DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 90 RUJAN—LISTOPAD GODINA 1966. OSVRT NA EKSPLOATACIJU, DEGRADACIJU I UZGOJ POSAVSKIH HRASTIKA J. SAFAR Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Privredno značenje posavskih hrastovih šuma bilo je u prošlosti mnogo veće nego danas, tj. sve dok nisu posječeni ostaci prašuma i stare sastojine. Danas, na tom području imamo uglavnom mlade i srednjodobne sastojine, a malo dozrelih. Te šume, nekad slavne po odličnoj slavonskoj hrastovini, danas su svijetu poznatije po štetama od gubara i drugih štetnih insekata. Hrastove šume na području Panonske nizine u toku prošlih stoljeća razvijale su se samo pod utjecajem prirodnih faktora. U ogromnom području rasle su prašume na plodnom tlu. Poplava i mulja bilo je vjerojatno manje nego danas, jer se i u gornjim perimctrima rijeka i potoka šuma. malo eksploatirala. Šuma je tada potpunije štitila tlo od površinskih hidroerozijskih procesa na obroncima brda. U doba vegetacije, vode su se u šumama zadržavale vjerojatno manje nego danas. U njima je vladala bolja biogeocenotska ravnoteža: odraz dobre ustaljencsti odnosa između tla, klime, flore i faune. Kad se povećao broj pučanstva, iskrčene su velike površine šuma za ratarske kulture, livade i pašnjake. U doba osnivanja Vojne krajine započelo je jače naseljivanje ravnica. Potrebe za poljoprivrednim proizvodima i novim površinama sve su više rasle. Krupno drvo nije imalo veliku prođu. Sjekla su se većinom tanja stabla u blizini sela, a deblja i lošija se ostavljala. Kupac nije mogao lako doći do šume, ni drvo na velika svjetska tržišta, pa je eksploatacija bila malena. Osamnaesto je stoljeće velika prekretnica za opstanak i razvitak posavskih šuma. Otvorene su jake prometne žile prema Jadranu, prema svjetskim morima i svjetskim trgovinskim središtima. Godine 1726.—1732. izgrađena je karolinška cesta Karlovac—Kraljevica i g. 1774.—1798. Karlovac—Senj, a godine 1803.—1809. lujzinska cesta Karlovac—Rijeka. Pola stoljeća kasnije, izgrađene su željezničke pruge: Beč—Trst g. 1846, Zidani Most—Zagreb g. 1862, Zagreb—Sisak g. 1888. i zatim Zagreb—Rijeka g. 1878. Sava od Beograda do Siska bila je plovna za šlepove. Put u slavonske šume bio je gotovo posve otvoren. Slavonska hrastovina mogla se preko Sredozemlja, Budimpešte i Beča eksportirati širom čitavog svijeta na velika skladišta. Bilo je to otkriće za s v j 2 t s k i kapital. Otvoriše se srednjoj Evropi nova vrata svjetske trgovine za stjecanje kapitala. U Posavinu nagr |