DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Konstatirano je (Mo 11 eve a ux, 1926), također na području Francuske, da je godine 1921. uginulo sastojina kasnog hrasta na površini oko 150 ha. Uzrok toj pojavi bio je golobrst iz jula 1920., i zatim, nakon ponovnog izbijanja lišća, pepelnica te u jakoj suši 1921. ponovni golobrst. Rani hrast bio je također na padnut, ali se bolje održao jer je pod utjecajem ranijeg stvaranja i iskorišći vanja asimilata bio otporniji. Bilo bi veoma važno da se i u području posavskih hrastika vrše entomo loška i fitopatološka istraživanja komparativno na ranom i kasnom hrastu lužnjaku. Rezultatima tih istraživanja mogle bi se objasniti i obrazložiti razne druge pojave, kao što su utjecaji štetnika i gljiva na prirast i kakvoću hrasto vih šuma. ) 7. Zaključna razmatranja Opažanja i istraživanja nalazišta i svojstava ranog i kasnog hrasta lužnjaka nisu bila malena. Ali ipak nisu bila dovoljna da se razjasne mnoge pojave. Za naše geografsko područje i za naše ekološke okolnosti, rezultate inozemnih radova ne možemo naprečac prihvatiti Ne možemo ih ni usporediti s pojavama u Posavini, jer se u našoj zemlji istraživanja gotovo i nisu obavljala na kasnom hrastu. Da bi se dobio lakši pregled c rezultatima koje smo, na temelju razmjerno malo pristupačne literature, uspjeli iznijeti u prijašnjim poglavljima, dajemo kratak izvod važnijih podataka. Nasljedna pojava kasnog listanja hrasta lužnjaka općenito je dovoljno poznata. Ali fenotipovi koji nešto kasnije ili nešto ranije listaju gdjekad ne odrazuju utjecaje genotipova nego utjecaje režima vode i topline, tj. recentnih ekoloških faktora. Zato u sastojinama i imamo populacije raznih genotipova i modifikacije fenotipa, odnosno čitav niz varijanata od veoma ranog početka i završetka listanja do kasnijeg i kasnog početka i završetka listanja. Prema tome, potreban je izvjestan oprez kad se utvrđuju nasljedni varijeteti ranog i kasnog tipa hrasta lužnjaka, osobito kad se izabiru sjemenske baze. Čini se da kasni hrast rjeđe i manje rađa sjemenom nego rani hrast, pa manje i naplođuje. Uzroci toj pojavi mogu biti nasljedni. Ali ta pojava može biti posljedica i utjecaja štetnika koji se u proljeće kasnije pojavljuju, možda i utjecaja nekih činilaca staništa. Budući da kasni hrast uglavnom manje napadaju proljetni mrazovi a, prema rezultatima naših orijentacionih ispitivanja o završetku listanja, možda ga više napadaju jesenski mrazovi, potrebno je da se kod utvrđivanja utjecaja mrazova na kvantitativan i kvalitativan prirast uzimaju u obzir ne samo koristi od nasljedno kasnog listanja nego i štete od jesenskih mrazova koje se možda pojavljuju zbog kasnog odbacivanja lišća, odnosno zbog nepravodobnog odrvenjivanja jednogodišnjih izbojaka, osobito vršnih. Unatoč raznim pokušajima da se po sastavu i obliku krošnje, obliku i boji lišća i kore i po anatomskoj građi lišća pronađu morfološke razlike između rane i kasne svojte hrasta lužnjaka, izbor tih svojta za sjemenske baze, istra živanja i dr. može se vršiti samo na temelju pojave početka listanja i, što treba još opsežnijim fenološkim opažanjima bolje dokazati, na temelju pojave jesenskog žućenja i otpadanja lišća. Makar nije posve dokazano da postoje bitne ekološke razlike u nekim svojstvima između rane i kasne svojte hrasta lužnjaka, ipak se može podosta pouzdano bar pretpostaviti da je rani hrast kserofitniji u odnosu na kasni hrast. |