DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 48 <-- 48 --> PDF |
asocijacija i potpunu izolaciju korišćenja polja za intenzivne poljoprivredne kulture. Prema Lome kao osnovni i limitirajući uslov gajenja mekih lišćara je isto režim plavljenja koji će se ukratko obraditi. Oscilacije i trajanje plavljenja mereno je 1964 i 1965 godine i s proleća 1966 godine (»Poljoprojekt« Sarajevo). Podaci su vrlo skromni za čvrste zaključke ali u dovolnoj meri indiciraju trenutnu uslovljenost (nivogram). Sastavljeni simultani nivograma na osnovu merenja pokazuju da je polje suho (kota 1,60 m n. m.) od kraja maja do polovine oktobra (1964 god.) odnosno od iprve polovine jula do polovine novembra (1965 god.). I u 1966 godini cd polovine juna. Karakteristično je da je povlačenje vode i prestanak plavljenja vremenski po godinama promenljiv. Vrlo značajna pojava je dužina plavljenja za vreme vegetacionog perioda koji počinje s obzirom na uticaj i blizinu mora u drugoj polovini marta, što znači da plavljenje traje od 2—4 meseca u toku vegetacionog perioda (vidi crtež 3). mni l-IC lio fISlnsKQ-Qr.anteai. iio ito l oo i SO ISO —.— - s* u h o 4- hO 110 \ t ] ii I I/I I lr~ t ti m i961, AttS , litt god. Crtež 3. Simultani nivogrami v. s. »Svitavski Kanal« (»0«-l,53 m n. m.) za 1964, 1985 i I polugođe 1966 godin?. (»Poljoprojekt« — 1966 godine). Ispitivanja i merenja o uticaj u plavljenja na pojave i vegetiran ja vrba i topola u Podunavlju su ustanovila da se topole pojavljuju u prirodnim uslovima i normalno vegetiraju pri plavljenju za vreme vegetacionog perioda u prosečnom trajanju do 50 dana, a vrba do 90 dana (Tng. 1. Herpka, disertacija, Novi Sad). Uzimajući u obzir ovaj kriterijum i visinske razlike (1,20—3,20 m n. m.) polja i broj dana plavljenja može se zaključiti da se prema režimu plavljenja mogu.gajiti vrbe i topole. Pošto je u tri godine, jedna (1965) godina imala izuzetno visok vodostaj i dužinu plavljenja i u nedostatku višegodišnjih opažanja usvojen je nivogram .1965 godine kao kritičan. Odbrojavanjem broja dana plavljenja po kotama, a prema pomenutom kriterijumu ustanovljeno je da je kota 2,60 m n. m. visinska zonalna granica za uzgoj topola. Gajenje topola na nižim površinama je rizično i moglo bi dati loše rezultate. Daljim obračunom broja dana uspešno mogu vegetirati vrbe u visinskoj zoni od 2,20—2,60 m n. m. jer plavljenje ne prelazi 100 dana. U ovoj visinskoj zoni mogu se gajiti i savremene intenzivne kulture vrba jer dužina trajanja suhog polja dozvoljava primenu agrikulturnih mera. Uzgoj vrba na nižim površinama bi bio relativno uspešan i kritičan prema dužini plavljenja 1965 god. Međutim angažovanjem crpnih stanica i smanjenjem dužine plavljenja uzgoj vrba bi mogao biti uspešniji i na ovim nižim površinama (oko 860 ha). U nižoj visinskoj zoni mogu se gajiti kulture vrba šumskog uzgoja. 526 |