DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 90 STUDENI — PROSINAC GODINA 1966. TURISTIČKA RENTA KAO FUNKCIJA ŠUMSKIH SASTOJINA UZ JADRANSKO MORE I MAGISTRALU Dr ins- UROŠ GOLUBOVIĆ i ing. ŠTME MEŠTROVIC i Uvod U našoj zemlji postoje velike mogućnosti za razvoj turizma. Razvedena jadranska obala i njezina »magistrala sunca« (Jadranska magistrala) iz godine u godinu privlače sve veći broj stranih turista. I devizni turistički promet iz godine u godinu bilježi sve veći uspon. U turističkoj sezoni godine 1965. devizni promet naše zemlje iznosio je cea 105 milijuna USA dolara. Na temelju podataka turističkih organizacija itaj promet će u turističkoj sezoni 1966. godine porasti na više od 150 milijuna USA dolara, iako je 1966. godina, kao što je poznato, bila vrlo kišna odnosno nepovoljna za turizam, a naročito za takozvani kamping turizam za koji se sve više opredjeljuju strani turisti.* I zemlje s razvijenom turističkom privredom kamping turizmu pridaju posebno značenje. Ova je vrst turizma naročito razvijena u Italiji i Španiji. Ove dvije zemlje FU u 1965. godini imale svaka više od 1 milijardu USA dolara deviznog prometa od turizma. Jugoslavenski turizam je do prošle i ove godine bio više tranzitnog, a manje stacioniranog karaktera, dok je u Španiji 1965. godine bilo stacionirano više od 14 milijuna stranih turista, koji su ostvarili navedenu 1 milijardu USA dolara prometa. Ovo je, nesumnjivo, znatan devizni iznos u ekonomici zemlje i njemu su podređeni mnogi tehnološki procesi proizvodnje, pa i tehnološki procesi podizanja i uređivanja šuma u regionima kuda prolaze turisti, kamo se kreću, a naročito gdje borave. I naša će zemlja morati krenuti u tom pravcu ako želi iskoristiti svoj prirodni potencijal za razvoj turizma koji nije ništa manji, ako ne još veći, od dvije navedene zemlje sa razvijenom turističkom privredom. Šumarski stručnjaci u tom smislu imaju svoju posebnu ulogu. Klasični načini pošumljavanja i sa klasičnim sadnicama i vrstama sadnica više ne dolaze u obzir. Pošumljivanja brda i goleti koja su daleko od morske obale, postojećih saobraćajnica, hotela, motela, servisnih stanica i turističkih naselja dolazi u drugi plan. Ovo su šumarski stručnjaci koji rade u našoj turističkoj regiji već uočili i oni svoje stručne zahvate usmjeruju u tom pravcu. * »U deviznu kasu 150 milijuna dolara«. »Borba« od 9. oktobra 1966. god. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao najviša nastavno-naučna ustanova je to blagovremeno uočio i već punih 9 godina izvodi terensku školsku nastavu sa studentima IV-te godine u oblasti Primorskih šuma. Prvih godina ta je nastava izvođena više u vidu stručnih ekskurzija, ali kako se razvijao turizam i uloga šumarskih stručnjaka u njemu, ona je poprimala sve određenije značenje, i postajala preciznija sa decidirano postavljenim zadacima koje su rješavali studenti vlastitim mjerenjima i sakupljanjem autentičnih podataka iz turističke privrede, a uz pomoć nastavnika. Upravo će rezultati ovogodišnjih mjerenja i biti predmet analize ovoga rada, a cilj nam je da iznesemo pred našu stručnu javnost šta su tokom decenija — kako se izrazi prof, dr Milenko Plavšić, koji je rukovodio i ovom terenskom školskom nastavom — svojim tihim, skromnim ali marljivim i nesebičnim radom stvorili šumarski stručnjaci i prepustili turističkim organizacijama uz malu naknadu ili bez nje. Rezultati ovih mjerenja bit će prikazani: sa uređajno-ekonomskog i turističko- ekonomskog stanovišta. Osim toga bit će primijenjeni i za obračun šteta od požara, kojih ima mnogo u primorskim šumama. Kako smo već istakli ova su mjerenja vrlo savjesno proveli studenti IV godine šumsko-gospodarskog smjera na svojoj redovnoj terenskoj nastavi iz Ekonomike šumsko-privrednih organizacija pod rukovodstvom prof, dr Milenka Plavšića i autora ovoga napisa, a omogućilo ih je dijelom Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iz svojih redovnih financijskih sredstava, a dijelom šumska gospodarstva putem Udruženja saveza studenata šumarstva na čemu im izražavamo svoju zahvalnost. Zahvaljujemo se i ing. N. Beleckom, direktoru Šumskog gospodarstva Makarske, kao i predstavnicima Turističkog saveza iz Makarske na pomoći i podacima kojima smo se koristili u ovom radu. Opis objekata, cilj i metode rada, rezultati i analiza rezultata mjerenja, te zaključci Terenska nastava provedena je u gospodarskoj jedinici »Bašćanski Gaj« koja ima svoju osnovu gospodarenja izrađenu od strane Sekcije za uređivanje šuma iz Splita (1959. godine). Ona se nalazi između Brela i Makarske, odnosno