DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 19     <-- 19 -->        PDF

MOGUĆNOST POVEĆANJA INSEKTICIDNOG DJELOVANJA
DOMAĆEG BAKTERIJSKOG BIOPREPARATA BAKTUKAL


OPALICKI KATICA, đipl. inž. šum. i OPALlCKI STJEPAN, đipl. inž. šum.
Zavod za zaštitu šuma


UVOD


Široka primjena novih visokotoksičnih insekticida nije u potpunosti riješila
pitanje zaštite bilja. Pojavili su se novi problemi: rezistentnost insekata na insekticide
te opasnost za zdravlje ljudi i životinja zbog upotrebe insekticida na
velikim površinama, što je čest slučaj u zaštiti šuma.


Iako su klorirani ugljikovodici kao insekticidi primjenjuju relativno kratko
vrijeme (cea 20 godina), do sada je utvrđeno oko 200 vrsta insektata koji su postali
rezistentni na djelovanje tih insekticida (12). Kemijska sredstva se sve pažljivije
i opreznije primjenjuju u borbi protiv štetnika te se traže novi putovi
kako bi se kemijska sredstva zamijenila prikladnijim biološkim sredstvima.


U svijetu se pridaje naročita pažnja integralnom suzbijanju (7),
koja se prema Smithu sastoji u slijedećem:


1. Uvažavanje ekosistema: Čitav kompleks organizama koji čine određeni
ekosistem mora se promatrati kao jedna cjelina.
2. Primjena ekonomskog kriterija: Gustoća populacije kod koje štetne vrste
uzrokuju vidne štete ili stvaraju smetnje gospodarenju mora se precizno
odrediti. Suzbijanju treba pristupiti samo onda kada je populacija mnogobrojnija
od toga ekonomski štetnog nivoa.
3. Izbjegavanje akcija koje narušavaju jedinstvo ekosistema: Taj princip
zahtijeva takve mjere suzbijanja koje će uništiti štetnika, ali neće ugroziti
ostale članove ekosistema, čime bi se stvorili novi problemi. To često može
dovesti do toga da ne možemo primijeniti najjeftiniji način suzbijanja. Teži se
za primjenom selektivnih insekticida i povećanjem broja prirodnih neprijatelja
štetnika kao i primjenu takve organizacije nadzora prigodom provođenja
zaštitnih mjera koju će vršiti dobro uvježban kadar specijalista. Na taj će način
biti omogućeno da se uspješno provede suzbijanje štetnika.
Posljednjih godina pridaje se sve više pažnje prirodnim biološkim faktorima
koji mogu svesti populacije štetnika na podnošljivu mjeru. Samo na području
sistematike i ekologije entomofaga koji se koriste u biološkoj borbi
protiv štetnika svake se godine u svijetu publicira oko 2000 radova (12).


Iako su prednosti biološkog načina suzbijanja očigledne (specifičnost faktora,
niska cijena, nema štetnog djelovanja na ljude i životinje), unatoč tome
se provodi teško u praksi jer je ovdje potrebno ostvariti usku saradnju stručnjaka
različnih grana nauke, kao što su: entomologija, mikrobiologija, ekologija,
sistematika, fiziologija itd.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 20     <-- 20 -->        PDF

I naši stručnjaci (Hergula, Androić, Vajda, Kovačevie i dr.) već su davno


uvidjeli prednosti bioloških metoda borbe. Kod nas su prvi praktični radovi na


suzbijanju šumskih štetnika patogenim, sporotvornim bakterijama provedeni u


Zavodu za zaštitu šuma (1).


Dobiveni rezultati potakli su nas na iznalaženje mogućnosti proizvodnje


domaćeg biopreparata. U saradnji sa stručnjacima Serum-zavoda Kalinovica


proizveden je prvi domaći poluindustrijski biopreparat B a k t u k a 1 skraćeni


opis kojega donosimo (14):


Preparat je izrađen u obliku praškastog koncentrata za upotrebu u vidu
suspenzije. Sadržava spore i kristale bakterije Bacillus thuringiens
i s, izolirane iz oboljelih gusjenica borova četnjaka .


Ovaj preparat ispitan je u laboratoriju, a provedeni su i pokusi u prirodnim
uvjetima (4).


