DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 73 <-- 73 --> PDF |
cfrtuMwene lü^e&tL ZAKLJUČCI SAVJETOVANJA SA 84. REDOVNE SKUPŠTINE SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE KOJA JE ODRŽANA 27. i 28. VI 1966. g. U GOSPIĆU Na temelju referata i koreferata stručnog savjetovanja, diskusije na savjetovanju i prilikom obilazaka pojedinih odabranih objekata komisija za zaključke došla je do slijedećih općih konstatacija: Naglo rastuće potrebe drveta kod nas i u svijetu, traže danas sve veće angažiranje stručnjaka šumarstva, drv. industrije i ekonomista, kako bi svojim radom i umješnošću riješili postavljene probleme i osigurali našoj privredi potrebne sirovine, poluprerađevine i finalne produkte. Faktori, koji uslovljavaju te probleme jesu: — nepovoljna struktura drvnog fonda sa velikim učešćem degradiranih i ekonomski neprilagođenih šuma. (U Lici, cea 43% šumskog fonda po površini); — nisko učešće četinara u drvnoj masi (U Lici samo 26%); — visoko učešće bukve, u lišćarskom dijelu fonda, a na štetu vrednijih i skupocjenijih lišćara (javor, jasen, u Lici 99´/,,); — nedovoljna otvorenost šumskog fonda i slabija opremljenost savremenim sredstvima rada, i ako je od Oslobođenja do danas, u Lici sagrađeno cea 580 km šumskih cesta. — nedovoljno iskorištenje prirodnog potencijala šumskih staništa, pri čemu se, u Lici, može računati sa iskorištenjem od svega cea 40%; — još djelomično prisutna šumsko-uzgojna tehnologija, koja se bazira na zastarjelim dogmama o potrebi konzerviranja šumskog fonda, ne osigurava posvuda dovoljno dinamičan razvoj i jačanje šumskog fonda, naročito u vrednijoj drvnoj masi; — dosadašnji stepen šumsko-kulturnih radova, koji su bili nedovoljni po količini, radi nedostatka financijskih sredstava, a zastarjeli po metodama rada i tehnologliji; — najvažnije šumsko uzgojne mjere kao što su, čišćenje (negativna selekcija) i proređivanje (pozitivna selekcija) do pred nekoliko godina, u Lici, uopće se nisu provađale, a tamo gdje su se provađale nisu bile niti dovoljno stručne niti dovoljno intenzivno provađane, i ako ima ponegdje vrlo uspješnih rezultata koji zaslužuju naročitu pažnju. Osim tih faktora, i određena shvatanja, predstavljaju smetnju u razvoju šumskog gospodarenja u Lici, a to su: — ostaci shvatanja, da se šuma spontano razvij« i da na eksploataciji leži glavno težište šumarske aktivnosti; — ostaci shvatanja, da je osnovna funkcija šumara konzerviranje i gomilanje drvnih masa u sastojinama; — ostaci shvatanja, da se pošumljavanje mora vršiti na otvorenim terenima izvan areala šuma (na kamenjarima, pašnjacima itd.). U namjeri, da se ukloni nesklad u potrošnji i proizvodnji drveta, da se zadovolje rastuće potrebe drva, kao sirovini, da se izmijeni koncepcija dosadašnje šumsko privrećnde politike i promjene shvatanja o šumi i njenom značaju, komisija za zaključke, na temelju cjelokupne dokumentacije, diskusije provedene na skupštini i na objektima, daje slijedeće prijedloge i preporuke: U cilju povećanja proizvodnog potencijala i unapređenja gospodarenja u našim šumama neka se: — priđe intenzivnijem provođenju selektivnih proreda, toj osnovi savremenog uzgoja, u prirodnim šumama, jer se samo na taj način može osigurati trajna proizvodnja visoko vrijednog tehničkog drveta, uz istovremeno skraćivanje vremena proizvodnje (ophodnje); — priđe reviziji i analizi svih šumsko uzgojnih i šumsko gospodarskih elaborata sa ciljem da se poboljša i usavrši način gospodarenja, a gdje god je to moguće, napusti ekstenzivni način prebornog gospodarenja u svim onim slučajevima, gdje struktura drvnog fonda |