Jadranskog mora i masiva Biokova. Površina gospodarske jedinice iznosi 601,69 ha, a podijeljena je na 11 odjela, koji su dalje podijeljeni na 26 odsjeka (si. 1). Nadmorska visina gospodarske jedinice se kreće od 0—740 m. Ekspozicija je jugozapadna i južna, a inklinacija se na najvećem dijelu kreće od 5—15°. Matični supstrat na području cijele gospodarske jedinice čini vapnenac koji mjestimično u velikim gromadama ili blokovima izbija na površinu čineći oveće kamene uzvisine zvane »kukovi«. Tlo je nerazvijeno, skeletoidno do skeletno, a čine ga deluvijalne naslage nastale nanosom sa biokovskih vrhova. Dubina tla varira ovisno o slojanju matičnog supstrata, a doseže od nekoliko cm do nekoliko metara. Gornji sloj tla čini humus nastao humifikacijom borovih iglica, na površini koga se nalaze još nerastvorene četine i suho granje. Gospodarska jedinica »Bašćanski Gaj« sa 80% površine nalazi se u području eumediteranske klime, dok se ostali dio nalazi u prelaznom području ka submediteranskoj klimi. U sloju drveća je najrašireniji alepski bor (Pinus halepensis Mili.) djelomično prirodno rasprostranjen, a djelomično vještački. Umjetno su uneseni još |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 5 <-- 5 --> PDF |
primorski bor (Pinus pinaster Ait.) samo sporadično; crni bor (P. nigra Arnold.) u višim predjelima, te čempres (Cupresus sempervirens L.). Prema podacima iz gospodarske osnove alepskog bora ima 60%, crnog bora 37%, čempresa, primorskog bora i pinjola ima oko 3%. SI. 1. Makarska šumarija Pojedine sastojine — uglavnom one gdje je alepski bor od prirode, stare su i preko 100 godina dok su kulture starosti 20 do 50 godina. Na cijeloj površini, gdje je sklop otvoreniji javio se je vrlo gust pomladak koji je mjestimično već prešao i u mladik, pa i letvenjak. Godine 1953. Šumsko gospodarstvo Makarska započelo je smolarenje kombinacijom američke i francuske metode uz upotrebu stimulatora na cijeloj površini. (Naslovna slika.) Od godine 1962. smanjuje se smolarena površina da bi ove godine bila svedena na minimum. To je nagli zaokret u cilju gospodarenja ovim šumama. Od gospodarske šume s ciljem proizvodnje smole, trupaca i celuloznog drva, cijela gospodarska jedinica dobiva prvenstveno turističko-rekreacioni karakter i na toj je osnovi postavljen novi cilj gospodarenja. Odjel 4 u kome je provedena terenska školska nastava i u kome su izvršena mjerenja ima površinu 42,93 ha. Nadmorska visina ovoga odjela se kreće od 20—100 m. Teren je blago nagnut i južne je ekspozicije. Matični je supstrat vapnenac, a tlo nastalo uglavnom bujičnim nanosima duboko je od 15—30 cm, mrvičaste strukture i pokriveno s nešto malo humusa i mrtvog pokrova od bo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 6 <-- 6 --> PDF |
rovih iglica. U odjelu je šuma alepskog bora (Pinetum halepensis) koja je podignuta vještačkim putem od 1922. godine na tlu degradirane makije. U sloju drveća se nalazi alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i po koji primorski bor (P. pinaster Ait.), te čempres (Cupresus sempervirens L.). U sloju grmlja i prizemnog rašća zastupljeni su karakteristični pratioci ove cenozc Klima je eumediteranska sa svoijm karakteristikama. Sklop je u gornjem dijelu potpun, dok je u donjem dijelu mjestimično prekinut. U ovom dijelu odjela su vršene povremene prorede za potrebe domaćinstva. U odjelu se od 1953. godine vršile smolarenje. Stabla u sastojini su prava i zdrava iako je na nekima primijećen napad borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa Schiff.). U odjelu 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« postavili smo dvije nastavno- naučne pokusne plohe veličine po 1 ha (si. 2 i 3) s ciljem da utvrdimo: 1. strukture sastojina alepskog bora, 2. prirast alepskog bora, 3. vrijednost sastojine kao i vrijednost tečajnog godišnjeg prirasta, 4. veličinu nastale štete od požara, 5. turističku rentu koju daje 1 ha sastojine alepskog bora s turističko-rekreativnim ciljem gospodarenja putem kamping turizma, SI. 2. Pokusna ploha br. 1. Šuma alepskog bora (Pinetum halepensis). Broj stabala 706 ha; drvna masa 154,64 m3; temeljnica 25,37 m2; prirast 4,25 m3. Foto: Ružić, stud. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 7 <-- 7 --> PDF |