Iako su pokusi u laboratoriju i prirodi u načelu zadovoljili, ipak je bilo
pojedinih partija biopreparata koje smo dobili od proizvođača, a da nisu u
potpunosti zadovoljavale. Zbog toga smo tražili nove mogućnosti povećanja
insekticidnog djelovanja biopreparata. Jedna od tih mogućnosti postignuta je
tako da su se biopreparatu dodavale subletalne doze insekticida (6), čime je
postignut zadovoljavajući efekt u suzbijanju gubara i borova četnjaka. U
SSSR-u su s uspjehom izvršena suzbijanja gubara, zlatokraja i hrastova savijača
ruskim bakterijskim preparatom entobakterin . No, najbolji rezultati
postignuti su kada je 0,5% suspenziji entobakterina dodano 0,005% HCH
(12).


U USA su pošli drugim putem. Umjesto insekticida dodavane su biopreparatu
male količine različitih kemijskih spojeva kao što su: silicijev fluorid,
mliječna, borna i maslačna kiselina, hidroksilamin klorid i dr. (7).


Svi ti pokušaji dali su nam povod da ispitamo mogućnost povećanja insekticidnog
djelovanja domaćeg biopreparata Baktukal , tim više što se njegova
proizvodnja kod nas nalazi još u početnoj fazi.


Pokuse smo proveli u laboratoriju Zavoda za zaštitu šuma u Zagrebu. Veliku
pomoć u tom radu pružio nam je prof, dr Milan Androić koji nam je pomogao
svojim iskustvom i stavio na raspalaganje dio sredstava dobivenih od
Saveznog fonda za koordinaciju naučnih djelatnosti Beograd i Serum-zavoda
Kalinovica. Svima koji su nam u našem radu pomogli direktno ili indirektno
srdačno zahvaljujemo.


MATERIJAL I METODA


Ispitivanja su vršena na gusjenicama gubara (Lymantria dispar L.) u 1965.
i 1966. godini i na gusjenicama borova četnjaka (Cnethocampa pityocampaSchiff.) u 1965. godini.


Gusjenice gubara II—IV stadija sakupljane su na području fakultetske
šume Šašinovec jedan dan prije njihova tretiranja. Donijete su u laboratorij
gdje su 24 sata ostavljene bez hrane. U 1966. pokuse smo modificirali jer nismo
gusjenice ostavljali da gladuju već smo ih odmah tretirali.


Ispitivali smo djelovanje samog biopreparata Baktukal , same borne
kiseline (Acidum boricum) i borne kiseline dodane Baktuka l u. Uz svaki
pokus postavljena je i odgovarajuća kontrola.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Koct pokusa, provedenih 1965. god. uranjali smo grančice hrasta s lišćem
u odgovarajuće otopine ispitivanih preparata, sušili ih iza toga na zraku i u
staklenom cilindru ili insektoriju na njih stavljali gusjenice gubara.


Kod pokusa, provedenih 1966. godine umjesto metode uranjanja primijenili
smo metodu orošavanja pomoću malog raspršivača marke De Villbis .
Sav ostali postupak odvijao se na isti način kao kod metode uranjanja.


Gusjenice borova četnjaka ispilile su se u laboratoriju iz jajnih legala, donesenih
s otoka Brača. Pokusi su vršeni sa gusjenicama III—IV stadija. Ispitivani
preparati nanošeni su na grančice crnog bora pomoću raspršivača kao
i kod gubara.


Izbrajanje gusjenica i kontrola oboljelih vršena je svakog dana.


Dva dana nakon tretiranja lišća odnosno grančica bora izvršena je zamjena
hrane, pa su gusjenice stavljene na svježu (netretiranu) hranu. Hrana
se tokom pokusa mijenjala svaki dan.


Da se utvrdi postoji li razlika u mortalitetu gusjenica koje se hrane u insektariju
ili staklenom cilindru, postavljani su paralelni pokusi u insektariju
i cilindru. Nismo mogli utvrditi da postoji razlika u mortalitetu.


REZULTATI


Postotak mortaliteta gusjenica dan je u prosječnim vrijednostima, dok je
u grafičkim prikazima izražen dnevni i ukupni mortalitet.


A. Gusjenice gubara (Lymantria dispar L.)
Kod pokusa, provedenih u 1965. godini biopreparat je bio slabije kvalitete
i u koncentraciji
od 0,2%uzrokovao je mortalitet od 28,8´% (graf. 1).
U koncentraciji od 0,4IO/O mortalitet je iznosio 37,5% (graf. 2).
U koncentraciji 0,6% mortalitet je iznosio 50,5% ((graf. 3).


praf. 1.-i. dispar tretiran 5 BAKTUKAL-om 0,2% -I dispar treated with BAKTUUAL 0,2%


.AM


´iO 25. 30. 3S « D 1. k b. 8 10. IS. N. 0 Z. 4. 6-0 2 U. 6. t. 10 0 1 *, 4.
Dani nakon tretirala -Days after treatment


Graf´.2,-L dispar tretiran s BAKTUKAL-om 0,4% - L dispar treated withBAUWXAL Q4%
100 T.


