DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 76 <-- 76 --> PDF |
c3)omaća dtcučna titecatuca Dr Juraj Krpan: SUŠENJE I PARENJE DRVA. Drugo prerađeno i prošireno izdanje; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; štamparija 3 »Vjesnik«, Zagreb 1965, 363 stranice teksta, 241 fotografija, dijagrama i nomograma; 89 tabela. Današnji snažni razvoj drv. industrije kod nas i u svijetu zahtijeva sve bolju spremu stručnjaka za svaku fazu proizvodnog procesa. Kod drva kao polazne sirovine ima proces sušenja i tehnička obrada veoma veliku važnost, a često i presudan značaj Novo prerađeno i prošireno izdanje djela prof, dr ing. Krpana predočuje u tom smislu vidan doprinos našoj drvarskoj industriji. Knjiga je namijenjena stručnjacima u praksi i studentima drvarsko-industrijskih odjela fakulteta. Ona je dakle i priručnik i udžbenik. U 13 poglavlja izlaže se sva materija procesa hidrotermičke obrade drva, počevši od fizikalnih i tehnoloških osobina sve do suvremenih konstrukcija i načina rada sušionica i parionica drvene građe. Prikazane su i obrazložene osnovne pojave zagrijavanja, izmjene i ravnoteže masa u sistemu zrak-vlaga drva. Autor daje detaljan prikaz režima sušenja i način provođenja kontrole procesa. Prikazani su uređaji za parenje i kuhanje trupaca i polovnjaka u proizvodnji furnira, kao i parenje četvrtača u svrhu savijanja. Prikazani su suvremeni uređaji za sušenje lakiranih ploha drva. Opisana je primjena nisko i visokofrekventne struje za pregrijavanje i sušenje drva. Obrađena je primjena pregrijane pare za sušenje, kemijski način sušenja, kao i sušenje u tekućinama i u vakuumu. Autor daje proračun utroška pare za sušenje i parenje građe. U posljednjem poglavlju autor daje metodu matematsko-statističke kontrole kvaliteta sužen ja drva. Ova metoda ima veoma velik značaj u tehnici Sušenja, jer omogućuje sigurnu i objektivnu kontrolu procesa sušenja i osušenosti. Na kraju svakog poglavlja nalazi se popis iskorištene stručne i naučne literature. Na kraju knjige slijedi kazalo, popis autora iskorištene literature, pregled vrsti drva i sadržaj. Knjiga je pisana naučno, jasnim stilom i prilagođena je potrebama suvremene prakse. Ona će biti od velike koristi stručnjacima u praksi i projektantima kao i svima onima koji se bave proučavanjem i istraživanjem na području hidrotermičke obrade drva. Inž. Đuro Hamm PROBLEMI PROŠIRIVANJA AREALA ČETINJAČA U KOSOVU I METOHIJI Unošenje četinjača na goleti i u degradirane sastojine listača jedan je od centralnih problema šumske privrede Jugoslavije. Taj je problem vrlo važan u području AP Kosova i Metohije jer ta pokrajina ima samo lOP/o drvne mase četinjača i približno oko 70% niskih, degradiranih sastojina i šikara (Panić, Černjavski). Problem je u toj pokrajini to veći što su iskustva o očetinjavanju iz doba prije II svjetskog rata razmjerno vrlo malena: nema dovoljno pouzdanih podataka za izbor vrsta drveća u odnosu na određena prioritetna staništa. Poslije rata krenulo se brzim tempom naprijed, kako se uvjerio i pisac ovih redaka svojedobno na terenu Kosmeta. Najbolji način za rješavanje navedenog primarnog problema jest taj da se sistematski utvrđuju postojeća nalazišta četinjača i barem orijentacijski odredi njihov sadašnji prirasni potencijal i privredno značenje. U vezi s tim problemom značajne su tri studije objavljene u ediciji Zavoda za šumarstvo Peć god. 1965. »Istraživanja u šumarstvu Kosova i Metohije «, knjiga II. I. Soljknik: Iskustva u razmnažanju četinara, domaćih i stranih vrsta, mogućnosti i potreba njihovog unošenja u lišćarske šume Kosova i Metohije, str. 19—65. Da bi spomenuti zavod stekao potrebnu orijentaciju za izbor četinjača, pisac je, posve pravilno, najprije pronalazio postojeće nasade unesenih četinjača: crni i bije |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 77 <-- 77 --> PDF |