6. da izvršimo komparaciju vrijednosti prihoda ili bruto proizvoda dobivenog proizvodnjom drva (prihod šumsko-privredne organizacije) s rentom dobivenom putem turizma (prihod turističke organizacije). SI. 3. Pokusna ploha br. 2. Šuma alepskog bora (Pinetum halepensis). Broj stabala 739; drvna masa 94,74 m3; temeljnica 20,83 m2; prirast 3,14 m». Foto: Ružić, stud. šum. Za odgovor na pitanje pod 5 i 6 poslužili su nam autentični podaci dobiveni u Savezu turističkih društava Općinske skupštine Makarska, a odnose se na godinu 1966. i na kamp smješten u sastojini alepskog bora staroj 40 godina u neposrednoj blizini Makarske, kojega smo prije rješavanja tog problema detaljno obišli i proučili. Kamp je projektiran za 300 šatora i za 300 automobila sa svim potrebnim sanitarnim i rasvjetnim uređajima, te priručnim servisima i najpotrebnijim kioscima i restoranima za samoposluživanje, čiji prihodi (kioska i restorana) nisu uključeni u prihode kampa, budući da oni predstavljaju samostalnu radnu (ekonomsku) jedinicu. Na pokusnim plohama klupirana su sva stabla s prsnim promjerom od 5 cm na više sa širinom debljinskih stepena od po 2 cm (vidi tab. 1 i 2). Pored toga izmjereno je na svakoj plohi po 70 visina. Slika 4 prikazuje visinsku krivulju 1. i 2. pokusne plohe. Na svakoj plohi je izbušen i potreban broj stabala Presslerovim svrdlom, te odmah na terenu određeno vrijeme prijelaza u cilju utvrđivanja prirasta po metodi »tablice postotka prirasta« od Klepca. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Zatim je izvršena procjena stabala na Sortimente prema JUS-u iz 1955. godine za crni bor. Procjena drva za celulozu vršena je od 5 cm naviše što no odgovara propisima standarda, ali ga privredna organizacija može realizirati. Upravo je s tim u vezi i spuštena taksacijska granica na 5 cm. Na temelju izmjere svih stabala dobili smo strukture po broju stabala »n« (tabela 1 i 2 kolona 2), i po temeljnici»2´g« (tabela 1 i 2 kolona 3). Drvna masa »J5V« i volumni prirast »2iv« su obračunani prema Schaeffer-Meštrovićevim tabelama (tabela 1 i 2 kolona 7 i 8). "Volumni prirast utvrđen je, kako smo već spomenuli i po metodi Klepca. Dobiveni rezultati utvrđeni na dva različita načina su se podudarali. Debljinski prirast »i Tabela 1 Broj stabala, temeljnica i obračun drvne mase i tečajnog volumnog prirasta za alepski bor Pokusna ploha: »BAŠKO POLJE« 1. Površina plohe: 1 ha d n 2g . id vt c 2V := vt.n . k* :l \ = 2V . c 2 3 3 cm mcm mm 1 2 3 4 5 6 7 8 6 18 0,05 0,200 0,01 0,388 0,10 0,01 8 18 0,09 0,200 0,03 0.330 0,30 0,02 10 43 0,34 0,205 0,06 0,273 1,42 0,08 12 56 0,63 0,210 0,09 0,221 2,77 0,12 14 51 0,79 0.215 0,14 0,183 3,93 0,16 16 62 1,25 0,223 0,20 0,153 6,82 0,23 18 66 1,68 0,232 0,26 0,132 9,44 0,29 20 77 2,42 0,246 0,33 0,117 13,98 0,40 22 79 3,00 0,265 0,42 0,104 18,25 0,50 24 68 3,08 0,286 0,51 0,094 19,07 0,51 26 53 2,81 0,310 0,61 0,086 17,78 0,47 28 46 2,83 0,328 0,72 0,079 18,22 0,47 30 19 1,34 0,348 0,83 0,073 8,67 0,22 32 16 1,29 0,363 0,96 0,068 8,45 0.21 34 13 1,18 0,373 1,10 0,064 7,86 0,19 36 9 0,92 0,380 1,24 0,060 6,14 0,14 38 4 0,45 0,386 1,39 0,057 3,06 0,07 40 3 0,38 0,393 1,56 0,053 2,57 0,05 42 2 0,28 0,400 1,73 0,051 1,90 0,04 44 46 1 0,17 0,410 2,09 0,046 1,15 0,02 48 1 0,18 0,413 2,29 0,044 1,26 0,02 50 52 1 0,21 0,420 2,72 0,040 1,50 0,03 kupn< 3 706 25,37 154,64 4,25 * »k« je korekcijski koeficijent, koji se dobije iz odnosa drvne mase centralno -plošnog stabla po dvoulaznim tablicama i drvne mase stabla za Schaeffer-Meštrovićevu tarifu No 12. U našem slučaju centralno plošno stablo pada u debljinski stepen 0,28 24 cm pa je k = = 0,55 0,51 486 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 9 <-- 9 --> PDF |
h /*/ 18 16 14 12 8 6 4 2 0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 d/cm/ SI. 4. Krivulja visina za alepski bor na pokusnim plohama "Baäko Polje" /l/ i /2/ /orig./ /mm/ 0 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 4 8 52 d/cm/ SI. 5. Debljinski prirast za alepski bor na pokusnim plohama "Bažko Polje" /l / i /2/ /orig./ Podaci o drvnim masama i prirastima dobiveni na pokusnim plohama br. 1 i br. 2 (tabela 1 i 2) dobro se podudaraju sa sličnim podacima za alepski bor (Pinus halepensis Mili.) u drugim mediteranskim zemljama. Kao primjer navodimo istraživanja iz Francuske, gdje su na pokusnim plohama »Section de la Station de Recherches forestieres Nancy« u području Gemenos dobiveni slijedeći rezultati (7). Bonitet za Starost n/ha srednji d 2g 2V i, alepski bor: god. 33 cm m-m m2 45 340 15 24 16,04 105 3,2 487. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tabela 2 Broj stabala, temeljnica i obračun drvne mase i tečajnog: volumnog prirasta za alepski bor Pokusna ploha: »BAŠKO POLJE« 2. Površina d n 2& i,i vt c Sv — vt. n . k* ^"i, 2 3 3 cm mcm mm1 2 3 4 5 6 7 6 12 0,03 0,237 0,01 0,338 0,05 8 30 0,15 0,240 0,03 0,330 0,39 10 63 0,49 0,245 0,06 0,273 1,63 12 67 0,76 0,250 0,09 0,221 2,59 14 93 1,43 0,257 0,14 0,183 5,60 16 78 1,57 0,266 0,20 0,153 6.71 18 102 2,57 0,275 0,26 0,132 11.40 20 70 2,20 0,285 0,33 0,117 9,93 22 74 2,81 0,295 0,42 0,104 13,36 24 43 1,95 0,307 0,51 0,094 9,43 26 48 2,55 0,320 0,61 0,086 12,59 28 20 1,23 0,333 0,72 0,079 6,19 30 21 1,48 0,347 0,83 0,073 7,49 32 10 0,80 0,361 0,96 0,068 4,13 34 6 0,54 0,376 1,10 0,064 2.84 36 38 40 1 0,13 0,427 1,56 0,053 0.67 42 1 0,14 0,445 1,73 0,051 0,74 Ukupno 739 20,83 94,74 plohe: 1 ha , = 2V. c. id 8 0,00 0,03 0,11 0,14 0,26 0,27 0,41 0,33 0,41 0,27 0.35 0,16 0,19 0,10 0,07 0,02 0,02 3,14 U podacima o broju stabala postoji razlika jer smo kod naših mjerenja spustili taksacijsku granicu na 5 cm, a pored toga pokusne plohe u Francuskoj su, s obzirom na broj stabala, izgospodarene. Na temelju procijenjenih stabala izračunan je postotni odnos sortimenata u korisnoj drvnoj masi na plohama i prikazan je u tabeli 3. Tabela 3 Postotni odnos sortimenata u korisnoj drvnoj masi na plohi: Ukupna drvna masa m3/ha Postotak korisne drvne mase (3/o iskorištenja u šumi) od ukupne drvne mase Korisna drvna masa — m3 Od korisne drvne mase otpada na: pilanske trupce III klase rudničko drvo drvo za celulozu br. 1 154,64 »/» 50302073 112,89 m3 56,44 33,87 22,58 »/o 56 29 15 Zrelost sastojina za sječu u gospodarskoj jedinici »Bašćanski Gaj« br. 2 94,74 72 68,13 :i m38,15 19,76 10.22 utvr đena je sa 60 godina. Prema gospodarskoj osnovi od 1959. godine starost sastojine u odjelu 4 iznosi 45 godina. Ona je veća od 2/3 ophodnje te se prema »Pra 0,18 * Korekcijski faktor k = 0,43 0,42 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vilniku za utvrđivanje vrijednosti šuma« smatra približno zrelom za sječu. Napominje se da sastojina u odjelu 4 nije u toj dobi (45 god.) još postigla apsolutnu zrelost, jer joj tečajni prirast na plohi br. 1 iznosi 4,25 m´J, a prosječni dobni 3,42 m3/ha, odnosno na plohi br. 2 tečajni 3,14 m3, a prosječni dobni 2,11 m"/ha. Na temelju postotnog učešća pojedinih sortimenata (tab. 3) u korisnoj drv noj masi na plohi 1. i 2. i jediničnih vrijednosti drveta na panju (šumskih taksa) utvrdili smo vrijednost sastojine alepskog bora po ha u odjelu 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj«. Do vrijednosti pojedinih sortimenata na panju došli smo deduktivnom metodom i to tako što smo od propisanih cijena iz »Cjenika« koji služi kao aneks uputstvu za primjenu »Pravilnika za utvrđivanje vrijednosti šuma« odbili troškove sječe i izrade, troškove izvoza i prevoza sa svim doprinosima, te dobit od 6´% na cijenu koštanja izrade. Stvarne podatke o ovim troškovima dobili smo u Šumskom gospodarstvu Makarska, a odnose se na stanje u 1966. godini. Budući da u navedenom »Cjeniku« ne postoje propisane prodajne cijene za Sortimente alepskog bora, to smo se i kod ovoga obračuna poslužili podacima za crni bor. Uviđajem na terenu, ustanovili smo da su u odjelu 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« izvozne prilike dobre i da bi za konkretnu situaciju odgovarao I i II razred troškova izvoza (vrijednosni razred), držeći se strogo navedenog »Cjenika«. Međutim kako je na tome području radna snaga izuzetno skupa (podaci Šum. gospodarstva Makarska), to su troškovi sječe i izrade sa doprinosima, te troškovi izvoza i prevoza sa doprinosom bili upravo toliki da su odgovorali X razredu troškova izvoza (vrijednosnom razredu). U tabeli 4 donosimo propisane prodajne cijene za procjenjene Sortimente na pokusnim plohama 1. i 2 u odjelu 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« (u starim dinarima). Tabela 4 Prodajna cijena za Sortimente crnog bora Trupci III klase din. 22.800.— Rudničko drvo din. 17.000.— Drvo za celulozu (jela i smreka III klasa) din. 11.000.— Kada se od ovih cijena odbiju navedeni (stvarni) troškovi i dobit onda vrijednost sortimenata na panju (šumska taksa) iznosi prema tabeli 5: Tabela 5 Vrijednost sortimenata na panju po ml3 Trupci III klase din. J 2.000.— Rudničko drvo din. 7.000.— Drvo za celulozu din. 3.000.