DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Budući da je približno zrela sastojina u odjelu 4 stara 45 godina i da njezina prosječna vrijednost iznosi 804,445 din. po ha (cea 800.000 dinara po ha), to smo primjenom ovih podataka u formuli: V« = c l,0p45 odnosno 800.000 = 250.000 1,0545 izračunali faktor 1,0p45 sa 3,20 odnosno postotak prirasta vrijednosti sa cea 2,5% na bazi prolongacionih tabela. Prema tome vrijednost 14. godišnje sastojine iznosi: Vn = 250.000 X 1,025« odnosno V14 = 250.000 X 1,4130 = 353.250 din. po ha. Kako je iz obračuna vidljivo uzročnik štete (požara) je dužan platiti šumskom gospodarstvu ili privatniku (ako se radi o privatnim šumama) za 14. godišnju sastojinu alepskog bora 353.250 din. po ha ukoliko nema sortimenata koji bi se nakon požara mogli iskoristiti. Akc u sastojini postoje sortimenti, koji se mogu iskoristiti onda se za njihovu vrijednost umanji nastala šteta. Iznos od 353.250 dinara po ha ili 3,532.500 din. za površinu od 10 hektara mlade sastojine alepskog bora predstavlja takozvane osnovne troškove (štetu) koju je počinitelj dužan platiti. Ali u takvoj situaciji kada izbije požar, osim naknade štete za vrijednost sastojine u štetu ulaze i troškovi za gašenje požara (dnevnice stručnog osoblja, prevoz i prehrana ljudi koji sudjeluju pri gašenju požara, te troškovi ljudi koji ostaju na straži nakon što je požar ugašen). Visinu ovih troškova nismo dobili u šumskom gospodarstvu Makarska.* Do sada izloženo predstavlja vrijednosti, prihode i štete sa stanovišta šum sko-privrednih organizacija, odnosno kada se sastojine promatraju kao objekti sa šumko-ekonomskog gledišta. Međutim šumske sastojine u oblasti Primorskih šuma, a napose šumske sastojine uz Jadransko more, Jadransku magistralu i naselja mogu se proma trati i sa turističko-ekonomskog stanovišta, pa je upravo taj problem i bio po sebno apostrofiran na navedenoj terenskoj školskoj nastavi. Već smo istakli da je u 40. godišnjoj sastojini alepskog bora, a u neposrednoj blizini Makarske (slika) podignut od strane mjesnog turističkog saveza kamp na površini od 22.000 m2. Ovaj kamp kao radna (ekonomska) jedinica ima svoje prihode i rashode (troškove), te dobit — zbog čega se i pojavila turistička organizacija kao »poduzetnik «. Naš zadatak se sastojao u tome da na temelju autentičnih podataka koje smo dobili za 1966. godinu od Saveza turističkih društava Makarska utvrdimo: a) prihode kampa za 1966. turističku kamp sezonu koja na Makarsko] ri vijeri traje od 1. V do 15. X, b) rashode (troškove) kampa za navedenu turističku kamp sezonu, c) dobit turističke organizacije i d) položajnu rentu koja je nastala u sastojini alepskog bora na površini od 22.000 m2, a koju najvećim dijelom ubiru turističke organizacije. ad. a) Prihodi kampa U turističkoj 1966. godini kamp je ostvario (od 1. V do 15. X) broj noćenja prema tabeli 6. * Na terenskoj nastavi obrađeno je još i utvrđivanje šteta po četnjaku i pitanje rentabiliteta smolarenja. Zbog štednje s prostorom ne donosimo te podatke. |