DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 63 <-- 63 --> PDF |
mjestu ubuše u iglicu, ali ne izgrizaju dugačke mine nego češće mijenjaju mjesto brštenja. Na taj način na jednoj te istoj iglici nastaju oštećenja na više mjesta (si. 3). Pri jakom napadaju, kada sve L[ izađu iz iglica i načine tuljke, čini se kao da su iglice na kratkim izbojcima oživjele, zbog relativno živahnog pomicanja tuljaka (si. 4). Prigodom kretanja po granama gusjenice ispredaju brojne paučinaste niti oko iglica. Nakon opadanja iglice vise na ovim nitima, njišući se pri najmanjem strujanju zraka, što stvara svojevrsnu sliku. i LL SI. 3. Bušotine starijih gusjenica. SI. 4. Izbušeni vrhovi iglica i Po Jungu. gusjenice po pupoljcima. Po Nusslinu. Obično krajem oktobra gusjenice preinače jesenske tuljke u zimske te se učvrste na jednom mjestu. To su gotovo redovno pupovi kratkih izbojaka na perifernim granama. Ovdje prezime, a u proljeće nastavljaju s brštenjem čim ariš potjera iglice (si. 5). Tokom proljeća još se dva puta presvuku i izgrade proljetne jednostavne ili sastavljene tuljke. Proljetno brštenje traje oko 3—1 5. Gusjenica u tuljku na kratkom izbojku koji upravo tjera. Po Schwerdtfegeru. |