DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 78     <-- 78 -->        PDF

65 GODINA ISTRAŽIVAČKOG RADA
MAĐARSKOG ŠUMARSTVA


Prigodom 65-godišnjice šumarskih istraživanja
u Mađarskoj objavio je gumarski
znanstveni institut (ERTI = Erdeszeti Tudcmänyos
Intezet, Budapest II, Frankel
Leo U. 44.) posebnu publikaciju o razvoju i
sadašnjoj organizaciji instituta, na 4 jezika
(osim mađarskog na ruskom, njemačkom
i engleskom).


Prema navodima publikacije, istraživački
rad počinje krajem 1898. i početkom
1899. osnivanjem istraživačke centrale u
Selmecbanya (Schemnitz) kojoj su dodale
četiri pokusne stanice. Razvoj istraživačkog
rada vezan je uz ime Jenö Vađas (profesor
uzgoja šuma na šumarskoj akademiji
u Selmecbanyi). Njegovim su se nastojanjem
mađarske pokusne stanice uključile
u djelatnost. IUFRO učešćem u internacionalnom
biljnogeografskom istraživanju.
Za objavljivanje istraživačkih rezultata osnovan
je 1899. službeni organ Erdeszeti
Kiserletek (Šumarski pokusi).


Nakon prvog svjetskog rata preseljena
je centrala u Sopron i nastavlja rad (od
1933. pod nazivom Kraljevski mađarski
zavod za šumarska istraživanja) pod rukovodstvom,
(od 1923—1940.) sveučilišnog
profesora dr. Gyu´e Rötha, poznatog šumarskog
naučnog radnika.


Godine 1949. se ^sniva Šumarski znanstveni
institut (ERTI) u ´Budimpešti a nastaje
iz šopronjskog šumarskog zavoda.
Institut stoji pod rukovodstvom Ministarstva
šumarstva i crpi glavne zadatke iz
ciljeva koji su postavljeni za razvoj šumarstva.
U proteklih 15 godina institut
je razvio svoju materijalnu bazu i učvrstio
se u organizacijskom pogledu. Od 1949.
do 1965. porastao je broj osoblja instituta
od 25 (od toga 20 istraživačkih radnika)
na 286 osoba (60- istraživača).


Opći zadatak instituta (»Razvoj šumarstva
i drvarstva«) definiran je pobliže sa
devet zadataka: 1. Unapređenje šumarskog
sjemenarstva i pcšumljavanja; 2. Ispitivanje
i popravljanje kvalitete i kvantitete
kao i povećanje vrijednosti prinosa šuma;


3. Podizanje drveća brza rasta koje najbolje
odgovara za kemijsku i mehaničku
preradu; 4.Rc.zvoj metoda sječe; 5. Mehanizacija
šumskih radova; 6. Istraživanja
zaštite šuma; 7. Razvoj lovne privrede;
8. Istraživanja na području nauke o radu;
9. Razvoj nauke o šumskoj privredi.
Institut se sastoji iz centrale u Budimpešti,
6 regionalnih pokusnih stanica i pogona
za mehanizaciju. Na čelu instituta
je direktor dr. Bela Keresztesi, a njegov
je zamjenik dr.Läszlö Szepesi.


Institut ima slijedeće odjele: I Uzgoj
šuma i nauka o prinosu (na čelu odjela
je dr. Rezsö Solymos), II Nauka o staništu
i podizanje topola (dr. Imre Babcs), III
Pošumljavanje i šumarska genetika (dr.
Läszlo Szönyi), IV Iskorišćavanje šuma
(dipl. šum. inž. Antal Derfoldi), V Zaštita
šuma i lovna privreda (dr. Hubert Pagony),
VI Šumarska ekonomika (dr. Vilmos Farkas),
VII Mehanizacja (dr. Laazlo Szepesi).


U publikaciji je navedena i glavna tematika
na kojoj su radili pojedini odjeli,
a navedeni su poimenično i svi istraživački
radnici (60 osoba).


Zv. Po.


STRANA STRUČNA LITERATURA


IRVINF F. R.:Woody Plants of Ghana,
with special Reference to their Uses,
London, Oxford University Pi´ess, 868 str.


Knjiga je revizija autorovog djela »Plants
of the Gold Coast« objavljenog 1930. g. U
njem su obrađene drvenaste vrste, tj. drveće,
grmlje i drvenaste penjačice, koje
su autohotne ili se češće uzgajaju na području
Gane. Opisano je 108 porodica sa
673 roda. Od toga otpada na golosjemenjače
samo porodica Cycadaceae, a na kritosjemenjače
107 porodica, i to na dvosupnice
1C1 i jednosupnice 6 porodica. U
tesktu je dodano 8 tabela koje prikazuju
drveće u koloru, a na kraju 49 fotografija.


Iz herbarija u Kew, Oxfordu i Britanskom
muzeju zabilježeni su lokaliteti svih
ganskih vrsta drveća. Vrste čitavog područja
Gane uključene su u obradu. Budući
da su botanička istraživanja zadnjih 20
godina veoma napredovala, došle su u obzir
mnoge vrste drveća i grmlja koje prije
nisu bile spomenute. Botanički su opisi
u ovom djelu potpuniji, uključuju kraće
detalje o nalazištima i rasprostranjenju. .


Na početku knjige nalazi se opsežan popis
drveća i grmlja prema mogućnosti njihove
upotrebe. Posebno su popisane biljke
koje služe za hranu, biljke koje se koriste
za začin, mirodije i arome, zatim biljke
za priredbu pića. U posebnom popisu nalazi
se krmno bilje, pa bilje za pčelinju
pašu i za uzgoj ´svilca, te büke za dobivanje
masti, ulja i voska. Popisane su i
´biljke podesne za ´medicinsku i veterinarsku
upotrebu, kao i otrovne i protuotrovne
biljke. Postoji također popis biljki
sa sadržajem saponina, kao i taninske biljke,
biljke za proizvodnju ljepila, gume i
smole, biljke za dobivanje boja, te »kozmetičke
i parfumerijske« biljke i biljke
za produkciju vlakna. Posebno su popisa