li bor, munika, smreka i kavk. jela, ispitao njihovu proizvodnost i usporedio s proizvodnošću listača. Ujedno su kritički ispitani rezultati podsjetve i podsadnje četinjača u sastojine listača. Proučavane su razvojne mogućnosti četinjača i u parkovima Taj pionirski rad, naizgled skroman, stvarno je veoma obilan i čini jedan od najosnovnijih pokazatelja za pouzdaniju orijentaciju gdje se i kako pojedine vrste četinjača mogu uspješno introducirati te igdje se i kako ne smije raditi, U toj studiji dan je i prikaz o iskustvima naučno istraživačke službe APKM: rasađnička proizvodnja četinjača, melioracija degradiranih sastojina listača očetinjavanjem i stvaranje plantaža i intenzivnih kultura četinjača. Na temelju analize sakupljenih podataka donesen je vrlo važan zaključak da je na području autonomne pokrajine Kosova i Metohije proizvodnost četinjača 2—4 puta veća nego u hrastovim i bukovim šumama. Ujedno su stvoreni zaključci o racionalnosti i o neuspješnosti izvršenih postupaka operative i pokusa u vezi s načinom introdukcije. Tim radom pisac je dao pravac i perspektivu razvitka određene grane šumske privrede APKM. Kad bi se šumarstvo moglo, prema svojim financijskim mogućnostima, voditi tim postavkama kao i onima o linijskim nasadima topola (S. Černjavski), šumska privreda te pokrajine krenula bi ubrzano naprijed. Soljanik, I.: Šumsko drveće i žbunje stranog porijekla na području Kosova i Metohije, str. 88—113. Razvijajući rješavanje problema oeetinjavanja, pisac je metodički utvrđivao nalazišta inozemnih vrsta drveća na području Kosmeta. Za svaku od njih dao osnovne ekološke, upotrebne i uzgojne karakteristike, koliko je to dopuštao okvir knjige i određene temeljne problematike, i to za ove vrste drveća: .kavkaska jela (o kojoj je isti pisac u Šum. listu g. 1961. br. 1—2 dao opsežniju studiju), duglazija, borovac, pačempres, sre brnasta smreka, himalajski i atlantski cedar, evropski i japanski ariš, primorski bor, azijska i američka tuja te razne lis— tace (bagrem, dudovi, američki orah, crveni hrast, javori, platane, topole i dr. razne vrste grmlja). Tim radom stvoren je temelj za daljnji rad na proučavanju već unesenih četinjača i za orijentaciju za staništa na koja bi trebalo odn. ne bi trebalo unositi određene inozemne vrste četinjača i listača. Veljković, V: O nekim problemima zaštite šumskih kultura četinara od divljači u APKM, str. 217—224. Na području te pokrajine velik je problem zaštita stvorenih kultura četinjača od ätjeta što ih čini divljač. Zimi i u rano proljeće, srne, zečevi, jeleni i divlje svinje toliko ugrožavaju te nasade da se oštro postavlja pitanje zaštite kultura; ne samo onih koje je osnovala operativa, nego i onih koje je podigao Zavod za šumarstvo u svrhu pokusa. Pisac je dao podatke o štetama na pokusno introđuciranim četinjačama u hrastovim panjačama, bukovim sjemenjačama i plantažama. Uništavanjem štetočina (vuk, lisica), smanjenjem lovo´kradica i dr. povećava se broj tzv. plemenitih vrsta divljači i tako povećava moguđnost oštećivanja kultura četinjača. Da bi se te štete smanjile, pisac preporuča usku suradnju naučno-istraživačke službe, operative i lovačkih organizacija. Zavod za šumarstvo u Peći tim i drugim radovima široko je i zasad dovoljno duboko zahvatio problem introdukcije četinjača u degradirane i nedegradirane sastojine, na goleti i u stvaranju intenzivnih kultura, na taj način stvorio si je temelje za daljnji uspješan rad u toj privredno zaostaloj pokrajini, izgradio si je potreban ugled za sistematsku suradnju nauke i operative. Čestitamo! J. Šafar Istraživanja u šumarstvu Kosova i Metohije, knjiga ±T, strana 225. Priština, l´Jf´5. Rezimei na šiptarskom i francuskom jeziku. Spasić, Lj. i Soljanik, I.: Naučno istraživački rad u šumarstvu Kosova i Metohije i saradnja s operativnom službom. — Soljanik, I.: Iskustva u razmnožavanju četinara, domaćih i stranih vrsta, mogućnosti i potrebe njihovog unošenja u lišćarske šume Kosova i Metohije. — Panić, Dj. T.: O strukturi izđanačke šume »Lipovica «. — Soljanik, I.: Šumsko drveće i žbunje stranog porekla na području Kosova i Metohije. — Glišić, M. V.: Šuma sitne granice i beloga graba u Metohiji. — Marić, B., Jovanović, M. i Černjavski, S.: Prvi radovi na selekciji šumskog drveća u AP Kosova i Metohije. — Bojić, S.: Uloga i značaj centralnog šumskog rasadnika »Orno Brdo« u proizvodnji sadri og materijala za potrebe Kosova i Metohije. — Černjavski, S.: Mogućnosti podizanja linijskih rasada topola u Metohiii. — Pejoski, B.: Proučavanje širine godišnjih prstenova i zone kasnog đrveta kod munike. — Naumov, V. S.: O mogućnostima uzgoja divljači visokog lova u lovištima Kosova i Metohije. — Veljković, V.: O nekim problemima zaštite šumskih kultura četinara od divljači u APKM. J. S. 475 |