DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 78 <-- 78 --> PDF |
65 GODINA ISTRAŽIVAČKOG RADA MAĐARSKOG ŠUMARSTVA Prigodom 65-godišnjice šumarskih istraživanja u Mađarskoj objavio je gumarski znanstveni institut (ERTI = Erdeszeti Tudcmänyos Intezet, Budapest II, Frankel Leo U. 44.) posebnu publikaciju o razvoju i sadašnjoj organizaciji instituta, na 4 jezika (osim mađarskog na ruskom, njemačkom i engleskom). Prema navodima publikacije, istraživački rad počinje krajem 1898. i početkom 1899. osnivanjem istraživačke centrale u Selmecbanya (Schemnitz) kojoj su dodale četiri pokusne stanice. Razvoj istraživačkog rada vezan je uz ime Jenö Vađas (profesor uzgoja šuma na šumarskoj akademiji u Selmecbanyi). Njegovim su se nastojanjem mađarske pokusne stanice uključile u djelatnost. IUFRO učešćem u internacionalnom biljnogeografskom istraživanju. Za objavljivanje istraživačkih rezultata osnovan je 1899. službeni organ Erdeszeti Kiserletek (Šumarski pokusi). Nakon prvog svjetskog rata preseljena je centrala u Sopron i nastavlja rad (od 1933. pod nazivom Kraljevski mađarski zavod za šumarska istraživanja) pod rukovodstvom, (od 1923—1940.) sveučilišnog profesora dr. Gyu´e Rötha, poznatog šumarskog naučnog radnika. Godine 1949. se ^sniva Šumarski znanstveni institut (ERTI) u ´Budimpešti a nastaje iz šopronjskog šumarskog zavoda. Institut stoji pod rukovodstvom Ministarstva šumarstva i crpi glavne zadatke iz ciljeva koji su postavljeni za razvoj šumarstva. U proteklih 15 godina institut je razvio svoju materijalnu bazu i učvrstio se u organizacijskom pogledu. Od 1949. do 1965. porastao je broj osoblja instituta od 25 (od toga 20 istraživačkih radnika) na 286 osoba (60- istraživača). Opći zadatak instituta (»Razvoj šumarstva i drvarstva«) definiran je pobliže sa devet zadataka: 1. Unapređenje šumarskog sjemenarstva i pcšumljavanja; 2. Ispitivanje i popravljanje kvalitete i kvantitete kao i povećanje vrijednosti prinosa šuma; 3. Podizanje drveća brza rasta koje najbolje odgovara za kemijsku i mehaničku preradu; 4.Rc.zvoj metoda sječe; 5. Mehanizacija šumskih radova; 6. Istraživanja zaštite šuma; 7. Razvoj lovne privrede; 8. Istraživanja na području nauke o radu; 9. Razvoj nauke o šumskoj privredi. Institut se sastoji iz centrale u Budimpešti, 6 regionalnih pokusnih stanica i pogona za mehanizaciju. Na čelu instituta je direktor dr. Bela Keresztesi, a njegov je zamjenik dr.Läszlö Szepesi. Institut ima slijedeće odjele: I Uzgoj šuma i nauka o prinosu (na čelu odjela je dr. Rezsö Solymos), II Nauka o staništu i podizanje topola (dr. Imre Babcs), III Pošumljavanje i šumarska genetika (dr. Läszlo Szönyi), IV Iskorišćavanje šuma (dipl. šum. inž. Antal Derfoldi), V Zaštita šuma i lovna privreda (dr. Hubert Pagony), VI Šumarska ekonomika (dr. Vilmos Farkas), VII Mehanizacja (dr. Laazlo Szepesi). U publikaciji je navedena i glavna tematika na kojoj su radili pojedini odjeli, a navedeni su poimenično i svi istraživački radnici (60 osoba). Zv. Po. STRANA STRUČNA LITERATURA IRVINF F. R.:Woody Plants of Ghana, with special Reference to their Uses, London, Oxford University