DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 74 <-- 74 --> PDF |
i vrst đrveta (kao npr. bukve) ne od govaraju takvom načinu gospodarenja; — u cilju .povećanja šumskog fonda četinara, ubrzaju radovi na očetinjavanju, odnosno introdukciji, vrednijih vrsta četinara u slabo proizvodnim šumama lišćara i pristupi rekonstrukcijškim zahvatima u degradiranom dijelu šumskog fonda, pri čemu naročito paziti na utvrđivanje prioriteta tih radova. (Prioritet davati najboljim ´staništima u mezofilnom dijelu šumskog fonda). U cilju poboljšanja radova na podizanju plantaža i kultura četinara ubrzanog rasta na površinama vanšumskog fonda, komisija daje slijedeće preporuke: — neka se iskoristi isključivo visokokvalitetan selekcionirani sadni materijal, što zahtijeva daljnju modernizaciju radova i opreme šumskog rasadnika u Gospiću; — neka se organizira savremena zaštita svih šumskih objekata, a naročito plantaža i intenzivnih kultura brzo rastućih vrsta četinara, primjene najnovija dostignuća agrotehnike fertilizacije, u svrhu većih i stalnih prinosa pri čemu do maksimuma iskoristiti mehanizaciju. (U cilju poboljšanja tehnike planiranja u šumarstvu komisija preporuča da se, osim osnovnih uzgojnih napomena u uređajnim elaboratima, priđe .sastavljanju posebnih šumsko uzgojnih planova i projekata kratkoročnijeg karaktera. Za sve radove, i zahvate, u šumarstvu, neka se na vrijeme izradi sva potrebna dokumentacija, kao što su idejni projekti, glavni projekti, investicioni programi i ostala potrebna tehničko ekonomska dokumentacija, kako bi svi radovi uz svoj biološki značaj bili i ekonomski analizirani, a njihova potreba i rentabilnost čvrsto dokazana. Preporuča se Šumskom gospodarstvu Gospić i drvarsko-industrijskim poduzećima Like, da se u svom radu koriste najnovija dostignuća nauke, što znači, da je potrebno održavanje najužih veza i kontaktiranje sa postojećim šumarskim i drvarsko-industrijskim institutima i ustanovama u zemlji i inozemstvu. Osim toga, preporuča se, u najvećoj mjeri korištenje uslugama Zavoda za tehničko naučnu suradnju, koje su mnogostruke i od velike koristi (specijalizacije u inozemstvu, održavanje seminara, izmjena iskustava, osiguranje dokumentacije itd.). Drvnoprerađivačkoj indusiriji Like li kemijsko prerađivačkoj industriji drveta, komisija preporučuje: — postojeće pilanske kapacitete koncentrirati i rekonstruirati suvremenijom opremom; — u proizvodnji sanduka zamijeniti, u kraćem vremenu, jelovinu kao sirovinu bukovinom (Ijuštenim ili rezanim furnirima) gdje namjena proizvodnje to dozvoljava; — sa bankom i garantima postojećih kredita u drvarskoj industriji Like riješiti pitanje otplate sanacionog kredita, likvidacije gubitka po završnom računu i mogućnosti prolongacije anuiteta. — za analizu daljnjih ulaganja u prerađivačke kapacitete (napr. »Drvolit« T. Korenica) trebalo bi angažirati ekonomski institut, da sigurnost ulaganja bude osigurana; — preporučava se da šumarstvo i drv. industrija Like, potrebne sirovine za preradu međusobno ugovaraju dugoročno, kako bi obje strane mogle sigurnije planirati svoja ulaganja u proizvodnju; — standard kvalitete oblovine neka bude stalan, a postavljeni kriteriji nepromjenljivi. Cijene utvrđivati sporazumno sa šumarstvom na osnovu kalkulacija deduktivnim putem. Time zakon ponude i potražnje stimulira kvalitetnu proizvodnju i onemogućava nepravo stečene dobiti sa jedne strane, a gubitke sa druge strane; — u organizacionom pogledu — šumarstvo i drvna industrija Like, neka najprije uklone najkrupnije smetnje za uspješnu samostalnu egzistenciju, a tek onda neka pristupe studiju eventualne integracije, zavisno od stepena razvoja, mogućnosti i potreba; — velike smetnje u daljnjem razvoju drv. industrije Like, a djelomično i u šumarstvu je nedostatak kadrova. Neka drv. industrijska poduzeća svoje djelovanje usmjere na okupljanju dobrih i probranih stručnjaka, a njima osigura uslove za uspješan rad; — kemijska prerada drveta (Tvornica celuloze Plaški) u saradnji sa šumarstvom neka utječe na još racionalnije iskorištenje drvne sirovine. Pri tom treba pomagati plantažnu proiavodnju četinara ubrzanog rasta, ekonomskim mjerama (učešćem u finan.); — deficitirane četinjare, u kemijskoj preradi, u što većoj mjeri nadomještavati bukovinom, čime bi se bolje riješio problem iskorištavanja bukovih šuma Članovi komisije: Maričić Nikola, Bunjevčević Zlatko, Posavec Karlo. |