DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 59 <-- 59 --> PDF |
3) Da bi se mogla izvršiti eksploatacija i drvni materijal izvoziti na more upozorio je Franzoni komisiju, da treba izgraditi slijedeće putove: sadanju vlaku u Stinicu, vlaku u Lukovo, novi put od Konjske Drage preko Krasna u Jurjevo, predloženu cestu za Senj, iz Drežnice preko Krmpota put u Senj, te stari put za Povile. 4) Franzoni predlaže da bi putevi bili široki 1,5 hvati sa dovoljno širokim zavojima, te skreće komisiji pažnju kao i major Pierker, da će troškovi izgradnje putova biti vrlo visoki što obzirom na manju potražnju za drvetom može rentabilnost eksploatacije dovesti u pitanje. 5) Kod određivanja otkupnih cijena za drvo ustanovljeno je da je teško to odrediti, ier su troškovi dovoza različiti s obzirom na teškoće izvoza, pa da tu cijenu skladištar pogodi sa vozačima. U koliko se ne bi mogli složiti da vojno zapovjedništvo i šumski ured cijenu pravilno odmjere. Za obaranje se predlaže cijena od 24 novčića po jednoj stopi oboda i predlaže se graničarima nabaviti pile iz Donje Austrije i podučiti ih u šumskom radu po izvježbanim radnicima bakarskog kraja. Kod raspravljanja o taksi koja će pripadati vojnoj kasi ustanovljeno je da je ona niža od one u bakarskom dominiju, no da je to i opravdano jer je izvoz u krajiškim šumama teži, a u bakarskoj taksi da je uračunata i carina. Dvorsko ratno vijeće primivši ove prijedloge nakon savjetovanja sa trgovačkim vijećem donijelo je 6. VII 1765. godine rjeešnje da se pitanje izgradnje i popravka putova zasada odlaže, a isto tako i pitanje cijena, dok se instrukcije za šumarsko osoblje i šumski red mogu dati u tisak, čime su oboje odobreni. Samo odlaganje rješenja o izgradnji putova i magazina za drvo kao i otkupnih cijena za drvne Sortimente u tim magazinima nije dugo trajalo, jer se već 11. X 1765. godine sastala mješovita komisija dvorskog ratnog vijeća i dvorskog trgovačkog vijeća na kojoj je konstatirano: da se već mnogo pregovaralo o tome u prošlim godinama, kako da se obustavi razvlačenje drveta iz vojničkih šuma, kako da se urede cijene i podignu drvni magazini u Bagu i Senju. Nadalje je u zapisniku tog zasjedanja ustanovljeno da su čuvanju šuma, uređenju budućih sječina te trgovini drvetom udareni temelji, jer su prema izvještaju tršćanske intendanture od 20. IV 1765. godine šume najvećim dijelom procjenjene i mapirane, postavljeni nužni šumari i lugari uz godišnji trošak od 3.750 forinti, da je za to osoblje donesena instrukcija i šumski red te da je sporazumom između senjskog kapetana barona Gusića i »Waldmeistera« Franzonija donesena tarifa za obaranje stabala kao i otkupna cijena za drvne magazine. Osim tog konstatirano je da te otkupne tarife nisu definitivne, jer ih ne prihvaća tršćanska intendantura, jer se boji da bi visokim cijenama drveta bila uništena trgovina, te da će se te cijene morati i onako mjenjati nakon izgradnje putova. Problem su i visoki troškovi za izgradnju putova. Na tom sastanku je donesen zaključak: odluka od 1762. godine da se trgovanje drvetom stavi samo u nadležnost trgovačke komore neće se moći provesti u život, nego tu treba da surađuju trgovačka komora i vojno zapovjedništvo. Kraj ovakovog stanja trgovačka komora nema odakle namaknuti sredstva za šumarsko osoblje što je već doseglo godišnji izdatak od 4.000 forinti. Prema zamisli ove komisije vojno zapovjedništvo treba da se brine o što hitnijoj izgradnji putova, da ustanovi sječne i transportne pristojbe i da čuva šume, dok će trgovačka komora brinuti o izgradnji drvnih magazina, a dobit iz tog posla da dijele na pola. Za početni kapital dali bi 10.000 forinti vojno zapovjedništvo |