Pi´ess, 868 str. Knjiga je revizija autorovog djela »Plants of the Gold Coast« objavljenog 1930. g. U njem su obrađene drvenaste vrste, tj. drveće, grmlje i drvenaste penjačice, koje su autohotne ili se češće uzgajaju na području Gane. Opisano je 108 porodica sa 673 roda. Od toga otpada na golosjemenjače samo porodica Cycadaceae, a na kritosjemenjače 107 porodica, i to na dvosupnice 1C1 i jednosupnice 6 porodica. U tesktu je dodano 8 tabela koje prikazuju drveće u koloru, a na kraju 49 fotografija. Iz herbarija u Kew, Oxfordu i Britanskom muzeju zabilježeni su lokaliteti svih ganskih vrsta drveća. Vrste čitavog područja Gane uključene su u obradu. Budući da su botanička istraživanja zadnjih 20 godina veoma napredovala, došle su u obzir mnoge vrste drveća i grmlja koje prije nisu bile spomenute. Botanički su opisi u ovom djelu potpuniji, uključuju kraće detalje o nalazištima i rasprostranjenju. . Na početku knjige nalazi se opsežan popis drveća i grmlja prema mogućnosti njihove upotrebe. Posebno su popisane biljke koje služe za hranu, biljke koje se koriste za začin, mirodije i arome, zatim biljke za priredbu pića. U posebnom popisu nalazi se krmno bilje, pa bilje za pčelinju pašu i za uzgoj ´svilca, te büke za dobivanje masti, ulja i voska. Popisane su i ´biljke podesne za ´medicinsku i veterinarsku upotrebu, kao i otrovne i protuotrovne biljke. Postoji također popis biljki sa sadržajem saponina, kao i taninske biljke, biljke za proizvodnju ljepila, gume i smole, biljke za dobivanje boja, te »kozmetičke i parfumerijske« biljke i biljke za produkciju vlakna. Posebno su popisa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ne dekorativne biljke, kao i biljke za živice i ograde. Od interesa je i popis drveća čije drvo dolazi u obzir kao građevno drvo, kao i za raznu domaću upotrebu, specijalno za alat, za pribor kod lovljenja, kao i pribor u kućanstvu, za vodovodne cijevi, za drvenu obuću, za čamce i ribarski pribor, za muzičke instrumente, te biljke podesne kod raznih igara. Zaslužuje pažnju popis vrsta podesnih za drveni ugljen, kao i vrsta podesnih za gorivo te vrsta prikladnih za osvjetljivanje i baklje. Od interesa je popis biljaka podesnih za gnojiva, kao i popis korovih biljaka, te biljaka od posebnog botaničkog interesa, te tz. »svete« biljke. Domaći termini znatno su prošireni. Novost u ovome djelu je bibliografija, He rječnik sa preko 210 botaničkih ili &S farmakoloških termina, nadalje rječnik sa 256 medicinskih i veterinarskih termina. Na kraju djela nalazi se rječnik engleskih i latinskih (5 str.) i rječnik ganskih i latinskih (4-2 str.) naziva drveća i grmlja. Knjiga svršava popisima rodova i porodica, te fotografijama. Analize nekih biljaka podesnih za prehranu odnose se na kalorijsku vrijednost, vodu, proteine, mast, ugljikohidrate, Ca, Fe, vitamin A, riboflamin, nikotinsku kiselinu i dr. Ispitivano je 70 vrsta. Analiza kemijskog sastava i probavljivosti krmnog drveća i grmlja odnosi se na 40 vrsta, i to s obzirom na vlagu, sadržaj proteina, procenat suhe tvari pepela, N, Ca, Mg, Na, K, Fe i P. Ispitana je hranjiva vrijednost nekoliko