DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 51 <-- 51 --> PDF |
NATURALNA UVJETNA JEDINICA UČINKA (PROIZVODA) PRI PRAĆENJU PRODUKTIVNOSTI RADA NA SJEĆI I IZRADI DRVA U ISKORIŠĆIVANJU ŠUMA VOJISLAV VRANES, đipl. inž. šum. i dipl. ekonomist UVOD Usprkos težnji poduzeća da u proizvodnji postigne ujednačenost — proizvodi se često raznolike proizvode. Kod šumskih poduzeća npr. pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma, to je neizbježiva pojava; količinski odnos proizvedenih sortimenata stalno se mijenja. Osnovni odnos pri tome predstavlja proizvedena količina tehničke oblovine (izražene u m3) i prostornog drva (izraženog u prm). I taj osnovni odnos podložan je stalnoj izmjeni. Ta činjenica otežava ono — putem jedinica učinka (proizvoda) — sintetsko naturalno praćenje produktivnosti rada na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma, koje ovisi samo o umješnosti i zalaganju radnika. Da bismo svladali navedene poteškoće prilikom sintetskog praćenja produktivnosti rada kod proizvodnje raznolikih proizvoda, a da bismo ipak ostali kod naturalnih mjerila učinka (proizvoda), a ne samo pri norma-satu (NS) — možemo se služiti i naturalno-uvjetnom jedinicom učinka (proizvoda). Naturalno- uvjetna jedinica treba omogućiti zbrajanje, odbijanje i usporedbu proizvodnje sastavljene od raznovrsnih proizvoda, pa je prema tome njena uloga analogna zajedničkom nazivniku. Osnova za izračunavanje naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda), konkretno pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma, jest normalno utrošeno radno vrijeme za izradu jedinica pojedinih sortimenata. Normalno utrošeno radno vrijeme jedinice određenog (uvjetovanog) proizvoda uzima se za zajednički nazivnik, na koji se preračunavaju — uz pomoć koeficijenta pretvorbe — ostali proizvedeni sortimenti. Odnos utroška radnog vremena za proizvodnju tih sortimenata ovisi c mnogim činiocima. Taj odnos ovisi npr.: — o količini i kakvoći pojedinih proizvedenih sortimenata; — o zahtjevima važećeg standarda; — o fizičkim svojstvima drva; — o starosti i kvaliteti sastojine koja se siječe; — o vrsti tehničke oblovine kao i o vrsti prostornog drva koje se proiz vodi; — o stručnosti radnika koji obavljaju proizvodnju; — o vrsti drvarskog oruđa i stupnju njegove udešenosti; — o ostalim uvjetima rada (nagib terena na kojem se radi, podrast i dr.); — i o dr. 529 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Uostalom, odnos utroška radnog vremena pri proizvodnji jedinica pojedinih sortimenata u iskorišćivanju šuma ovisi o svim onim faktorima o kojima ovisi i učinak u toj proizvodnji. Prema tome, faktori pretvorbe su različiti i konkretni u prostoru i vremenu u šumarstvu. ZADATAK, METODA RADA I OPIS ČINILACA RADA Zadatak je omogućiti preračunavanje cjelokupne proizvodnje u uvjetnu proizvodnju — i to na bazi utrošenog radnog vremena. Dobiveni koeficijent pretvorbe uz rad s motornom pilom može se ujedno* usporediti s tim analognim koeficijentom uz rad s isključivo ručnim drvarskim oruđem. Metodom kronografije obavljali smo snimanje i normiranje. Faktično trajanje radnog dana kao i utroške radnog vremena za proizvodnju tehničke obiovine i prostornog drva stalno smo pri tome tačno i odvojeno evidentirali. Opis činilaca rada: a) Prilikom snimanja sjekle su se samo sastojine bukve. Proizvodilo se je tehničku oblovinu i ogrjevno drvo I/II klase. Sva snimanja obavljali smo pri oplodnim sječama kod Šumarije Samobor u šumskim predjelima navedenim u tablici 1. Drvne mase srednjih stabala u m3 unijelo se je u tablicu 2. Nagibi terena na kojima su se radovi obavljali iznosili su u prosjeku od 12° do 20°. b) Prepiljivanja su se obavljala motornom pilom (tablica 1). Pregled utroška radnog vremena za navedenu posječenu i izrađenu drvnu masu Tablica 1 Posječeno Utrošeno i izrađeno radnih dana 6 CO Šumski predjel i odjel Rađeno s motornom pilom .S za izradu tehničke obiovine pod 7) r—i a Ä Zoo. N to CO ´" o> CB u U a o c ra >r n O "< -*-3 -> "ti o -*-> CD W > Vr. ´~ C > "a C c 0 U SH a li 7 D.TJ c N a.