DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 48     <-- 48 -->        PDF

asocijacija i potpunu izolaciju korišćenja polja za intenzivne poljoprivredne
kulture. Prema Lome kao osnovni i limitirajući uslov gajenja mekih lišćara je
isto režim plavljenja koji će se ukratko obraditi.


Oscilacije i trajanje plavljenja mereno je 1964 i 1965 godine i s proleća
1966 godine (»Poljoprojekt« Sarajevo). Podaci su vrlo skromni za čvrste zaključke
ali u dovolnoj meri indiciraju trenutnu uslovljenost (nivogram).


Sastavljeni simultani nivograma na osnovu merenja pokazuju da je polje
suho (kota 1,60 m n. m.) od kraja maja do polovine oktobra (1964 god.) odnosno
od iprve polovine jula do polovine novembra (1965 god.). I u 1966 godini cd
polovine juna.


Karakteristično je da je povlačenje vode i prestanak plavljenja vremenski
po godinama promenljiv. Vrlo značajna pojava je dužina plavljenja za vreme
vegetacionog perioda koji počinje s obzirom na uticaj i blizinu mora u drugoj
polovini marta, što znači da plavljenje traje od 2—4 meseca u toku vegetacionog
perioda (vidi crtež 3).


mni
l-IC
lio fISlnsKQ-Qr.anteai.
iio
ito
l oo
i SO
ISO —.—
- s* u h o 4-
hO
110
\ t ] ii I I/I I lr~ t ti m
i961, AttS
, litt god.


Crtež 3. Simultani nivogrami v. s. »Svitavski Kanal« (»0«-l,53 m n. m.) za
1964, 1985 i I polugođe 1966 godin?. (»Poljoprojekt« — 1966 godine).


Ispitivanja i merenja o uticaj u plavljenja na pojave i vegetiran ja vrba i
topola u Podunavlju su ustanovila da se topole pojavljuju u prirodnim uslovima
i normalno vegetiraju pri plavljenju za vreme vegetacionog perioda u
prosečnom trajanju do 50 dana, a vrba do 90 dana (Tng. 1. Herpka, disertacija,
Novi Sad). Uzimajući u obzir ovaj kriterijum i visinske razlike (1,20—3,20 m


n. m.) polja i broj dana plavljenja može se zaključiti da se prema režimu plavljenja
mogu.gajiti vrbe i topole.
Pošto je u tri godine, jedna (1965) godina imala izuzetno visok vodostaj i
dužinu plavljenja i u nedostatku višegodišnjih opažanja usvojen je nivogram
.1965 godine kao kritičan. Odbrojavanjem broja dana plavljenja po kotama, a
prema pomenutom kriterijumu ustanovljeno je da je kota 2,60 m n. m. visinska
zonalna granica za uzgoj topola. Gajenje topola na nižim površinama je
rizično i moglo bi dati loše rezultate. Daljim obračunom broja dana uspešno
mogu vegetirati vrbe u visinskoj zoni od 2,20—2,60 m n. m. jer plavljenje ne
prelazi 100 dana. U ovoj visinskoj zoni mogu se gajiti i savremene intenzivne
kulture vrba jer dužina trajanja suhog polja dozvoljava primenu agrikulturnih
mera. Uzgoj vrba na nižim površinama bi bio relativno uspešan i kritičan
prema dužini plavljenja 1965 god. Međutim angažovanjem crpnih stanica i
smanjenjem dužine plavljenja uzgoj vrba bi mogao biti uspešniji i na ovim nižim
površinama (oko 860 ha). U nižoj visinskoj zoni mogu se gajiti kulture
vrba šumskog uzgoja.


526