DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 27 <-- 27 --> PDF |
c) kasni hrast ima, možda, bolju čistoću debla od grana nego što je ima rani hrast; d) ujesen stabla kasne svojte hrasta gdjekad kasnije odbacuju lišće nego što ga odbacuju stabla rane svojte hrasta; e) postoje kvalitetne razlike i u obratnom smislu, tj. da je ponegdje kvalitet stabala ranog hrasta bolji nego kvalitet stabala kasnog hrasta, pogotovo s obzirom na međusoban odnos debljine stabala i neke kriterije oblika debla, ili su im kvalitetne osobine podjednake. Ove su pojave nužno nametnule pitanje: koji su uzroci takvom stanju? Čini se da uzroke treba tražiti ne samo u nasljednim svojstvima nego i u topografskim okolnostima. Može se naime pretpostaviti da neke sastojine nisu osnovane prirodnim podmlađivanjem nego posumljivanjem; to se prvenstveno odnosi na one sastojine u kojima granice između skupina (pruga) kasnog i ranog hrasta čini gotovo pravilna linija i u kojima nismo mogli utvrditi neke značajnije razlike u reljefu i tlu. Budući da se nisu mogli pronaći podaci o načinu osnivanja sastojina (zbog ratnih razaranja i dr. gotovo ih nigdje i nemamo), bilo kakav zaključak o postanku nekih sastojina je uglavnom nepouzdan. Prema tome, može se pretpostaviti da su navedene pojave posljedica i podrijetla donesenog sjemena. Razlike u dobi početka listanja mogu postojati i pod utjecajem mikroreljefa: na vlažnijim i hladnijim mikrostaništima listanje započinje kasnije nego na toplijim i sušim, pa su vjerojatno ekološke okolnosti uzrokom navedene fenološke pojave listanja a ne genetska konstitucija. Na temelju iznesenih rezultata opažanja i orijentacijskih ispitivanja, prelpostavaka i mjestimičnih obavještenja mogli smo u prethodnom razmatranju ustvrditi ovo: 1. u našim nizinskim šumama imamo kasnog hrasta lužnjaka i nizove križanaca i intermedijarnih tipova između ranog i kasnog hrasta; 2. u prvim utvrđivanjima nalazišta, koje je provela terenska operativa na inicijativu Instituta i njegovih stanica, pokazalo se da na mnogim obilježenim objektima ne raste samo tipičan kasni hrast nego su tu i genotipovi (ili, s obzirom na razlike u mikrostaništima, fenotipovi) koji nešto kasnije ili nešto ranije listaju; 3. staništa kasnog hrasta lužnjaka nisu utvrđena ni reljefno ni pedološki ni fitocenološki; 4. orijentacijska ispitivanja nisu pokazala značajnije kvalitetne . razlike između stabala kasnog i ranog hrasta, makar one donekle postoje većinom u korist kakvoće kasnog hrasta; 5. fenološka opažanja o listanju, cvjetanju i napadima štetnika ne mogu se vršiti sistematski, jer se takva služba na većim prostranstvima za sada ne može pouzdano organizirati. II. PREGLED INOZEMNIH ISKUSTAVA Hrast je jedna od najvrednijih vrsta drveća, ali razmjerno polagano raste, a velik broj raznih vrsta insekatskih štetnika i parazitskih gljiva čine mu velike štete. Zato su često vršena opažanja, ispitivanja i istraživanja da se pronađu svojte hrasta koje brže ili bolje rastu i koje su otporne nekim lošim utjecajima abiotskih i biotskih faktora. Tako je pronađena svojta hrasta lužnjaka koja mnogo kasnije lista nego »običan« hrast lužnjak. |