DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 51     <-- 51 -->        PDF

NATURALNA UVJETNA JEDINICA UČINKA (PROIZVODA) PRI
PRAĆENJU PRODUKTIVNOSTI RADA NA SJEĆI I IZRADI DRVA
U ISKORIŠĆIVANJU ŠUMA


VOJISLAV VRANES, đipl. inž. šum. i dipl. ekonomist


UVOD


Usprkos težnji poduzeća da u proizvodnji postigne ujednačenost — proizvodi
se često raznolike proizvode. Kod šumskih poduzeća npr. pri sječi i izradi
drva u iskorišćivanju šuma, to je neizbježiva pojava; količinski odnos proizvedenih
sortimenata stalno se mijenja. Osnovni odnos pri tome predstavlja proizvedena
količina tehničke oblovine (izražene u m3) i prostornog drva (izraženog
u prm). I taj osnovni odnos podložan je stalnoj izmjeni. Ta činjenica otežava
ono — putem jedinica učinka (proizvoda) — sintetsko naturalno praćenje
produktivnosti rada na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma, koje ovisi
samo o umješnosti i zalaganju radnika.


Da bismo svladali navedene poteškoće prilikom sintetskog praćenja produktivnosti
rada kod proizvodnje raznolikih proizvoda, a da bismo ipak ostali
kod naturalnih mjerila učinka (proizvoda), a ne samo pri norma-satu (NS) —
možemo se služiti i naturalno-uvjetnom jedinicom učinka (proizvoda). Naturalno-
uvjetna jedinica treba omogućiti zbrajanje, odbijanje i usporedbu proizvodnje
sastavljene od raznovrsnih proizvoda, pa je prema tome njena uloga
analogna zajedničkom nazivniku.


Osnova za izračunavanje naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda),
konkretno pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma, jest normalno utrošeno
radno vrijeme za izradu jedinica pojedinih sortimenata. Normalno utrošeno
radno vrijeme jedinice određenog (uvjetovanog) proizvoda uzima se za zajednički
nazivnik, na koji se preračunavaju — uz pomoć koeficijenta pretvorbe —
ostali proizvedeni sortimenti.


Odnos utroška radnog vremena za proizvodnju tih sortimenata ovisi c
mnogim činiocima. Taj odnos ovisi npr.:


— o količini i kakvoći pojedinih proizvedenih sortimenata;


— o zahtjevima važećeg standarda;


— o fizičkim svojstvima drva;


— o starosti i kvaliteti sastojine koja se siječe;


— o vrsti tehničke oblovine kao i o vrsti prostornog drva koje se proiz


vodi;


— o stručnosti radnika koji obavljaju proizvodnju;


— o vrsti drvarskog oruđa i stupnju njegove udešenosti;


— o ostalim uvjetima rada (nagib terena na kojem se radi, podrast i dr.);


— i o dr.
529




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Uostalom, odnos utroška radnog vremena pri proizvodnji jedinica pojedinih
sortimenata u iskorišćivanju šuma ovisi o svim onim faktorima o kojima
ovisi i učinak u toj proizvodnji.


Prema tome, faktori pretvorbe su različiti i konkretni u prostoru i vremenu
u šumarstvu.


ZADATAK, METODA RADA I OPIS ČINILACA RADA


Zadatak je omogućiti preračunavanje cjelokupne proizvodnje u uvjetnu
proizvodnju — i to na bazi utrošenog radnog vremena. Dobiveni koeficijent
pretvorbe uz rad s motornom pilom može se ujedno* usporediti s tim analognim
koeficijentom uz rad s isključivo ručnim drvarskim oruđem.


Metodom kronografije obavljali smo snimanje i normiranje. Faktično trajanje
radnog dana kao i utroške radnog vremena za proizvodnju tehničke obiovine
i prostornog drva stalno smo pri tome tačno i odvojeno evidentirali.


Opis činilaca rada:
a) Prilikom snimanja sjekle su se samo sastojine bukve. Proizvodilo se je
tehničku oblovinu i ogrjevno drvo I/II klase.


Sva snimanja obavljali smo pri oplodnim sječama kod Šumarije Samobor
u šumskim predjelima navedenim u tablici 1. Drvne mase srednjih stabala u m3
unijelo se je u tablicu 2.


Nagibi terena na kojima su se radovi obavljali iznosili su u prosjeku od 12°
do 20°.
b) Prepiljivanja su se obavljala motornom pilom (tablica 1).


