DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 16 <-- 16 --> PDF |
ad. c) Prema našim propisima razlika između ukupnog prihoda (realizirane proizvodnje ili usluga) i utrošenih sredstava ((cijena koštanja) predstavlja dio novostvorene vrijednosti ili razliku u realizaciji koja pripada radnom kolektivu. Sasvim je sigurno da u šumarstvu, poljoprivredi i rudarstvu u navedenoj razlici u realizaciji postoji i rentovnih elemenata (plodnosti ili položaja). Te bi elemente bilo vrlo lako utvrditi kada bi bila propisana dobit, odnosno kada bi se formirala cijena proizvodnje, onda bi ta razlika između ukupnog prihoda i odgovarajuće cijene proizvodnje bila renta. U šumarstvu je ta dobit dogovorom određena sa iznosom od 6% od cijene koštanja. Držimo da sastojina alepskog bora u kojoj je smješten kamp ima turističko- reaktivni cilj gospodarenja i da joj je dobit od 6% za takvu funkciju sastojine vrlo mala. No budući da ni za turističke organizacije nije određen iznos dobiti to smo kod ovoga obračuna zaračunali dobit s iznosom od 40% na cijenu koštanja kampa odnosno turističke organizacije kao »poduzetnika«. Ovo je dobit svakako vrlo velika ali konzultirajući Ekonomski fakultet i Ekonomski institut u Zagrebu, te Privrednu komoru SRH nismo saznali kolika je ona ili kolika bi mogla da bude. Prema tome dobit u kampu smještenom u 40. godišnjoj sastojini bora, na površini od 22.000 m2 metara iznosi 3,780.243 dinara odnosno cijena proizvodnjo iznosi 13,230.851 dinara. ad. d) Diferencijalna renta položaja je definirana, kako je već spomenuto, raz likom između ukupne vrijednosti realizirane proizvodnje ili usluga i cijene proizvodnje. Pošto u našem primjeru ukupna vrijednost realiziranih usluga iznosi 27,847.000 dinara, a cijena proizvodnje 13,230.851 dinara, to diferencijalna renta položaja u sastojini alepskog bora na površini od 22.000 rn2 iznosi 14,616.149 dinara. Ovaj iznos se, kako je istaknuto, odnosi na površinu od 22.000 m2 sastojine alepskog bora, a budući da se dosadašnji naši uređajni i vrijednosni podaci odnose na 10.000 m2, odnosno 1 ha — to diferencijalna renta položaja, koja se u glavnom može pripisati sastojini alepskog bora iznosi 6,643.704 din/ha.* Ako se ima u vidu navedeni podatak da prosječna vrijednost godišnjeg prirasta u odjelu 4 gosp. jedinice »Bašćanski Gaj« iznosi cea 24.000 din. po ha i ako se pretpostavi da je tolika vrijednost godišnjeg prirasta po ha i u 40. godišnjoj sastojini alepskog bora u kojoj je smješten opisani kamp, onda je turistička renta koju je omogućilo Šumsko gospodarstvo veća za 277 puta od brutto prihoda šumskog gospodarstva. Prema ustavu SFRJ i Zakonu o privrednim i radnim organizacijama radni kolektivi su samostalni. Upravo zbog toga Šumsko gospodarstvo može i samo u sastojinama podizati kampove i ubirati rentu, odnosno može samostalno donositi odluke o kooperaciji sa turističkom organizacijom ili komunom, ali pod uvjetom da se zna kako je nastala renta i kome ona treba da pripadne. * Smatramo to zbog toga, jer se niti jedan kamp u tome području ne nalazi izvan šume (na otvorenom), nego pod zaštitom šume. Kada bi postojali u tome području kampovi van šume koji bi ostvarivali rentu onda bi razlika između renta nastalih u kampovima pod šumom i izvan šume predstavljali dio rente koji bi otpadao na šumu. |