DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 53 <-- 53 --> PDF |
OBRADA REZULTATA ISTRAŽIVANJA U ovoj radnji uzeli smo za bazu radno vrijeme utrošeno za proizvodnju 1 prm ogrjevnog drva I/II klase, i to radi toga jer se za proizvodnju tog sortimenta troši apsolutno i relativno najviše radnog vremena. Račun naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda) dat je u tablici 2. Iz te tablice vidi se da je koeficijent pretvorbe u konkretnim uvjetima pri radu s motornom pilom za izradu 1 m:! tehničke oblovine iznosio od 0,343 do 0,569 Računanje naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda) Tablica 2 O o as n a O X3 T3 U) „ IH 5 5" .a > oS 0 ° o H K* NlQ C o i " o > 5 (D OJ OJ 5.133 c0 ^ >G d, --o )Ut!o o CJ 0"H vi Q !_ nj T-s a u« OJ tt ^ aS´g A3 SH ra a Ori oj o 3-a « s.a > m?f1 (n.rtTS a! Nas ft -a 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1. 27. I 1964. bukva 4,99 15,17 2,25 6,74 1,19 11,5 3,00 3.83 2,09 0,569 1 1 10. II 1964. bukva 2,95 12,58 1,25 10,06 0,75 20,5 3,75 5,47 1,46 0,514 1 3. 14. II 1964. bukva 2,34 9,32 1,00 9,32 0,86 10,5 3,30 3,18 2,51 0,343 1 4. 20. II 1964. bukva 8,00 8,40 1,19 7,05 1,13 11,0 3,50 3,14 2,55 0,443 1 g 24. II1964. bukva 6,95 8,79 1,62 5,42 1,48 8,5 2,87 2,96 2,70 0,548 1 1--5 Ukupno bukva — 54,26 7,31 7,42 1,08 62,0 16,42 3,78 2,12 0,509 1 ili prosječno 0,509. Proizlazi, da se drvna masa tehničkih sortimenata može reducirati količinski na prosječno 50,9% i po tome sumirati s izrađenom drvnom masom prostornog drva — u zajednički zbir naturalnih uvjetnih jedinica konkretne sječe i izrade drva. Taj zaključak bazira na normalno utrošenom vremenu utvrđenom pri konkretnim snimanjima. Koeficijent pretvorbe kretao se je ranije kod Šumarije Samobor uz rad na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma isključivo ručnim drvarskim oruđem — od 0,82 do 0,92 ili prosječno 0,87 za izradu 1 m3 tehničke oblovine u odnosu na potrebno radno vrijeme za proizvodnju 1 prm ogrjevnog drva I/II klase. (Norme za sječu i izradu drva pri iskorišćivanju šuma ručnim drvarskim oruđem koje su se upotrebljavale u Šumskom gospodarstvu Zagreb daju koeficijent pretvorbe u iznosu od 0,92, a norme unijete u Mali šumarsko-tehnički priručnik daju koeficijent od 0,82. Sve navedeno odnosi se uz sječu i izradu bukovih sastojina u planini, uz o plodnu sječu i uz srednje povoljne uvjete — za koje uvjete je izračunat i koeficijent uz rad s motornom pilom.) U ovoj radnji koristit ćemo koeficijent u iznosu od 0,92 budući da taj odgovara uvjetima kod Šumarije Samobor. ZAKLJUČAK Vidi se da se koeficijent pretvorbe smanjuje. To se ima zahvaliti upotrebi motorne pile — kojom ne samo da se mogu ubrzati radovi na obaranju i prepiljivanju (koja operacija obuhvaća gotovo čitavo glavno radno vrijeme tih tehničkih sortimenata) već i smanjili obujam radova koji se inače obavljaju |