DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 55 <-- 55 --> PDF |
UZGOJ OTPORNIH SMREKOVIH SASTOJINA U GORSKOM KOTARU Prcf. đr ZLATKO VAJDA Smreka (omorika obična) nije u Gorskom Kotaru rasprostranjena na velikim površinama. U svojim ranijim istraživanjima (4) ustanovili smo, da je u tom području prirodno rasprostranjena na površinama, koje ukupno iznose oko 20.300 ha. Najmanje je nađeno čistih smrekovih sastojina (248 ha). Smreka je pretežno utrešena u jelove i bukove sastojine. Najviše smo ju nalazili na ravnim i kotlinastim staništima (10.989 ha) zatim na strmim i pećinastim terenima (2210 ha). Čiste smrekove sastojine rastu pretežno na ravnim i kotlinastim terenima između 600 i 800 m nadm. visine (155 ha). Što se tiče ekspozicija ona najbolje uspijeva na neeksponiranim ravnim i kotlinastim položajima, a razmjerno najmanje je ima na južnim ekspozicijama. Smreka zahtijeva tu više svjetla od jele i bukve. Na zaštićenim ravnim i kotlinastim položajima ona ima dobar prirast. Čiste smrekove sastojine zauzele su niže, hladne položaje i mrazišta, jer su na tim mjestima jela i bukva biološki slabije vrste. Te vrste nisu tako otporne prema mrazu kao smreka, pa se njihov pomladak može tu pojaviti samo pod zaštitom krošanja smrekovih stabala. Uz potpun obrast daju na tim položajima smrekove sastojine godišnji prirast od preko 9 m3 po ha te uz 80—90 godišnju starost 800—900 m3 drvne mase deblovine po ha. Mnogo štete joj nanosi vjetar, led i mokri snijeg, koji je čest u Gorskom Kotaru. Smreka ima velik broj neprijatelja pogotovo među insektima, koji najčešće kao sekundarni štetnici stalno ugrožavaju njene sastojine (4). Posljednjih godina osnovani su u Gorskom Kotaru veliki šumski rasadnici (Mrkopalj, Kuželj) u kojima se uzgajaju milijuni smrekovih biljaka, kojima će se popuniti mnoge prorijeđene sastojine, progale i čistine, da bi se osigurala sirovina za sve veće potrebe naše drvne i celuiozne industrije. To je svakako vrijedno i korisno nastojanje šumskog gospodarstva toga kraja. Međutim pri tom pothvatu treba nastojati, da se nove smrekove sastojine podignu na odgovarajućem staništu, te da budu što otpornije prema štetnim fiziografskim i biotskim faktorima. Podizanje takovih novih smrekovih sastojina treba dobro prostudirati i s obzirom na postojanje varijetete smreke, koja je vjerojatno otpornija na snijeg i vjetar, te ima veći prirast od obične smreke, koja sada u Gorskom Kotaru prevlađuje. Mi smo već kod prvih pregleda smrekovih sastojina toga kraja zapazili neka smrekova stabla, koja se po svom habitusu i razgranjenju bitno razlikuju od forme, koja danas tu prevladava. Moguće je ta varijeteta prikladnija i otpornija, pa joj treba pri uzgoju i podizanju smrekovih sastojina dati prednost pred običnom smrekom. Ta zapažanja nisu nova. Mi ćemo navesti neke podatke iz starije stručne i naučne literature, koji potvrđuju naša zapažanja. 533 |