DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
DESETOGODIŠNJI RAZVOJ SASTOJINE TAKSODIJA U MOTOVUNSKOJ ŠUMI Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Zagreb Ing. MIRKO gPIRANEC UVOD U gosp. jedinici »Mirna« (poznatijoj pod imenom Motovunska šuma) nalazi se u odsjeku 4b na površini od 0,50 ha sastojina močvarskog taksodija (Taxodium distichum Rich.). Sastojina je sada (1966) stara 36 godina, a Institut za šum. istraživanja prati već 10 godina njezin razvoj. Budući da je taksodij izrazita vrsta svijetla i kao takav brzo raste, to je zanimljivo razmotriti podatke o razvoju između 25. i 35. godine, s kojima do sada raspolažemo. Prirast taksodija utvrđivan je kontrolnom metodom. Opis metode: Sva su taksodijeva stabla numerirana i na svakom je stablu označena prsna visina tj. 1,30 m od zemlje tako, da je promjer uvijek mjeren na istom mjestu. Klupiranje je obavljeno svaki puta s istom (milimetarskom) promjerkom. Drvna masa obračunavana je po istim dvoulaznim tablicama, sastavljenima na temelju izmjere materijala iz same taksodijeve sastojine, koja se promatra. Za sastav tablica upotrebljena su 124 modelna stabla od ukupno 498, što znači 25% od populacije. Modelna stabla potječu iz dviju proreda, koje su izvršene u toku ovih 10 godina. Tablice su izrađene po formuli Schuma cher- Halla za izjednačenje masa m = a . db . hc uz upotrebu težine t = ^m, gdje je »m« drvna masa do 3 cm debljine na tanjem kraju (1). Standardna devijacija volumena iznosila je 6,84%. Verifikacijom na samom materijalu razlika je iznosila —2,04%. Ranije su bile upotrebljene tablice izrađene po metodi D w i g h t a (4), ali one daju preniske rezultate, jer je drvno-gromadna linija previše položena, te naročito za deblje promjere (od 18 cm naviše) pokazuju te tablice premale kubature. Verifikacija na sekcioniranom materijalu dala je razliku od 6,60%, dakle mnogo lošije nego po Schumacher-Hallu. Za krupno drvo (do 7 cm debljine) masa je izračunana na temelju postotka grana od 3—7 cm. Taj je postotak utvrđen s obzirom na prsni promjer i visinu stabala također iz modelnih stabala. Upotrebljena je ista jednadžba po Schumacher- Hallu (samo je umjesto »m« stavljeno »p« tj. postotak grana). Parametri a, b i c imali su dakako obratne predznake nego kod izjednačenja masa. Visine su kod svake inventure mjerene hipsometrom Blume-Leiss i izravnane grafičko-numeričkim putem. Srednja visina sastojine obračunana je po Loreyevoj formuli. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Iskorištene mase tokom opažanih 10 godina obračunavane su na isti način kao i stojeća sastojina tj. po istim dvoulaznim tablicama. VISINSKI PRIRAST Godine 1955. prilikom prve inventure, kada je sastojina imala 25 godina, srednja visina po Lorey u bila je 10,9 m; god. 1960. tj. u 30. godini bila je srednja visina 15,4 m, a 1965. tj. u 35. godini 17,7 m. Prema tomu je u 10 godina visinski prirast iznosio 17,7 — 10,9 = 6,8 m ili 0,63 m prosječno godišnje. Između 25. i 30. godine taj je prirast iznosio 0,90 m godišnje, a između 30. i 35. godine 0,46 m. To znači, da je kulminacija prirasta u visinu bila negdje između 25. i 35. godine. Iz analize stabla, provedene u 25 .godini (2) proizlazi naime, da je visinski prirast bio: između 10. i 15. godine 0,36 m između 15. i 20. godine 0,62 m između 20. i 25. godine 0,64 m PLOŠNI I DEBLJINSKI PRIRAST Temeljnica taksodijeve sastojine iznosila je u 25. godini 9,54 m2, u 30. godini 16,94 m2, a u 35. godini 22,25 m2. Prema tomu plošni je prirast u 10 godina iznosio 12,71 m2 ili 25,42 m2 po 1 ha, odnosno 2,54 m2 godišnje po 1 ha. Debljinski prirast može se promatrati kao prirast prsnog promjera plošnosrednjeg stabla. Prsni