DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 29 <-- 29 --> PDF |
za područje posavskih hrastika na lužnjaku Vukotinović, Ettinger, Kozara c, Cieslar, Nikodem, Krahl-Urban; u Rumunjskoj u lužnjakovim šumama Paskovici i Stefanescu; u Rusiji na lužnjaku Černjajev, Mihailov, Tretjakov i mnogi drugi. b) Pojava završetka dobi listanja U vezi s pojavom kasnog početka listanja, koja se u literaturi mnogo spominje (ne samo za hrast nego i za druge vrste listača i za četinjače), interesiralo nas je kada kasni i rani hrast završavaju listanje. Jer, ako kasni hrast odbacuje lišće kasnije nego rani hrast, tada mogu jesenski mrazovi učiniti više štete na kasnoj varijeteti lužnjaka nego na ranoj. Prema tome bi kvalitet stabala kasnog hrasta, pod lošim utjecajem jesenskih mrazova mogao biti unekoliko manji nego bi bio kad rani mrazovi ne bi harali. U literaturi o tome nismo našli podataka. Zato smo u šumskom predjelu Bedenik (šumarija Bjelovar) organizirali godine 1960. opažanja o otpadanju lišća na 100 stabala ranog hrasta i na 100 stabala kasnog hrasta. Taj je rad vcdio po uputama Instituta B. Poha j da, kojemu i na ovom mjestu zahvaljujemo na suradnji. Opažanja su se obavljala na po 50 stabala kasnog i ranog hrasta i u šumskom predjelu Grabarje (šumarija Koska), radove je obavio godine 1961. lugar Nikola Š a r i ć, i u predjelu Jazmak (šumarija Žabno) godine I960., pod vodstvom upravitelja J. H 1 a d i š a, na 100 stabala ranog hrasta i na 100 stabala kasnog. Drugovima zahvaljujemo na suradnji. Na temelju tih brojčanih podataka, sakupljenih u dvije godine i na različitim staništima, može se zaključiti ovo: 1. lišće kasnog hrasta požuti oko 10 dana (1—2 tjedna) kasnije nego na ranom hrastu; 2. polovica lišća otpadne na kasnom hrastu oko dva tjedna (10—20 dana) kasnije nego na ranom hrastu; 3. pojava potpunog otpadanja lišća razvije se na kasnom hrastu oko dva tjedna (10—20 dana) kasnije nego na ranom hrastu. Budući da se čitav proces otpadanja lišća na kasnom hrastu razvija oko 1—2 tjedna kasnije nego na ranom hrastu, može se pretpostaviti da godišnji vršni izbojci kasnog hrasta kasnije odrvene. Prema tome, kasna svojta hrasta lužnjaka može stradati od jesenskih mrazova više nego rana svojta. Ako proljetni mrazovi ne učine velike štete kasnom hrastu, rani jesenski mrazovi mogu mu oštetiti neodrvenjele izbojke i tako kvariti oblik, odnosno kvalitet stabla (manja pravnost, veća rašljavost, lošije razvijena krošnja i u vezi s njom možda pojava veće obraslosti živićima, i dr.). Dakle, ukoliko kasna varijeteta hrasta lužnjaka zbog manje štete od proljetnih mrazova može razviti bolju kakvoću stabala i veći prirast, utoliko se donekle pozitivna strana te fenološke pojave može smanjiti lošim utjecajima jesenskih mrazova. Ova opažanja nismo mogli nastaviti. 2. Morfološke značajke Po vanjskim osobinama stabla, svojte hrasta lužnjaka koje kasno i rano listaju ne mogu se međusobno razlikovati. Fenološka konstatacija da kasni hrast još nema lišća te njegova sastojina daje taman izgled, dok su krošnje u sastojim ranog hrasta već potpuno obrasle lišćem i zelene, dovela je do naziva za kasni hrast »crni hrast« (premda nije ništa »crniji« od ranog hrasta). Neki |