DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 39 <-- 39 --> PDF |
b) Srednja visina Tabela br. 7 God. Jela Smreka Bor srednja visina u m Taksodij 10 2,4 3,4 2.8 15 0(5 4,5 6,0 4.6 20 2,5 6,8 8,5 7,7 25 4,5 8,0 10,9 10.9 30 6,7 11,6 13.3 15.4 35 9,5 14,0 15,3 17,7 C) Drvna masa krupnog drva i ukupno proizvedena m.aso Tabela br. 8 God. Jeladrvna Smrek masa a Bor krupnog Taksodij drva m:! Jela Smreka Ukupno proizv. Bor masa Taksodij krup. d. i!) 15 7 36 7 7 40 7 2 i.! 25 74 53 25 85 53 25 70 122 87 75 150 87 30 44 125 168 205 44 134 212 213 35 132 189 208 3G3 150 210 274 334 d) Poprečni dobni prirast Tabela br. 9 God. Jela Smreka Bor Taksodij poprečni dobni prirast u m3 10 0,70 — 15 2,67 0,47 20 1,25 4,25 2,65 25 3,00 6,00 3,48 30 1,47 4.47 7,07 7,10 35 4,28 6,00 7,83 9,54 Iz tabela br. 6—9 vidi se, da taksodij očito brže raste u debljinu i visinu od sve tri domaće vrste četinjača, pa i od bora. U pogledu drvne mase i prirasta taksodij tek od 30. godine počinje stizati i preticati bor. Ali treba imati u vidu, da konkretna sastojina taksodija nije bila uopće proređivana do svoje 29. godine, dok se podaci za bor odnose na redovito njegovane sastojine. Ukoliko bi se upotrijebile i agrotehničke mjere, taksodij bi u kratkom razdoblju postigao još veću produkciju. On bi se dakle mogao uspješno uzgajati u intenzivnim kulturama. Terena za taksodij našlo bi se dovoljno, da spomenemo samo prostrane površine močvara uz donji tok Neretve, koje će još dugo vremena čekati na definitivnu melioraciju. Za to vrijeme taksodij bi tamo odbacivao znatne prihode i ujedno priredio teren za jeftiniju melioraciju u poljoprivredne svrhe. Svakako bi dobro bilo ispitati i tehnička svojstva taksodijeva drva iz Motovunske šume, kako bi se u slučaju povoljnog rezultata (a postoje opravdane |