*M\S\ ^m mrU]


o
i k 4. a w i2. a i K 6. a w « » u. D i´ < * o 2" *.
Dani nakon tretiranja - Days after treatment


ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 22     <-- 22 -->        PDF

U smjesi 0,2% Baktukal + acidum boricum mortalitet je bio 88% (graf. 5).
U smjesi 0,4% Baktukal + 0,5% acidum boricum mortalitet je bio 86%
(graf. 6).
Sama borna kiselina u koncentraciji od 0,5% izazvala je mortalitet od 18%


(graf. 4).
Kod(graf. 7).
kontrole netretirane gusjenice ugibanje je iznosilo svega 2,29%
Graf. 3. L
dispar tretiran s SÄKTtXM. Om L5% Ldt&
par treaređ wir ti BAKTUKAL 0,6% Qraf. ^
I
I
dtspar tretiran a Acut. bor. 0,5%
dispir Uetled with Atiđ bor 0.5%





Dim r.jtun trUiran)»


u. ´i" i 4 t 1 ´ Ć. i B i *. t 8 ». 0
m J//*/ rrtilmenT


Dani nakon Tretiranja -Days after treatment


Graf. 6 - I. dispar tretiran 3
BAkTUkAL-om Q,A%+Acidbor0.5%
Graf. 5. - i. aKu«r tretiran 9 L. dispar treated with
BAkTUkAL-om 0,2%*4c/tföof a5% BAkWkAL Q4Z*Aad.borQ5%
/. dispar treated with
BAkWkAL OJ%*Acid.borD,SX


il


f. AT
» K n u,


0 I *. i I 10. B. » 9 I. (i * ( u II


Dani nakon tretiranja


Dani nakon tretiranja -Days after treatment


ßd/j after treatment


Qraf 8.-i. d/spar tretiran s BAkTUkAl-om 0,4%


L dispar treated with BAKTUKAL OA%
Qraf 7. -i cKspar, kontrola - i. ofapw. Control


r


li ,6 S. 10 D 2. 6. S. 10. 12. U. 16. 18 2a 11


. «. n « l *


Dani nakon trerirania - Days after treatment Dani nakon tretiranja Days after treatment


Kod pokusa, provedenih 1966. god. biopreparat je bio bolje kvalitete, ali
unatoč tome pokazalo se da borna kiselina povećava insekticidnu
aktivnost biopreparat a.


Baktuka l u koncentraciji od 0,4% uzrokovao je 100% mortalitet u
roku od 7—22 dana (graf. 8), dok je uz dodatak 1% borne kiseline totalni mor




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Graf. 9. L
dtspar tretiran s
BAKTUkAL-om ü,k%*iad.bor^%
L.dripar treated with
tAUWmtVX*Aud.tor.n
(Jra( Kl -i. dispar tretiran % Acid. bor. 1%
I dispir r:it red witti Acid tor. t%
* 7«


_jm ^mmnnHH


. .,´ t >. «h « t I l t fc. 8. «1 IL M
Pan näkon trttranja -Days after treatment


Dani nakon tretirania


Days after treatment


Graf. 11.. C pityocampa treriran s BAKTUkALowi QZX traf 12. -C pityocampa tretiran s BAKTUKAL-om G4%
C pityocampa trwtfed with bAHTUHAL Q.2X C.pityocamoa mated with BAKTUKAL Q,i,%


f.
intimu«,.* nrrmTt,«


Dani rxakon fr«fh-anja -Days after treatment


Graf. 13- C pityocampa tretiran s
BAKTUkAL-om 0,2%*Acid. bor. 1% Qraf. 14 -. C. pityocampa tretiran s
C pityocampa treated with BAkTUKAL-om 0,U7o + Acid bor. 1%
BAUTUkAL Q2%+Acidbor.1% C pityocampa treated with
3AUTUUAL Qü% +Acid bor. 1%


M Vk 0 Z * k 0 2 4. 4


M. 6 ft. 10. 12 1*. 0 2. k. 6. fl. P 1. *. Ik 4 «1. ´2- M.
Dani nakon Tretiranja - Days after treatment Dani nakon tretiranja -Days after treatment
talitet nastupio vec za 7 dana (graf. 9). Sama borna kiselina uzrokovala je 18 /o
mortalitet (graf. 10). Kod kontrolnih primjeraka za to vrijeme nismo uopće
imali ugiban ja.