´O K 1 2 3 4 5 m 8 9 10 6 _ 1. 27. 2. 10. 3. 14. 4. 20. 5. 24. 1--5 I 1964. II 1964. II 1964 II 1964. II 1964. Sječevačka gora, 43 a Slednik, 28 b Slednik, 28 b Sječevačka gora, 43 a Sječevačka gora, 43 a — »Contra« »Partner« »Partner« »Contra« »Contra« — bukva bukva bukva bukva bukva bukva II II 11 II II II 15,17 12,58 9,32 8,40 8,79 54,26 11,5 20,5 10,5 11,0 8,5 62,0 2,25 1,25 1,00 1,19 1,62 — 3,00 3,75 3,30 3,50 2,87 — c) Radnici koji su radove obavljali prosječno su uvježbani, a podjednake su starosti i radnog staža. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 god., a prosječni radni staž — 3,6 god.). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 53 <-- 53 --> PDF |
OBRADA REZULTATA ISTRAŽIVANJA U ovoj radnji uzeli smo za bazu radno vrijeme utrošeno za proizvodnju 1 prm ogrjevnog drva I/II klase, i to radi toga jer se za proizvodnju tog sortimenta troši apsolutno i relativno najviše radnog vremena. Račun naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda) dat je u tablici 2. Iz te tablice vidi se da je koeficijent pretvorbe u konkretnim uvjetima pri radu s motornom pilom za izradu 1 m:! tehničke oblovine iznosio od 0,343 do 0,569 Računanje naturalno-uvjetne jedinice učinka (proizvoda) Tablica 2 O o as n a O X3 T3 U) „ IH 5 5" .a > oS 0 ° o H K* NlQ C o i " o > 5 (D OJ OJ 5.133 c0 ^ >G d, --o )Ut!o o CJ 0"H vi Q !_ nj T-s a u« OJ tt ^ aS´g A3 SH ra a Ori oj o 3-a « s.a > m?f1 (n.rtTS a! Nas ft -a 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1. 27. I 1964. bukva 4,99 15,17 2,25 6,74 1,19 11,5 3,00 3.83 2,09 0,569 1 1 10. II 1964. bukva 2,95 12,58 1,25 10,06 0,75 20,5 3,75 5,47 1,46 0,514 1 3. 14. II 1964. bukva 2,34 9,32 1,00 9,32 0,86 10,5 3,30 3,18 2,51 0,343 1 4. 20. II 1964. bukva 8,00 8,40 1,19 7,05 1,13 11,0 3,50 3,14 2,55 0,443 1 g 24. II1964. bukva 6,95 8,79 1,62 5,42 1,48 8,5 2,87 2,96 2,70 0,548 1 1--5 Ukupno bukva — 54,26 7,31 7,42 1,08 62,0 16,42 3,78 2,12 0,509 1 ili prosječno 0,509. Proizlazi, da se drvna masa tehničkih sortimenata može reducirati količinski na prosječno 50,9% i po tome sumirati s izrađenom drvnom masom prostornog drva — u zajednički zbir naturalnih uvjetnih jedinica konkretne sječe i izrade drva. Taj zaključak bazira na normalno utrošenom vremenu utvrđenom pri konkretnim snimanjima. Koeficijent pretvorbe kretao se je ranije kod Šumarije Samobor uz rad na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma isključivo ručnim drvarskim oruđem — od 0,82 do 0,92 ili prosječno 0,87 za izradu 1 m3 tehničke oblovine u odnosu na potrebno radno vrijeme za proizvodnju 1 prm ogrjevnog drva I/II klase. (Norme za sječu i izradu drva pri iskorišćivanju šuma ručnim drvarskim oruđem koje su se upotrebljavale u Šumskom gospodarstvu Zagreb daju koeficijent pretvorbe u iznosu od 0,92, a norme unijete u Mali šumarsko-tehnički priručnik daju koeficijent od 0,82. Sve navedeno odnosi se uz sječu i izradu bukovih sastojina u planini, uz o plodnu sječu i uz srednje povoljne uvjete — za koje uvjete je izračunat i koeficijent uz rad s motornom pilom.) U ovoj radnji koristit ćemo koeficijent u iznosu od 0,92 budući da taj odgovara uvjetima kod Šumarije Samobor. ZAKLJUČAK Vidi se da se koeficijent pretvorbe smanjuje. To se ima zahvaliti upotrebi motorne pile — kojom ne samo da se mogu ubrzati radovi na obaranju i prepiljivanju (koja operacija obuhvaća gotovo čitavo glavno radno vrijeme tih tehničkih sortimenata) već i smanjili obujam radova koji se inače obavljaju |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 54 <-- 54 --> PDF |