promjer plošno-srednjeg stabla iznosio je u 25. godini 16,0 cm, u 30. godini 22,1 cm i u 35. godini 27,4 cm. Prema tomu je ukupni debljinski prirast između 25. i 35. godine iznosio 11,4 cm ili prosječno godišnje 1,14 cm. Između 25. i 30. godine taj je prirast iznosio 1,22 cm, a između 30. i 35. godine 1,06 cm. Nešto manji debljinski prirast između 30. i 35. godine prema prirastu iz prethodnog petgodišta treba pripisati okolnosti, da je u 31. godini izvedena druga proreda (prva je bila u 29. godini) sa jačim zahvatom u više debljinske stepene nego kod prve prorede (v. tabelu br. 1). Tabela br. 1 Debljinski stepen cm Izvađeno prilikom prorede I II broj stabala 5— 9 26 8 10 — 14 14 11 15 — 19 17 8 20 — 24 3 28 25 — 29 1 10 30 — 34 — 3 Ukupno 61 63 Zbog toga se prilikom II. prorede jače smanjila temeljnica, te je i plošni prirast — a prema tomu i debljinski — nešto malo opao prvih godina nakon prorede. Inače se kretanje debljinskog prirasta može lijepo pratiti i na fre |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 37 <-- 37 --> PDF |
kvencijskim krivuljama broja stabala po debljinskim stepnima. Podaci za frekvencijske krivulje nalaze se u tabeli br. 2. Tabela br. 2 Klupiranje u starosti sastojine Debljinski 25 30 35 stepen (1955) (1960) (1965) cm broj stabala 4—9 51 16 3 10 — 14 138 42 15 15 — 19 202 91 41 20 — 24 79 153 89 25 — 29 4 110 91 30 — 34 — 28 91 35 — 39 — — 45 40 — 44 — — 3 Ukupno 474 440 378 Opaska : Između 25. i 35. godine izvađena su proredama ukupno 124 stabla, dok se ukupni broj stabala smanjio samo za 96 (474 — 378 = 96). Razlika od 25 stabala potječe otuda, što su ta stabla prilikom prve inventure (1955) bila ispod »taksacijske granice« od 4 cm, pa predstavljaju priliv u sastojinu. VOLUMNI PRIRAST i Razlika u drvnim masama između posljednje i prve inventure daje nam ukupni volumni prirast sastojine. Drvne mase sastojine taksodija kretale su se ovako: Tabela br. 3 Drvna masa Preračunano na 1 ha površine Inventura do 3 cm Drvna masa Proreda Ukupna proizv. god. 1955 46,9 93,8 — 93,8 1960 106,2 212,4 8,2 220,6 1965 154,0 308,0 24,1 340,3 Prema tome bi desetogodišnji prirast mase iznosio 308,0 — 93,8 = 214,2 ms. Ako tome pribrojimo i drvnu masu dviju proreda tj. ukupno 32,3 m3/ha onda nam ukupni prirast iznosi 246,5 m3 ili 24,65 m3/ha godišnje. To je veliki prirast, koji upućuje na to, da je taksodij vrsta brzoga rasta. Ako uzmemo u račun samo krupno drvo, onda volumni prirast iznosi (tabela br. 4): |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tabela br. 4 Drvna masa Preračunano na 1 ha površine Inventura krup. drva Drvna masa Proreda Ukupna proizv. god. 1955 43,6 87,2 — 87,2 1960 102,4 204,8 7,6 212,4 1965 151,3 302,6 23,1 333,3 Ukupni volumni prirast krupnog drva u desetogodištu iznosio je dakle 333,3 — 87,2 = 246,1 ms ili prosječno godišnje 24,61 m:i/ha. Na temelju prednjih podataka mogla bi se sastaviti parcijalna prirasnoprihodna tablica za razdoblje između 25. i 35. godine taksodijeve sastojine (tab. br. 5). Tabela br. 5 Prirasno-prihodna tablica za močvarski taksodij u Motovunskoj šumi između 25. i 35. god. starosti po 1 ha StaBroj Sred. stab. TeDrv. Ukupno rost god. stabala prs. prom. cm visina m meljnica m2 masa krup. m3 Proreda m:l proizv. masa m:! Volum tečaj. m3 . prir. popr. nvJ 25 30 35 948 880 756 16,0 22,1 27,4 10.9 15,4 17,7 19,1 33,8 44,6 87 205 3U3 8 23 87 213 334 25,2 24,2 3,5 7,1 9,5 USPOREDBA TAKSODIJA SA DOMAĆIM ČETINJAČAMA Za usporedbu produkcije taksodija sa produkcijom domaćih četinjača jele, smreke i bora, poslužili su nam podaci iz prirasno-prihodnih tablica za te četinjače u Malom šumarsko-tehničkom priručniku za I. bonitet. Podaci su izrađeni od 10. do 35. godine s intervalom od 5 godina (dobiveno grafičkom interpolacijom iz podataka sa 10-godišnjim intervalima). Za taksodij služili su nam do 20. godine podaci analize stabla, provedene 1955. (2), a za 25., 30. i 35. godinu podaci inventure u tim godinama. a) Prsni promjer Tabela br. 6 God. Jela Smreka Bor prsni promjer u cm Taksodij 10 2.3 42 3,0 15 4,0 6,2 7,8 20 5,8 8,2 13,7 25 2,0 7,7 10,2 16,0 30 5,4 9,6 12,0 22,1 35 8,8 11,6 13,9 27,4 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 39 <-- 39 --> PDF |
