DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Od proljetnog brštenja nastaju mnogo veće štete nego od jesenskog. Jedna gusjenica prvog larvalnog stadija potroši tokom čitavog svog razvoja, koji traje oko 12 tjedana, svega oko pola sadržaja jedne iglice. Međutim gusjenica posljednjeg (IV) stadija uništi za svega 4—6 dana, koliko traje njen razvoj, čak oko 8 iglica. Prema Schindle r u, kod zaraze od prosječno jedne gusjenice po jednom kratkom izbojku sigunro nastaje golobrst, a opasnost od šteta postoji već kod zaraze od jedne gusjenice na pet kratkih izbojaka. Iako je navedeno da C. laricella napada sve vrste ariša, ipak posljedice brštenja nisu jednake na svim vrstama. Poznato je da pojedine vrste ariša imaju različitu prosječnu dužinu iglica i različit, ali uglavnom konstantan prosječni broj iglica u kratkom izbojku. Evropski ariš (L. decidua) ima npr. kraće iglice i prosječno mnogo manje iglica u kratkom, izbojku od japanskog (L. leptolepis). Zbog toga pri istoj jačini napadaja na japanskom arišu nastaju mnogo manje štete nego na evropskom. Prema tome specifična veličina i broj iglica znatno utječu na veličinu štete. Višegodišnji uzastopni napadaj slabi stabla, što se, osim na prirastu, vidljivo očituje i na smanjenoj sposobnosti stabla za proizvodnju asimilacionog aparata. Prema Jungu , tokom trogodišnjih opažanja na jednom japanskom arišu prosječan broj iglica u kratkim izbojcima smanjio se zbog brštenja od početnih 70 na 52 u drugoj te na 25 u trećoj godini. Osim toga oslabljena stabla kasnije tjeraju. Sušenje najprije zahvaća najtanje grančice, zatim pojedine grane i konačno čitavo stablo. Uslijed jakog brštenja mogu se posušiti ne samo pojedinačna stabla nego i čitave skupine. Ranije se držalo da je C. laricella uzročnik ariševog raka. Danas se zna da tu bolest uzrokuje gljiva Dasyscypha willkommii. Ostaje ipak činjenica da arišev tuljčar svojim djelovanjem stvara predispoziciju za napadaj mnogih štetnika i bolesti. PRIRODNI NEPRIJATELJI O korisnom djelovanju ptica u vezi s ariševim tuljčarom mišljenja su podijeljena. Većina autora smatra da ptice izbjegavaju tuljčareve gusjenice. To se tumači na taj način što pticama ne prija tuljak u kom gusjenica živi. S obzirom na čestu i dugotrajnu pojavu ariševog tuljčara očito je da je eventualni dio korisnih ptica nedovoljan da spriječi napadaj ovog štetnika Veću korist pružaju parazitske osice iz porodica Chalcididae i Ichneumonidae. Na tuljcima se često mogu naći izlazni otvori parazita. Ipak je i djelovanje parazita nedovoljno efikasno. Iz podataka dosadašnjih opažanja proizlazi, naime, da je djelovanjem parazita bila uništena najviše jedna četvrtina svih gusjenica. Mnogi zimski tuljci obavijeni su plijesni, a gusjenice u njima uništene. Nije sigurno da li ova plijesan djeluje kao parazit ili saprofit jer postoji mogućnost da gusjenice stradaju od jake zime pa da ih gljivica tek kasnije zahvati. SUZBIJANJE Predobrana Iskustvo pokazuje da C. laricella napada sve vrste ariša u svim dobnim razredima i na skoro svim staništima. Ipak je pojava ovog štetnika na nadmorskim visinama iznad 900—1000 m mnogo rjeđa i manje opasna. Prema tome |