— Kada se sa navedenim iznosima iz tabele 5 pomnoži korisna drvna masa sa plohe 1. i 2. koja je prema tabeli 3 različito podijeljena u Sortimente, onda vrijednost sastojine alepskog bora na plohi br. 1 iznosi 982.110 din/ha, a na plohi br. 2. iznosi 626.780 din/ha ili prosjek u odjelu 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« 804.445 din/ha. Prosječna vrijednost 1 m3 korisne drvne mase |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(sastojinski kvalitetni broj) na plohi br. 1. iznosi 8.700 din, a na plohi br. 2 iznosi 9.200 dinara, odnosno prosjek za odjel 4 gosp. jedinice »Bašćanski Gaj« 8.950 dinara po ha. Na bazi prosječne vrijednosti 1 m3 korisne drvne mase (sastojinskog kvalitetnog broja) i drvne mase godišnjeg tečajnog prirasta (tabela 1. i 2.) utvrdili smo vrijednost godišnjeg tečajnog prirasta ili godišnjeg brutto proizvoda i to na plohi br. 1. sa 26.970 dinara po ha, a na plohi br. 2. sa 21.068 din/ha odnosno prosjek za odjel 4 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« sa 24.120 odnosno okruglo 24.000 dinara po ha. U obračunu vrijednosti prirasta uzet je srednji kvalitetni broj korisne drvne mase, jer je i od prirasta odbijen postotak kore i gubitak na sječi i izradi. U odjelu 1 gospodarske jedinice »Bašćanski Gaj« totalno je izgorjela 14- godišnja sastojina alepskog bora na površini od 10 ha (si. 6). Si. 6. Sastojina-alepskog bora u odjelu 1 starosti 14 godina koja je stradala od požara. Foto: Ružić, stud. šum. U cilju utvrđivanja veličine nastale štete potrebno je odrediti njenu vrijednost i to na bazi propisa »Pravilnika za utvrđivanje vrijednosti šuma«. Da se ona može po tim propisima utvrditi treba ustanoviti sastojinu približno zrelu, kojoj će odgovarati postradala sastojina, kada ona bude približno zrela za sječu. Zbog toga su minuciozno proučene stanišne i sastojinske prilike te način gospodarenja u postradaloj sastojim i upoređene sa sastojinom u odjelu 4. Iz te komparacije došli smo do zaključka, da ona može poslužiti kao baza za utvrđivanje vrijednosti mlade sastojine postradale od požara. Prema navedenom »Pravilniku« vrijednost mlade sastojine je jednaka: Vl4 = c 1,0 p14 gdje je: Vi4 = vrijednost 14. godišnje sastojine po ha. c = troškovi pošumljavanja (priprema tla, nabava i sjetva sjemena). p = postotak prirasta vrijednosti sastojine. Kulturni troškovi (c), prema podacima Šumskog gospodarstva Makarska, iznose 250.000 din. po ha. Postotak prirasta vrijednosti (p) utvrdili smo na temelju poznavanja vrijednosti sastojine približno zrele za sječu u odjelu 4 (gosp. jedinica »Bašćanski Gaj«) a po formuli: V0 = c l,0pn |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Budući da je približno zrela sastojina u odjelu 4 stara 45 godina i da njezina prosječna vrijednost iznosi 804,445 din. po ha (cea 800.000 dinara po ha), to smo primjenom ovih podataka u formuli: V« = c l,0p45 odnosno 800.000 = 250.000 1,0545 izračunali faktor 1,0p45 sa 3,20 odnosno postotak prirasta vrijednosti sa cea 2,5% na bazi prolongacionih tabela. Prema tome vrijednost 14. godišnje sastojine iznosi: Vn = 250.000 X 1,025« odnosno V14 = 250.000 X 1,4130 = 353.250 din. po ha. Kako je iz obračuna vidljivo uzročnik štete (požara) je dužan platiti šumskom gospodarstvu ili privatniku (ako se radi o privatnim šumama) za 14. godišnju sastojinu alepskog bora 353.250 din. po ha ukoliko nema sortimenata koji bi se nakon požara mogli iskoristiti. Akc u sastojini postoje sortimenti, koji se mogu iskoristiti onda se za njihovu vrijednost umanji nastala šteta. Iznos od 353.250 dinara po ha ili 3,532.500 din. za površinu od 10 hektara mlade sastojine alepskog bora predstavlja takozvane osnovne troškove (štetu) koju je počinitelj dužan platiti. Ali u takvoj situaciji kada izbije požar, osim naknade štete za vrijednost sastojine u štetu ulaze i troškovi za gašenje požara (dnevnice stručnog osoblja, prevoz i prehrana ljudi koji sudjeluju pri gašenju požara, te troškovi ljudi koji ostaju na straži nakon što je požar ugašen). Visinu ovih troškova nismo dobili u šumskom gospodarstvu Makarska.* Do sada izloženo predstavlja vrijednosti, prihode i štete sa stanovišta šum sko-privrednih organizacija, odnosno kada se sastojine promatraju kao objekti sa šumko-ekonomskog gledišta. Međutim šumske sastojine u oblasti Primorskih šuma, a napose šumske sastojine uz Jadransko more, Jadransku magistralu i naselja mogu se proma trati i sa turističko-ekonomskog stanovišta, pa je upravo taj problem i bio po sebno apostrofiran na navedenoj terenskoj školskoj nastavi. Već smo istakli da je u 40. godišnjoj sastojini alepskog bora, a u neposrednoj blizini Makarske (slika) podignut od strane mjesnog turističkog saveza kamp na površini od 22.000 m2. Ovaj kamp kao radna (ekonomska) jedinica ima svoje prihode i rashode (troškove), te dobit — zbog čega se i pojavila turistička organizacija kao »poduzetnik «. Naš zadatak se sastojao u tome da na temelju autentičnih podataka koje smo dobili za 1966. godinu od Saveza turističkih društava Makarska utvrdimo: a) prihode kampa za 1966. turističku kamp sezonu koja na Makarsko] ri vijeri traje od 1. V do 15. X, b) rashode (troškove) kampa za navedenu turističku kamp sezonu, c) dobit turističke organizacije i d) položajnu rentu koja je nastala u sastojini alepskog bora na površini od 22.000 m2, a koju najvećim dijelom ubiru turističke organizacije. ad. a) Prihodi kampa U turističkoj 1966. godini kamp je ostvario (od 1. V do 15. X) broj noćenja prema tabeli 6. * Na terenskoj nastavi obrađeno je još i utvrđivanje šteta po četnjaku i pitanje rentabiliteta smolarenja. Zbog štednje s prostorom ne donosimo te podatke. