3 sa hektara. Pretjerana eksploatacija šuma vrši se zbog potrebe velikih količina drva za eksport. Od godišnje posječenih 4,8 min. m3 izvozi se 3,2 min. (tj. 6611/»). Najviše ide u Italiju (1,9 min. m´3) i u Zap. Njemačku (0,6^—0,9 min. m3). Osim toga oko 3 min. m3 prerađuje se u celulozno-papirnim fabrikama, a 0,5 min. ide na drvne i izolacijske ploče (i od toga se polovica izvozi). Prihodi od izvoza drva nadmašuju 6,5 milijardi šilinga (ili 121 min. rubalja). Drvo je u Austriji veoma skupo. Tako na području Salzburga izrada 1 m3 u šum. gospodarstvu stoji 30 šilinga, a sa izvozom oko 60 (a 1 m3 prodaje se od 360—600 šilinga). U šumama visokog uzgoja pretežu četinjače sa 87"/o, a među njima dominira sa 57,8% stasita alpska omorika ob. uske krošnje sižući i preko 2,´OOD m po strminama. Bor, pretežno vajmutovac, čini 14,4% svih šuma, bukva oko 10!"/», jela 4,8;Vo, ariš 8,3!;7o, crni bor P/o, limba O,0°/o, hrast l,2l:,/o, a druge tvrde listače 1,3%. Mekih je listača malo, 0,8´Vo. Uprava šumama prilično je zamršena. Postoji Ministarstvo za tlo i šume, koje preko svoje Sekcije za šumarstvo rukovodi šumskotehničkim odjelima u upravama područja (što ´odgovara rajonskim inspekcijama ili nadzorništvima). Toj Sekciji neposredno je podređena Državna šum. ogledna stanica, pa šumarske škole i mjesne škole za obuku šumovlasnika i šum. radnika. 551 |