DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
DESETOGODIŠNJI RAZVOJ SASTOJINE TAKSODIJA U MOTOVUNSKOJ ŠUMI Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Zagreb Ing. MIRKO gPIRANEC UVOD U gosp. jedinici »Mirna« (poznatijoj pod imenom Motovunska šuma) nalazi se u odsjeku 4b na površini od 0,50 ha sastojina močvarskog taksodija (Taxodium distichum Rich.). Sastojina je sada (1966) stara 36 godina, a Institut za šum. istraživanja prati već 10 godina njezin razvoj. Budući da je taksodij izrazita vrsta svijetla i kao takav brzo raste, to je zanimljivo razmotriti podatke o razvoju između 25. i 35. godine, s kojima do sada raspolažemo. Prirast taksodija utvrđivan je kontrolnom metodom. Opis metode: Sva su taksodijeva stabla numerirana i na svakom je stablu označena prsna visina tj. 1,30 m od zemlje tako, da je promjer uvijek mjeren na istom mjestu. Klupiranje je obavljeno svaki puta s istom (milimetarskom) promjerkom. Drvna masa obračunavana je po istim dvoulaznim tablicama, sastavljenima na temelju izmjere materijala iz same taksodijeve sastojine, koja se promatra. Za sastav tablica upotrebljena su 124 modelna stabla od ukupno 498, što znači 25% od populacije. Modelna stabla potječu iz dviju proreda, koje su izvršene u toku ovih 10 godina. Tablice su izrađene po formuli Schuma cher- Halla za izjednačenje masa m = a . db . hc uz upotrebu težine t = ^m, gdje je »m« drvna masa do 3 cm debljine na tanjem kraju (1). Standardna devijacija volumena iznosila je 6,84%. Verifikacijom na samom materijalu razlika je iznosila —2,04%. Ranije su bile upotrebljene tablice izrađene po metodi D w i g h t a (4), ali one daju preniske rezultate, jer je drvno-gromadna linija previše položena, te naročito za deblje promjere (od 18 cm naviše) pokazuju te tablice premale kubature. Verifikacija na sekcioniranom materijalu dala je razliku od 6,60%, dakle mnogo lošije nego po Schumacher-Hallu. Za krupno drvo (do 7 cm debljine) masa je izračunana na temelju postotka grana od 3—7 cm. Taj je postotak utvrđen s obzirom na prsni promjer i visinu stabala također iz modelnih stabala. Upotrebljena je ista jednadžba po Schumacher- Hallu (samo je umjesto »m« stavljeno »p« tj. postotak grana). Parametri a, b i c imali su dakako obratne predznake nego kod izjednačenja masa. Visine su kod svake inventure mjerene hipsometrom Blume-Leiss i izravnane grafičko-numeričkim putem. Srednja visina sastojine obračunana je po Loreyevoj formuli. |