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tabela 6 Broj noćenja po mjesecima* V VI VII VIII IX X Ukupno 2.057 8.278 22.577 22.327 8.500 1.761 65.500* u postocima 3,14 12,64 34,47 34,09 12,98 2,68 100*/« Na svake dvije osobe pod šatorima dolazio je po jedan automobil. Prema tome broj automobila po mjesecima kretao se prema tabeli 7: Tabela 7 Automobil-noć po mjesecima V VI VII VIII IX X Ukupno 1.023 4.139 11.288 11.163 4.250 880 32.748 u postocima 3,14 12,64 34,47 34,09 12,98 2,68 lO03´o Na temelju odluke Općinske skupštine Makarska jedinične cijene u autokampovima za 196. godinu iznosile su: Tabela 8 Jedinična cijena dinara Djeca do Osobni \ Mjesto Po osobi 10 gcd. automobil Autobus Motorkotač Makarska Pcdgora 300 120 250 600 100 Pretpostavili smo kod ovoga obračuna da u navedenom kampu nije bilo djece, zatim autobusa i motor kotača ili ih je bilo samo malo, pa smo ih ispustili iz računa. Ovu pretpostavku su nam potvrdili predstavnici turističkog saveza Makarska. Kad se broj noćenja po mjesecima iz tabele 6 i 7 pomnoži sa jediničnim cijenama iz tabele 8 onda se dobiva financijski prihod koji donosimo u tabeli 9. Tabela 9 Prihod dinara Mjeseci V VI VII VIII IX X Ukupno Od turista 627.100 2,483.400 6,773.100 6,698.100 2,550.000 528.300 19,660.000 Od auta 257.000 1,034.750 2,822.000 2,790.750 1,062.500 220.000 8,187.000 Svega 884.100 3,518.150 9,595.100 9,438.850 3,612.500 748.300 27,847.000 U ovaj iznos od 27,847.000 dinara nisu, kao što se i vidi, uračunati prihodi od boravišne takse, budući da se boravišna taksa izravno uplaćuje na žiro račun općine. Isto tako ni prihod komunalnog zavoda za socijalno osiguranje, koji se također ubire od turista i uplaćuje na žiro račun spomenutog zavoda. Ovi su prihodi znatni. Samo u VII mjesecu na ime boravišne takse od turista koji su bili smješteni u opisanom kampu uplaćeno je na žiro račun općine 4,271.660 dinara, a na žiro račun Komunalnog zavoda za socijalno osiguranje 225.770 dinara. * Broj noćenja u IX i X mjesecu uzeli smo prema planu Turističkog saveza Općine Makarska. Međutim kasnije smo saznali da je taj plan premašen. 492 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ad. b) Rashodi kampa Opisani kamp ima i svoje rashode (troškove). Kao prvi rashodi kampa su brutto osobni dohoci zaposlenih. Prema dobivenim podacima kamp poslužuje 7 ljudi sa prosječnim netto osobnim dohocima od 53.000 dinara. Ako se na ovaj iznos doda 62´% na ime društvenih davanja, onda prosječni brutto osobni dohoci iznose 85.860 dinara. SI. 7. Kamp Turističkog saveza opć. Makarska Kada se prosječni osobni dohodak po zaposlenom pomnoži sa brojem zapcslenih onda mjesečni brutto osobni dohoci kampa iznose 601.020 dinara odnosno za 6,5 mjeseci 3,906.630 dinara. U račun smo uzeli 6,5 mjeseci iako turistička sezona traje 5,5 mjeseci, a to zato što je potrebno određeno vrijeme za pripremu kampa odnosno njegovo raspremanje, budući da u kampu pretežno radi sezonska radna snaga. Da se opisani kamp podizao u 1966. godini onda bi investicije, s obzirom na njegovu opremu, iznosile — na temelju podataka investitora — 80,000.000 dinara. Kod ovoga obračuna uzeli smo u obzir investicije po cijenama iz 1966. godine, jer nam se i svi drugi podaci odnose na stanje iz 1966. godine. Prema zakonskim propisima ovakvi se objekti amortiziraju za 25 godina. Godišnja amortizacija osnovnih sredstava, bez sastojine alepskog bora, na temelju propisa iznosi 3,200.000 dinara koji predstavljaju trošak kampa. Troškove investicionog održavanja, zatim troškove redovnih popravaka, utroška vode, elektrike i si. uzeli smo sa 60% od utvrđenih brutto osobnih dohodaka zaposlenih, a oni iznose 2,343.978 dinara. I ovo su autentični podaci turističke organizacije. Na temelju provedenog obračuna rashode (troškove) kampa donosimo u tabeli 10. Tabela 10 Ukupni troškovi kampa u 1966. godini — starih dinara Brutto osobni dohoci 3,906.630 — Amortizacija 3,200.000.— Troškovi investicionog održavanja, redovnih popravaka, voda, svjetlo i si. 2,343.978.— Cijena koštanja (CK) 9,450.608— |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 16 <-- 16 --> PDF |