vrsta drveća i grmlja. Napominjemo da je kod porodice Cycadaceae spomenuta samo vrsta Encephalartos barteri, koja imade kratko deblo, perasto lišće i služi za dekorativne svrhe. Od mnogobrojnih vrsta koje se nalaze u Gani autohtono ili se ondje kultiviraju tek ih je nekoliko koje se i kod nas kultiviraju. Ondje se kultivira od naših vrsta jedino Punica granatum i Nerium oleander. Kultivk´aju se još i Bougainvillea spectabilis, Gossypium arboreum, Bauhinia sp., Parkinsonia aculeata, Citrus aur^nU» um, Citrus medica, Melia azedarach, Casuarina equisetifolia, Lagerstroemia speciosa, Cinnamonum camphora,Eucalyptus amygdalina, E. robusta i dr. Inače ondje pridolazi posve drugo vazda zeleno listopadno drveće i grmlje, od kojih neke vrste dosegnu i velike visine, kao što su npr.: Khaya ivorensis 60 m, Celtis adolphi-frederici 30 m, Celtis integrifolia 25 m, Celtis zcokeri 25 m, Celtis mildbraedii 35 m, Khaya senegalensis 30 m, Cylicodiscus gabunensis 60 m, Erythrophleum guinense 30 m i td. Zaslužuje pažnju veliki broj vrsta unutar pojedinih rodova. Tako se kod roda Vitex spominje 10 vrsta (V. barbata, chrysocarpa, forsteri, grandifolia, micrantha, ferruginea, doniana s 18 m, simplicifnlia, oxycuspis, rivularis). Prof. dr. M. Anić STRANI STRUČNI ČASOPISI LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 5 — 1986. Telicyn G. P.: Nova protupožarna sredstva. — Ruđnc v D. F., Smeljane c V. P.: Otpornost krimskog bora proti štetnih insekata — J e nj k ova- Lylov : Kalemljenje hrasta s elitnih stabala s obzirom na njihove forme. — Pavlenko F. A.: Razmnažanje ive. — Ancifero v G. I.: Odabiranje dževeravih formi topole i ive za pokućstvo. — Bagla j A. N.: Najbolji način za podizanje borika. — Filjberg P. A.: Ariš i crna topola za ozelenjavanje gradova. — Savi n E. N.: Diskusija o tipovima pošumljavanja. — Novoseljcev V. D.: Tok rastenja hrastovih niskih šuma u ovisnosti o gustoći. — Rumjancev G. T.: Metoda momentnih zapažanja u šumskoj proizvodnji. — Ka n e v.s:k i-Kq r o le v- P et u h ova: Osnovni proizvodstveni fondovi i uloženi kapitali u šumaprivredi. — K (\ v a 1 e n k o-C e r e p a n a v: Više pažnje pokloniti šumarskim dvogodišnjim školama. — Kulikovski J.: Naučna dostignuća proširiti u praksi. 6 — 1966. Kaulin V. N., Sur mač G. P.: Protuerozijsko značenje šumskih pojaseva. — Barysman F. S.: Pitomi kesten u šumskim kulturama. — I g a unis G. A., Dre j ma ni s A. A.: Uzgoj sadnica bora i omorike ob. u staklenicima s polietilenskim pokrivačem. — Savčen k o A. M.: Neki podaci o snazi rastenja sjemena sib. jele. — Jelizarov A. F.: Inventarizacija šumskog fonda u neotvorenim šumama. — Nevrozov N. V.: O reguliranju pošumljenosti. — Rozano v V.: Vankorijenska prehrana biljaka u rasadniku. — Medvedev J. N.: Utjecaj podrezivanja korijenja kod biljaka bora na njihov rast. — Severov M. P.: Mladi šumari. 7 — 1966. Žukov A. B.: Kako da se vodi gospodarenje u šumama sibirske limbe. — Stupo i kov A. A.: Upoređivanje to´ksičnosti nekih široko upotrebljavanih herbicida .otrova i mineralnih gnojiva. — K, araban j R. T.: Utjecaj gama-zračenja sjemena na rast i razvitak biljaka. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— Diano v IP. I.: Ultravoletoo svjetlo u istraživanjima šumske patologije. L i ogenjk i G. L.: O produženju revizijske periode kod uređivanja šuma. — Este r H. Načini kako ćemo predusresti štetama koje nanosi šumama divljač. REVISTA PADURILOR — Bukurešt 4 — 1966. J. We s toby: Uloga šumoprivređe u ekonomskom razvitku. — Rubco v-P apandopol sa P i r v u- Karniacki: Gusto posijano sjeme i dobro navodnjen rasadnik u ravnici. — Arghiriade i Abagiu: Neki aspekti hidrološke uloge šume. — Dissesc u R.: Suvremeni problemi rumunjskog uređivanja šuma. — Mihalache G. i Ene M.: Iskorišćavanje entomopatogenih preparata u borbi sa štetnikom Lymantria dispar u bukovim sastojinama. 5 — 1966. Čitav je broj posvećen VI Međunarodnom Kongresu u Madridu održanom 6. 6. 1966. SYLVAN — Varšava 5 — 1966. Partyka-Reguls´ki: Problemi šumoprivređe na podlozi njezinog sadašnjeg i budućeg položaja u narodnom gospodarstvu. — Wisniewski J.: Pokušaj određivanja kapitalnog ulaganja u umjetnu kolonizaciju crvenih mrava (na osnovici vlastitog istraživanja). 6 — 1966. Stanislav Gun i a: O metodama procjene intenzivnosti urašćivanja stabala u sastojini s obzirom na visinu i promjer. — Graniczny S.: Prethodni rezultati straživanja o razvoju obnove šume pri raznim načinima sječe. 7 — 1966. Kra j sk i W.: Perspektive razvitka proizvodnje i potrošnje drva u Evropi. — Pie nj kos K.: Novi načini stabilizacije šumskih putova. — Z a j o n- c z k o w s k i K.: Fraxinus americana — vrijedna vrsta. LESNICKY ČASOPIS — Prag 6 — 1986. Kala n dr a A.: Istraživanja u zaštiti šuma. — Isti : Rak topole izazvan gljivom roda Hypoxylon. — U r oševi ć B.: Rak topole izazvan bakterijama Erwina canceregena n. sp. — Hešk o J.: Uzajamni odnosi između Cacoecia murinana, potkornjacima i gljivnim bolestima. 7 — 1966. J in dr a J.: O problematici razvoja tehnike sječe drva. — Pa v B.: Metodika izrade tablica drvnih masa. 8 — 1966. Vysko t M.: Suvremena problematika i perspektiva uzgoja šuma kao nauke. — Jurc a J.: Utjecaj dugoročne primjene razne uzgojne tehnike. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 4 — 1966. V e s e 1 i n o v G.: Biološka metoda borbe i šumski mravi sa kupolastim mravinjacima. — Tomo v K.: Efekat podrezivanja korijenja sadnica četinjača. 5 — 1966. Sevdi n R.: Kompleksne brigade pri sječi. — Keremidžiev M.: Utjecaj insekticida na gradacijske promjene šumskih biocenoza. — Todoro v T.: Rezultati uvođenja motorne sječe grmlja. 6 — 1966. Đakov, Včovski, Grelkov : Neke osobitosti kod formiranja i uzgajanja bukovih sastojina. — P a ndarsk i B.: Uzgajanje mladih sastojina četinara. — Nedev, Zdravkov, Kolev: Naše iskustvo s kalemljenjem pitomog kestena. 7 — 1966. Georgiev A.: Vertikalna zonalnost planinskih šumskih tala. — Z a- še v B.: Permanganat i borba proti polijeganja borovih biljčica u šumskim rasadnicima. — Genko v G.: Sječa panjača u cilju njihove pretvorbe u sjemenjače. 8 — 1966. Đako v M.: Povišenje produktivnosti šuma putem stvaranja dvoetažnih sastojina. — Todoro v T.: Prednosti sječe i izvoza cijelih stabala i dugih trupaca. Đ. K. |