b) Srednja visina Tabela br. 7 God. Jela Smreka Bor srednja visina u m Taksodij 10 2,4 3,4 2.8 15 0(5 4,5 6,0 4.6 20 2,5 6,8 8,5 7,7 25 4,5 8,0 10,9 10.9 30 6,7 11,6 13.3 15.4 35 9,5 14,0 15,3 17,7 C) Drvna masa krupnog drva i ukupno proizvedena m.aso Tabela br. 8 God. Jeladrvna Smrek masa a Bor krupnog Taksodij drva m:! Jela Smreka Ukupno proizv. Bor masa Taksodij krup. d. i!) 15 7 36 7 7 40 7 2 i.! 25 74 53 25 85 53 25 70 122 87 75 150 87 30 44 125 168 205 44 134 212 213 35 132 189 208 3G3 150 210 274 334 d) Poprečni dobni prirast Tabela br. 9 God. Jela Smreka Bor Taksodij poprečni dobni prirast u m3 10 0,70 — 15 2,67 0,47 20 1,25 4,25 2,65 25 3,00 6,00 3,48 30 1,47 4.47 7,07 7,10 35 4,28 6,00 7,83 9,54 Iz tabela br. 6—9 vidi se, da taksodij očito brže raste u debljinu i visinu od sve tri domaće vrste četinjača, pa i od bora. U pogledu drvne mase i prirasta taksodij tek od 30. godine počinje stizati i preticati bor. Ali treba imati u vidu, da konkretna sastojina taksodija nije bila uopće proređivana do svoje 29. godine, dok se podaci za bor odnose na redovito njegovane sastojine. Ukoliko bi se upotrijebile i agrotehničke mjere, taksodij bi u kratkom razdoblju postigao još veću produkciju. On bi se dakle mogao uspješno uzgajati u intenzivnim kulturama. Terena za taksodij našlo bi se dovoljno, da spomenemo samo prostrane površine močvara uz donji tok Neretve, koje će još dugo vremena čekati na definitivnu melioraciju. Za to vrijeme taksodij bi tamo odbacivao znatne prihode i ujedno priredio teren za jeftiniju melioraciju u poljoprivredne svrhe. Svakako bi dobro bilo ispitati i tehnička svojstva taksodijeva drva iz Motovunske šume, kako bi se u slučaju povoljnog rezultata (a postoje opravdane |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nade, da će biti povoljan, s obzirom na upotrebu taksodija u Americi), moglo pristupiti uzgoju biljaka u rasadnicima. Taksodij u Motovunskoj šumi počeo je već pred nekih 5 godina fruktificirati. LITERATURA 1. Emrović , B.: O izjednačenju pomoću funkcija koje se logaritmiranjem daju svesti na linearni oblik. Glasnik za šumske pokuse, knj. 11. Zagreb, 1953. 2. Špiranec , M.: Močvarski taksodij i mogućnost njegova uzgoja u našim krajevima. Šumarski list br. 6/7, Zagreb, 1959. 3. Špiranec , M.: Oblični broj i drvno-gromadne tablice za močvarski taksodij. Obavijesti br. 7. Zagreb, 1960. 4. Špiranec , M.: Prirast taksoaija u Motovunskoj šumi. Obavijesti za god. 1962. TWENTY YEARS OF DEVELOPMENT OF A BALD CYPRESS (Taxodium distichum Rich.) STAND IN THE FOREST OF MOTOVUN Summary In a Bald Cypress stand sited in the Motovun Forest, Istria, were carried out during a 10-year period, i. e. between 25 and 35 years of age, inventories by means of the Control Method. The current annual volume increment for the mentioned 10-year period was 24.8 cu. m./ha., while the mean annual volume increment for the age of 35 years was 9.57 cu. m./ha. When comparing Bald Cypress with indigenous conifers such as Fir, Spruce and Pine, it follows that Bald Cypress is a species of rapid growth, which, grown in intensive cultures, would give still higher yields. |