ad. c) Prema našim propisima razlika između ukupnog prihoda (realizirane proizvodnje ili usluga) i utrošenih sredstava ((cijena koštanja) predstavlja dio novostvorene vrijednosti ili razliku u realizaciji koja pripada radnom kolektivu. Sasvim je sigurno da u šumarstvu, poljoprivredi i rudarstvu u navedenoj razlici u realizaciji postoji i rentovnih elemenata (plodnosti ili položaja). Te bi elemente bilo vrlo lako utvrditi kada bi bila propisana dobit, odnosno kada bi se formirala cijena proizvodnje, onda bi ta razlika između ukupnog prihoda i odgovarajuće cijene proizvodnje bila renta. U šumarstvu je ta dobit dogovorom određena sa iznosom od 6% od cijene koštanja. Držimo da sastojina alepskog bora u kojoj je smješten kamp ima turističko- reaktivni cilj gospodarenja i da joj je dobit od 6% za takvu funkciju sastojine vrlo mala. No budući da ni za turističke organizacije nije određen iznos dobiti to smo kod ovoga obračuna zaračunali dobit s iznosom od 40% na cijenu koštanja kampa odnosno turističke organizacije kao »poduzetnika«. Ovo je dobit svakako vrlo velika ali konzultirajući Ekonomski fakultet i Ekonomski institut u Zagrebu, te Privrednu komoru SRH nismo saznali kolika je ona ili kolika bi mogla da bude. Prema tome dobit u kampu smještenom u 40. godišnjoj sastojini bora, na površini od 22.000 m2 metara iznosi 3,780.243 dinara odnosno cijena proizvodnjo iznosi 13,230.851 dinara. ad. d) Diferencijalna renta položaja je definirana, kako je već spomenuto, raz likom između ukupne vrijednosti realizirane proizvodnje ili usluga i cijene proizvodnje. Pošto u našem primjeru ukupna vrijednost realiziranih usluga iznosi 27,847.000 dinara, a cijena proizvodnje 13,230.851 dinara, to diferencijalna renta položaja u sastojini alepskog bora na površini od 22.000 rn2 iznosi 14,616.149 dinara. Ovaj iznos se, kako je istaknuto, odnosi na površinu od 22.000 m2 sastojine alepskog bora, a budući da se dosadašnji naši uređajni i vrijednosni podaci odnose na 10.000 m2, odnosno 1 ha — to diferencijalna renta položaja, koja se u glavnom može pripisati sastojini alepskog bora iznosi 6,643.704 din/ha.* Ako se ima u vidu navedeni podatak da prosječna vrijednost godišnjeg prirasta u odjelu 4 gosp. jedinice »Bašćanski Gaj« iznosi cea 24.000 din. po ha i ako se pretpostavi da je tolika vrijednost godišnjeg prirasta po ha i u 40. godišnjoj sastojini alepskog bora u kojoj je smješten opisani kamp, onda je turistička renta koju je omogućilo Šumsko gospodarstvo veća za 277 puta od brutto prihoda šumskog gospodarstva. Prema ustavu SFRJ i Zakonu o privrednim i radnim organizacijama radni kolektivi su samostalni. Upravo zbog toga Šumsko gospodarstvo može i samo u sastojinama podizati kampove i ubirati rentu, odnosno može samostalno donositi odluke o kooperaciji sa turističkom organizacijom ili komunom, ali pod uvjetom da se zna kako je nastala renta i kome ona treba da pripadne. * Smatramo to zbog toga, jer se niti jedan kamp u tome području ne nalazi izvan šume (na otvorenom), nego pod zaštitom šume. Kada bi postojali u tome području kampovi van šume koji bi ostvarivali rentu onda bi razlika između renta nastalih u kampovima pod šumom i izvan šume predstavljali dio rente koji bi otpadao na šumu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ostaje pitanje u nadležnosti šumarstva, kao privredne oblasti da riješi koliki bi dio rente pripao Šumskom gospodarstvu, a koliki bi dio išao u opći regionalni ili općenito zajednički fond šumarstva, ako bi se eventualno osnovao, iz koga bi se vršila proširena reprodukcija. Ova pitanja nisu sastavni dio ovoga napisa pa ih zbog toga nećemo podrobnije razmatrati iako ona zaslužuju ne samo temeljitiju raspravu nego i određene stavove. UPOTREBLJENA LITERATURA 1. Androi ć M.: Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pitycampa Schiff.) Biološko- ekološka studija. Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957. 2. Ani ć M.: Šumarska fitocenologija — skripta II dio, Zagreb 1960. 3. Golubovi ć U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill.) za pilansku preradu (disertacija — manuskript), Zagreb 1964. 4. Klepa c D.: Prilog boljem poznavanju uređivanja šuma alepskog bora, Šum. list, Zagreb 1960. 5. Klepa c D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963. 6. NenadićD. : Računanje vrijednosti šuma i šumska statika, Zagreb 1922. 7. Pard e J.: La Productivite des Forets de Pin dAlep en France, Amales de L´Ecole Nationale des Eaux et Forets et de la St. de Rech, et exp., Nancy 1Ö57, pp 363—416. 