DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
da je prema tome deblo oboreno u noći siromašnije na sokovima i zato trajnije. Kako je za sječu u noći međutim bila potrebna mjesečina, to se dozvola sječe povezala sa mjesečinom. Drugi su opet bili mišljenja da samo bjelogoricu treba sjeći kod padajućeg mjeseca, a crnogoricu kod rastućeg. Dr Frančišković navodi, da se stanovito vjerovanje u utjecaj mjeseca u rast izbojaka sačuvao u Kastavštini do naših dana. U 24. članu zabranjuje se opet izrada šimle i špananje, u 25. se preporuča pilanama u Brušanima i Zvečaju da se iskoristi oblovina kojoj prijeti propadanje, 26. zabranjuje smolarenje smreke, 27. govori o sprečavanju vatre, 28. o zaštiti mladika, 29. o prevršivanju radi dobivanja »scalo« — gradnje. Da je ovakav propis bio umjestan i opravdan dokazuje nam. Bogoslav Šulek u spomenutoj knjizi o koristi i gojenju šuma, gdje on 100 godina nakon donošenja ovog šumskog reda navodi, te kao primjer naznačuje karlovačku krajinu i njezine pukovnije ogulinsku, otočku i ličku, gdje imade panjeva i 12 stopa visokih. Tko ne bi tome vjerovao upućuje ga na »Štirovaču« koja zbog visokih panjeva izgleda kao kakvo groblje. Osim toga spominje veliku nemarnost krajišnika kod rušenja stabala u visokom snijegu. U 30. članu čuvanje šume stavlja se u zadatak i kraiiškim oficirima, 31. nalaže šumarima da moraju obilaziti teren, 32. govori o prijavi štete, 33. o načinu postupka kod prijave i 34. o žalbi, te se konačno zabranjuje šumarima, lugarima i čuvarima da zlostavljaju graničare. Kao treće »Waldmeister« Franzoni je predložio pet cjenika na panju to jest šumske takse, koja se od izrađenih ili procijenjenih sortimenata ima uplatiti u vojnu blagajnu. Prvi cjenik se odnosi na hrastovu oblovinu, drugi na bukovu, treći na brijest, jasen i javor, četvrti na smreku, jelu i bor i peti na grede ili bordunale smreke, jele i bora koji su u ovom cjeniku bili kvađratičnog, a i pravokutnog presjeka. Dimenzije su kod oblovine bile iskazane, dužina u hvatima te obod stabala u sredini dužine u stopama, dok je kod greda dužina iskazana u hvatima, a širina i debljina u palcima. Najmanja dužina kod hrastove, bukove, brestove, jasenove i javorove oblovine je bila predviđena sa jednim hvatom, dok je kod smreke, jele i bora, s obzirom da se tu radilo o jarbolima, bila predviđena sa 6 hvati, kod greda je najmanja dužina predviđena u cjeniku bila 5 hvati, jer je kraća roba bila svrstavana u »caro« građu te se od svakog »cara« naplaćivalo 3 novčića na panju. Ovaj cjenik đrveta na panju, koji je prvi poznati za ove krajeve, možemo smatrati pretečom svih kasnijih cjenika šumske takse, a zajedno sa bakarskim tarifama čini osnov kasnijim senjskim uzansama za drvo iz 1891. godine, s tom razlikom što su bakarske tarife bile predviđene i za izvoz, pa su imale i cijene u lirama, dok su Franzonijeve tarife bile cjenik drveta na panju, a one dogovorene sa baronom Gusićem bile otkupne cijene za drvo preuzimano u drvne magazine. Navedena »caro-građa« spominje se na strani 54. i u senjskim uzansama, to su jelove grede pod nazivom dupljaci, šestaci, petaci ,četvrtaci, šestakinje, petakinje, mernice itd. već prema dužini i profilu. Prema senjskim uzan sama mogla se ova građa prodavati po kubnom metru, po mletačkoj kubnoj stopi, koja je imala 0,042 m3 ili po »caro«-mjeri, kod čega je šestak od 9,4 m dužine i 17 X 23 cm profila imao 2,5 »cara«, dakle kod ovog sortimenta bi u 1 ms išlo 27 komada ili 6,75 »cara«, za mernicu od 5,5 m dužine i profila 9X12 cm trebalo bi za 1 m3 17 komada, a kako je taj komad imao 0,5 »cara«, to bi u 1 m3 išlo 8,5 »cara«. |