Pregled utroška radnog vremena za navedenu posječenu i izrađenu drvnu masu
Tablica 1


Posječeno Utrošeno
i izrađeno radnih dana


6 CO


Šumski
predjel
i odjel


Rađeno s
motornom
pilom


.S


za izradu


tehničke


obiovine


pod 7)


r—i
a


Ä


Zoo.


N


to


CO


´" o>


CB u U


a o


c ra


>r


n O "<


-*-3


->


"ti


o


-*-> CD


W >


Vr. ´~


C >


"a


C c 0


U SH


a li 7
D.TJ


c


N a.´O


K


1 2 3 4 5 m


8 9 10


6


_


1. 27.
2. 10.
3. 14.
4. 20.
5. 24.


1--5


I 1964.
II 1964.
II 1964
II 1964.
II 1964.


Sječevačka
gora, 43 a
Slednik,
28 b


Slednik,
28 b
Sječevačka
gora, 43 a
Sječevačka
gora, 43 a





»Contra«
»Partner«
»Partner«
»Contra«
»Contra«





bukva
bukva
bukva
bukva
bukva


bukva


II
II
11
II
II


II


15,17
12,58
9,32
8,40
8,79


54,26


11,5
20,5
10,5
11,0
8,5


62,0


2,25
1,25
1,00
1,19
1,62





3,00
3,75
3,30
3,50
2,87





c) Radnici koji su radove obavljali prosječno su uvježbani, a podjednake
su starosti i radnog staža. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 god., a prosječni
radni staž — 3,6 god.).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 53     <-- 53 -->        PDF

OBRADA REZULTATA ISTRAŽIVANJA


U ovoj radnji uzeli smo za bazu radno vrijeme utrošeno za proizvodnju
1 prm ogrjevnog drva I/II klase, i to radi toga jer se za proizvodnju tog sortimenta
troši apsolutno i relativno najviše radnog vremena.


Račun naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda) dat je u tablici 2. Iz
te tablice vidi se da je koeficijent pretvorbe u konkretnim uvjetima pri radu
s motornom pilom za izradu 1 m:! tehničke oblovine iznosio od 0,343 do 0,569


Računanje naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda)
Tablica 2


O o


as


n a

O X3 T3 U)


IH 5 5"
.a > oS


0 ° o
H K* NlQ


C o i
" o


> 5
(D OJ OJ


5.133
c0 ^
>G d, --o )Ut!o o CJ 0"H vi Q !_ nj T-s


a u« OJ tt ^
aS´g
A3


SH ra


a Ori
oj


o


3-a « s.a > m?f1


(n.rtTS


a!


Nas
ft -a


1
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14


1. 27.
I 1964. bukva 4,99 15,17 2,25 6,74 1,19 11,5 3,00 3.83 2,09 0,569 1
1
10. II 1964. bukva 2,95 12,58 1,25 10,06 0,75 20,5 3,75 5,47 1,46 0,514 1
3. 14. II 1964. bukva 2,34 9,32 1,00 9,32 0,86 10,5 3,30 3,18 2,51 0,343 1
4. 20. II 1964. bukva 8,00 8,40 1,19 7,05 1,13 11,0 3,50 3,14 2,55 0,443 1
g 24. II1964. bukva 6,95 8,79 1,62 5,42 1,48 8,5 2,87 2,96 2,70 0,548 1
1--5 Ukupno bukva — 54,26 7,31 7,42 1,08 62,0 16,42 3,78 2,12 0,509 1


ili prosječno 0,509. Proizlazi, da se drvna masa tehničkih sortimenata može
reducirati količinski na prosječno 50,9% i po tome sumirati s izrađenom drvnom
masom prostornog drva — u zajednički zbir naturalnih uvjetnih jedinica
konkretne sječe i izrade drva. Taj zaključak bazira na normalno utrošenom
vremenu utvrđenom pri konkretnim snimanjima.


Koeficijent pretvorbe kretao se je ranije kod Šumarije Samobor uz rad na
sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma isključivo ručnim drvarskim oruđem
— od 0,82 do 0,92 ili prosječno 0,87 za izradu 1 m3 tehničke oblovine u odnosu
na potrebno radno vrijeme za proizvodnju 1 prm ogrjevnog drva I/II klase.
(Norme za sječu i izradu drva pri iskorišćivanju šuma ručnim drvarskim oruđem
koje su se upotrebljavale u Šumskom gospodarstvu Zagreb daju koeficijent
pretvorbe u iznosu od 0,92, a norme unijete u Mali šumarsko-tehnički priručnik
daju koeficijent od 0,82. Sve navedeno odnosi se uz sječu i izradu bukovih
sastojina u planini, uz o plodnu sječu i uz srednje povoljne uvjete — za koje
uvjete je izračunat i koeficijent uz rad s motornom pilom.) U ovoj radnji koristit
ćemo koeficijent u iznosu od 0,92 budući da taj odgovara uvjetima kod
Šumarije Samobor.