8. Plavsi c M.: O određivanju šumske takse (cijena drveta na panju) Glasnik za šumske pokuse br. 9/1948. 9. Plavši ć M.: Rentabilnost u šumskom gospodarstvu. Šum. list, 1950. 10. Plavši ć M.: O cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu i o njegovoj realizaciji, Šum. list, 1952. 11. Plavši ć M.r Ekonomski osnovi šumske i drvno-industrijske proizvodnje (skripta), Zagreb 1954. 12. Plavši ć M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim ekonomskim šumama (Studija pripremljena za štampu). Zagreb, 1963. 13. Plavši ć M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u sastojinama poljskog jasena (Studija pripremljena za štampu), Zagreb, 1964. 14. Plavšić M., K r a 1 j i ć B., Potočić Z.: Uputstvo za primjenu »Pravilnik o utvrđivanju vrijednosti šuma«, Zagreb, 1966. 15. Potoči ć Z.: Priroda i funkcija rente u šumarskoj privredi. Šum .list 9/10, 1961. 16. Šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb, 1966. 17. Šuri ć S.: Tabele drvnih masa, Mali šumarsko-tehnički priručnik I, Zagreb, 1940. 18. TkalčićB., ŠafarJ., Marušić: O ekonomičnosti turističkih šuma na jadraskom području, Šum. list 3/4, Zagreb, 1965. 19. Ugrenovi ć A.: Eksploatacija šuma, Zagreb 1957. (JUS za crni bor). 20. Vrančići. : Problemi zakona vrijednosti u prelaznom psriođu, Zagreb, 1956. 21. Gospodarska osnova za gosp. jedinicu »Bašćanski Gaj«, Sekcija za uređivanje šuma Split, 1959. 22. Podaci Turističkog saveza općine Makarska za 1966. god. TOURIST RENTAL AS A FUNCTION OF THE FOREST STAND SITUATED ALONG THE ADRIATIC AND ITS MOTOR HIGHWAY Summary In Yugoslavia there exist great possibilities for the development of the tourist economy. The indentation of our coast is unparalleled; along it there extends an up-todate motor highway which is connected with numerous islands, large and small, which from year to year attract an ever-increasing number of foreign and domestic tourists to find rest and recreation there. Therefore the Yugoslav economy is the |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 18 <-- 18 --> PDF |
recipient of ever greater revenues in the form of foreign exchange from the tourist economy, while competent factors in Yugoslavia ascribe a special significance to this branch of national economy. Also many technclogical processes in the Yugoslav industry are subordinated to the development of the tourist economy. Forest enterprises in the Yugoslav coastal region see in the development of the tourist economy also their own development. They too have for the most part subordinated their silvicultural techniques and systems of management to the development of the tourist economy. The classical objectives of forest management in this area change and assume a tourist-recreative significance. The Forestry Faculty of Zagreb University as the highest educational and scientific institution of the Republic for the forestry profession attributes in its plans and programmes of studies a significant role to the tourist-recreative objectives of forest management in the moritime area. That is why in the last 10 years within the area of maiitime forests are organized for the students of the 8th semester intensive practical outdoor courses with an exacthy defined meaning and formulated objectives. The aim of this year´s practical outdoor courses in the subject »Economics of forest enterprises« which took place in the management unit of »Bašćanski Gaj« in the area of the Makarska Forest Enterprise consisted in the determination of the annual yield per one hectare obtained by means of the growing-stock increment, and of the annual yield or the differential rent of the site obtained from the camping tourism which was made possible through an Aleppo-Pine stand. After determining the volume increment on experimental plots 1 and 2 (Tabs. 1—2, and Figs. 3—6), and determining the increment value per 1 ha. which amounted to about 24,000 Dinars (old), we calculated the differential rent of the site to be about 6,650.000 Dinars (old). Which is 277 times more than the annual yield per 1 ha. of the Aleppo-Pine stand obtained by its volume increment. This data indicates convincingly the way which is to be followed by Yugoslav forestry in the coastal zone and in regions where there are possibilities for the development of tourist economy. This data also convincingly explains why during Vm training of students at the Faculty of Forestry, Zagreb, special significance is attributed precisely to the mentioned area of Yugoslav forestry. |