DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 78 <-- 78 --> PDF |
65 GODINA ISTRAŽIVAČKOG RADA MAĐARSKOG ŠUMARSTVA Prigodom 65-godišnjice šumarskih istraživanja u Mađarskoj objavio je gumarski znanstveni institut (ERTI = Erdeszeti Tudcmänyos Intezet, Budapest II, Frankel Leo U. 44.) posebnu publikaciju o razvoju i sadašnjoj organizaciji instituta, na 4 jezika (osim mađarskog na ruskom, njemačkom i engleskom). Prema navodima publikacije, istraživački rad počinje krajem 1898. i početkom 1899. osnivanjem istraživačke centrale u Selmecbanya (Schemnitz) kojoj su dodale četiri pokusne stanice. Razvoj istraživačkog rada vezan je uz ime Jenö Vađas (profesor uzgoja šuma na šumarskoj akademiji u Selmecbanyi). Njegovim su se nastojanjem mađarske pokusne stanice uključile u djelatnost. IUFRO učešćem u internacionalnom biljnogeografskom istraživanju. Za objavljivanje istraživačkih rezultata osnovan je 1899. službeni organ Erdeszeti Kiserletek (Šumarski pokusi). Nakon prvog svjetskog rata preseljena je centrala u Sopron i nastavlja rad (od 1933. pod nazivom Kraljevski mađarski zavod za šumarska istraživanja) pod rukovodstvom, (od 1923—1940.) sveučilišnog profesora dr. Gyu´e Rötha, poznatog šumarskog naučnog radnika. Godine 1949. se ^sniva Šumarski znanstveni institut (ERTI) u ´Budimpešti a nastaje iz šopronjskog šumarskog zavoda. Institut stoji pod rukovodstvom Ministarstva šumarstva i crpi glavne zadatke iz ciljeva koji su postavljeni za razvoj šumarstva. U proteklih 15 godina institut je razvio svoju materijalnu bazu i učvrstio se u organizacijskom pogledu. Od 1949. do 1965. porastao je broj osoblja instituta od 25 (od toga 20 istraživačkih radnika) na 286 osoba (60- istraživača). Opći zadatak instituta (»Razvoj šumarstva i drvarstva«) definiran je pobliže sa devet zadataka: 1. Unapređenje šumarskog sjemenarstva i pcšumljavanja; 2. Ispitivanje i popravljanje kvalitete i kvantitete kao i povećanje vrijednosti prinosa šuma; 3. Podizanje drveća brza rasta koje najbolje odgovara za kemijsku i mehaničku preradu; 4.Rc.zvoj metoda sječe; 5. Mehanizacija šumskih radova; 6. Istraživanja zaštite šuma; 7. Razvoj lovne privrede; 8. Istraživanja na području nauke o radu; 9. Razvoj nauke o šumskoj privredi. Institut se sastoji iz centrale u Budimpešti, 6 regionalnih pokusnih stanica i pogona za mehanizaciju. Na čelu instituta je direktor dr. Bela Keresztesi, a njegov je zamjenik dr.Läszlö Szepesi. Institut ima slijedeće odjele: I Uzgoj šuma i nauka o prinosu (na čelu odjela je dr. Rezsö Solymos), II Nauka o staništu i podizanje topola (dr. Imre Babcs), III Pošumljavanje i šumarska genetika (dr. Läszlo Szönyi), IV Iskorišćavanje šuma (dipl. šum. inž. Antal Derfoldi), V Zaštita šuma i lovna privreda (dr. Hubert Pagony), VI Šumarska ekonomika (dr. Vilmos Farkas), VII Mehanizacja (dr. Laazlo Szepesi). U publikaciji je navedena i glavna tematika na kojoj su radili pojedini odjeli, a navedeni su poimenično i svi istraživački radnici (60 osoba). Zv. Po. STRANA STRUČNA LITERATURA IRVINF F. R.:Woody Plants of Ghana, with special Reference to their Uses, London, Oxford University Pi´ess, 868 str. Knjiga je revizija autorovog djela »Plants of the Gold Coast« objavljenog 1930. g. U njem su obrađene drvenaste vrste, tj. drveće, grmlje i drvenaste penjačice, koje su autohotne ili se češće uzgajaju na području Gane. Opisano je 108 porodica sa 673 roda. Od toga otpada na golosjemenjače samo porodica Cycadaceae, a na kritosjemenjače 107 porodica, i to na dvosupnice 1C1 i jednosupnice 6 porodica. U tesktu je dodano 8 tabela koje prikazuju drveće u koloru, a na kraju 49 fotografija. Iz herbarija u Kew, Oxfordu i Britanskom muzeju zabilježeni su lokaliteti svih ganskih vrsta drveća. Vrste čitavog područja Gane uključene su u obradu. Budući da su botanička istraživanja zadnjih 20 godina veoma napredovala, došle su u obzir mnoge vrste drveća i grmlja koje prije nisu bile spomenute. Botanički su opisi u ovom djelu potpuniji, uključuju kraće detalje o nalazištima i rasprostranjenju. . Na početku knjige nalazi se opsežan popis drveća i grmlja prema mogućnosti njihove upotrebe. Posebno su popisane biljke koje služe za hranu, biljke koje se koriste za začin, mirodije i arome, zatim biljke za priredbu pića. U posebnom popisu nalazi se krmno bilje, pa bilje za pčelinju pašu i za uzgoj ´svilca, te büke za dobivanje masti, ulja i voska. Popisane su i ´biljke podesne za ´medicinsku i veterinarsku upotrebu, kao i otrovne i protuotrovne biljke. Postoji također popis biljki sa sadržajem saponina, kao i taninske biljke, biljke za proizvodnju ljepila, gume i smole, biljke za dobivanje boja, te »kozmetičke i parfumerijske« biljke i biljke za produkciju vlakna. Posebno su popisa |