ZAKLJUČAK


Vidi se da se koeficijent pretvorbe smanjuje. To se ima zahvaliti upotrebi
motorne pile — kojom ne samo da se mogu ubrzati radovi na obaranju i prepiljivanju
(koja operacija obuhvaća gotovo čitavo glavno radno vrijeme tih
tehničkih sortimenata) već i smanjili obujam radova koji se inače obavljaju




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 54     <-- 54 -->        PDF

sjekirom, budući da se sada motornom pilom pretežno otpiljuju grane, kvrge
i sljepice (što se je ranije pretežno obavljalo ručno — sjekirom).


Zahvaljujući upotrebi motorne pile na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju
šuma — smanjio se je, prema prednjem, nekadašnji koeficijent pretvorbe pri
radu s ručnim oruđem za oko 0,41; to na taj koeficijent pri radu isključivo ručnim
oruđem znači smanjenje za oko 44,6%. To pak istodobno znači, da o koeficijentu
pretvorbe treba voditi računa prilikom određivanja cijena sječeizrade drva te prilikom praćenja — putem naturalnih jedinica učinka — one
proizvodnosti tog rada pri iskorišćivanju šuma koja ne ovisi o promjeni asortimana
(oruđu za rad i radnim uvjetima), već samo o umješnosti i zalaganju
radnika.


Ovdje smo obradili primjer računanja naturalno-uvjetne jedinice. Prilikom
snimanja radova na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma u konkretnim
istraživanjima izrađivalo se je samo — kako je navedeno — tehničku oblovinu
i ogrjevno drvo I/II klase. Da su se izrađivali i ostali sortimenti — postupilo
bi se analogno. U konkretnim istraživanjima, prema tome, koeficijent pretvorbe
za tehničku oblovinu — odraz je konkretnog odnosa sortimenata u odnosnoj
sastojini, pri čemu djeluje poznata zakonitost duljeg normalnog vre


mena izrade jedinica mjere sortimenata pri opadajućem promjeru stabla
(Stückmassegesetz).
LITERATURA


Beni ć R.: Nagrađivanje šumskih radnika na sječi i izradi i postojeći propisi o plaćama,
Šumarski list 11—12/56., Zagreb.
Den on a A.: Planiranje troškova i obračun proizvodnje, Informator 3—4/1963., Za


greb.
Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, München, 1957.
Kraljić B., Subotić J., Tomanić S..: Kontinuirana evidencija proizvodnih


snaga privrednih tokova i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline šumsko-privredne
organizacije — u cilju ekonomske analize. Studija izrađena putem Instituta
za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za
Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 1963.


Kukoleč a S.: Ekonomika poduzeća, Informator 11—12 1963., Zagreb.
Radunovi ć D.: Merenje produktivnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti, Beograd,
1961.
Speide l G.: Das Stückmassegesetz und seine Bedeutung für den internationalen
Leistungsvergleich bei der Forstarbeit, Reinbek, 1952.


TUE NATURAL CONDITIONAL UNIT OF PERFORMANCE WHEN TESTING THE
PRODUCTIVITY OF WORK IN FELLING AND ROUGH CONVERSION
OF WOOD DURING LOGGING


Summary
The use of power saws in felling and rough conversion of wood during logging
makes possible an increased output in these operations. At the same time there
decreases the amount of works — which during felling and rough conversion in
logging are usually performed exclusively with the axe — because now the branches,
burrs and embedded knots are mostly trimmed off by means of a power saw (while
in former times this was largely done by han 1 — with the axe).
The conversion coefficient which shows the relation of the time required to
produce 1 cu m. (stacked measure) of fuelwood decreases by about 44.6°/» when felling
and conversion of wood in the forest are done by means of a power saw — as against
an analogous coefficient when this work is done exclusively by hand tools. Hence,
we should take into account the conversion coefficient when assessing the rate of
wages for felling and primary conevrsion of wood in logging, and when examining —
by means of a natural conditional unit of performance — that productivity of work
in logging, which does not depend on the change of the assortmens but solely on the
skill and efforts of the worker.