B. Gusjenice borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa Schifj.)
Baktukal 0,2% uzrokao je mortalitet od 53,3% (graf. 11).
Baktukal 0,4% uzrokovao je mortalitet od 94,1% (graf. 12).
Uz dodatak borne kiseline mortalitet je iznosio:
0,2% Baktukal + 1% acidum boricum — 100% (graf. 13);


ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 24     <-- 24 -->        PDF

trat Wk - C piTyocanp» frttiran s Acid bor. 1% Graf 16. -C pityocdmpa, kontrola -Cpityocampa, Control
Cpityotampa rrcattdirtt* Aäd öor. 1%


100 x


f.
L 60
^nTTTTTTl
Dani nakon irttiranja Oapa af´ffr trtatmenr


_A *A


1 l
4. 6. 4 10. 12 IV 16. B. 10. 11 W.


Dani nakon tretiranja ^3/5 a/"re/-treatment


0,4% Baktukal + T% acidum boricum — 100´% (graf. 14).


Acidum boricum 1% mortalitet 6% (graf. 15).


Kod kontrole je ukupni mortalitet iznosio 16´% (graf. 16) od čega otpada
na redovni mortalitet 4´ /o, a 12% je bilo ugibanje zbog napada Tachina.


ZAKLJUČAK


Na temelju izvršenih pokusa utvrdili smo:
a) da sama borna kiselina ima slabi insekticidni efekat;
b) dodana biopreparatu povećava njegovu insekticidnu aktivnost;
c) dodatak borne kiseline biopreparatu stimulira gusjenice na intenzivnije
žderanje, a time one u svoj organiza munose više kontaminirane hrane i veći
broj spora i kristala, o čemu ovisi efikasnost biopreparata.
Sam mehanizam djelovanja borne kiseline nije još do sada proučen. Pretpostavljamo
da borna kiselina stimulira razvoj latentnih mikroorganizama
koji se nalaze u probavnom traktu insekata, a u normalnim prilikama su za
njih bezopasni. Ovo pitanje zahtijeva duži rad i bit će predmet naših daljnjih
ispitivanja.
LITERATURA


1.
Androić : Pokušaj suzbijanja borova četnjaka (Cnethocampa pityocampa
Schiff.) patogenim bakterijama i virusima, Šum. list, str. 38—39, 1955.
2.
Androić : Novi aspekti biološke borbe protiv štetnih insekata, Šum. list, 635—
646, 1955.
3.
Androić : Pokusno suzbijanje borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa
Schiff.) bakterijama Bacillus thuringiensis, Šum. list, 108—124, 1961.
4.
Androić : Pokusi suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) u prirodi domaćim
preparatom Bacillus thuringiensis, nosebna edicija Posl. udruž. šum. priv. org.
SRH, Zagreb, 1965.
5.
Androi ć — Opalički : Mogućnost suzbijanja borova četnjaka kombiniranim
i biološkim metodama, Šum. list, 39´—48, 1965.
6.
Androi ć — Šarić : Djelovanje insekticida- Pantakan i Lindan na Bacillus
thuringiensis, posebna edicija Posl. udruž. šum. priv. org. SRH, Zagreb, 1965.
7.
Doan e C. — Wallis : Enhancement of the Action of Bacillus thuringiensis
var. thuringiensis Berliner on Porthetria dispar (Linnaeus) in Laboratory Tests,
J.
Insect Pathol., 6, No. 4.
8.
Graha m — Knight : Principles of Forest Entomology, New York 1965.
9.
Moulde r J.: The Biochemistry of Intracellular Parasitism, Chicago 1962.
10.
Mihajlov : Bolezni i vrediteli šeikoprjadov, Moskva 1959.
11.
J a ho n tov : Ekologija nasekomih, Moskva, 1964.
12.
Plohih : Entobakterin protiv lesnih vreditelj, Zašč. Rast., No. 1, 1966.
13.
Rub co v: Biologičeskij kontrol´ vrednih nasekomih i sornjakov, Entomol.
Obozr. XLIV, 3, 1965.
14.
Šari ć — Zajec : Morfološko biološka svojstva jednog soja Bacillus thuringyensis.
Posebna edicija Posl. udruž. šum. priv. org. SRH.