sjekirom, budući da se sada motornom pilom pretežno otpiljuju grane, kvrge i sljepice (što se je ranije pretežno obavljalo ručno — sjekirom). Zahvaljujući upotrebi motorne pile na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma — smanjio se je, prema prednjem, nekadašnji koeficijent pretvorbe pri radu s ručnim oruđem za oko 0,41; to na taj koeficijent pri radu isključivo ručnim oruđem znači smanjenje za oko 44,6%. To pak istodobno znači, da o koeficijentu pretvorbe treba voditi računa prilikom određivanja cijena sječeizrade drva te prilikom praćenja — putem naturalnih jedinica učinka — one proizvodnosti tog rada pri iskorišćivanju šuma koja ne ovisi o promjeni asortimana (oruđu za rad i radnim uvjetima), već samo o umješnosti i zalaganju radnika. Ovdje smo obradili primjer računanja naturalno-uvjetne jedinice. Prilikom snimanja radova na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju šuma u konkretnim istraživanjima izrađivalo se je samo — kako je navedeno — tehničku oblovinu i ogrjevno drvo I/II klase. Da su se izrađivali i ostali sortimenti — postupilo bi se analogno. U konkretnim istraživanjima, prema tome, koeficijent pretvorbe za tehničku oblovinu — odraz je konkretnog odnosa sortimenata u odnosnoj sastojini, pri čemu djeluje poznata zakonitost duljeg normalnog vre mena izrade jedinica mjere sortimenata pri opadajućem promjeru stabla (Stückmassegesetz). LITERATURA Beni ć R.: Nagrađivanje šumskih radnika na sječi i izradi i postojeći propisi o plaćama, Šumarski list 11—12/56., Zagreb. Den on a A.: Planiranje troškova i obračun proizvodnje, Informator 3—4/1963., Za greb. Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, München, 1957. Kraljić B., Subotić J., Tomanić S..: Kontinuirana evidencija proizvodnih snaga privrednih tokova i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline šumsko-privredne organizacije — u cilju ekonomske analize. Studija izrađena putem Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb, 1963. Kukoleč a S.: Ekonomika poduzeća, Informator 11—12 1963., Zagreb. Radunovi ć D.: Merenje produktivnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti, Beograd, 1961. Speide l G.: Das Stückmassegesetz und seine Bedeutung für den internationalen Leistungsvergleich bei der Forstarbeit, Reinbek, 1952. TUE NATURAL CONDITIONAL UNIT OF PERFORMANCE WHEN TESTING THE PRODUCTIVITY OF WORK IN FELLING AND ROUGH CONVERSION OF WOOD DURING LOGGING Summary The use of power saws in felling and rough conversion of wood during logging makes possible an increased output in these operations. At the same time there decreases the amount of works — which during felling and rough conversion in logging are usually performed exclusively with the axe — because now the branches, burrs and embedded knots are mostly trimmed off by means of a power saw (while in former times this was largely done by han 1 — with the axe). The conversion coefficient which shows the relation of the time required to produce 1 cu m. (stacked measure) of fuelwood decreases by about 44.6°/» when felling and conversion of wood in the forest are done by means of a power saw — as against an analogous coefficient when this work is done exclusively by hand tools. Hence, we should take into account the conversion coefficient when assessing the rate of wages for felling and primary conevrsion of wood in logging, and when examining — by means of a natural conditional unit of performance — that productivity of work in logging, which does not depend on the change of the assortmens but solely on the skill and efforts of the worker. |