DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1966 str. 16 <-- 16 --> PDF |
od ove ose. Iz kukuljica koje su preko zime držane u približno prirodnim ušlovima paraziti su izlazili u prvoj polovici maja 1964. godine. O značaju i ulozi ovih parazita i predatora u gušenju kalamiteta u plantaži »Vijuš« 1963. godine bilo je riječi u prikazu štetnika Himera pennaria L. (M i k 1 o š, 2) pa je sada dovoljno samo naglasiti da se i u plantažama euroameričkih topola korisni insekti mogu sami od sebe razmnožiti u ogromnom broju i odigrati značajnu ulogu u redukciji populacije štetnika. Privredni značaj. Monima incerta Hufn. je tipičan polifagni štetnik. Kao biljke-hraniteljice u literaturi se navode: hrast, lipa, vrba, breza, topola, grab, crni trn te razne voćke i prizemno rašće. Ne zna se kojom se od ovih vrsta gusjenice najradije hrane, jer je ekologija štetnika gotovo sasvim nepoznata. Hrast, lipa, breza i druge vrste spominju se češće nego topola. Zato je tim zanimljivija činjenica da je do prve masovne pojave došlo, koliko je poznato, upravo na topolama. U tom je pogledu slučaj identičan sa grabovom grbom. Oba su se štetnika prenamnožila na istoj sporednoj biljci-hraniteljici i to istovremeno i na istoj površini. Osim toga ni u jednom slučaju nije došlo do invazije gusjenica sa strane, kako se to npr. događa kada gusjenice gubara u vrijeme gradacije pređu iz napadnutih hrastovih šuma u okolne topolike i tamo masovno brste. Qod. I II III IV V VI VII VIII IX X X! XII 1963. + + + + .. . ..s; .. . *>®> » *©!®S& ®@; » 196«. .. . .. . . * I Kalendar razvoja sovice Monima incerta Hufn. Polifagija sovice Monima incerta Hufn. ima za uzgoj topola naročiti značaj. Veliki broj šumskog drveća i grmlja, voćaka i livadnih biljaka kojima se gusjenice mogu hraniti, pružaju mogućnost ovom štetniku da se stalno zadržava, makar u neznatnom broju, posvuda tamo gdje se danas uzgajaju topole: u plantažama, drvoredima, vjetrobranim pojasima itd. Jača pojava na bilo kojoj od tih biljaka značila bi ujedno i potencijalnu opasnost za okolne nasade topola. No i bez obzira na okolinu, gradacija ovog štetnika može se pojaviti autohtono i u samim topolicima, kao što je to pokazao slučaj u plantaži »Vijuš«. LITERATURA 1. E s eher ich, K.: Die Forstinsekten Mitteleuropas, III Bd., Berlin, 1931. 2. Mikloš , I.: Himera pennaria L. — novi štetnik na topolama. Šum. list br. 1/2, Zagreb, 1965. 3. Pa vio v s ki j, E. N.: Vrediteli lesa. Moskva-Leningrađ, 1955. 4. Seitz, A.: Die Grosschmetterlinge der Erde. Stuttgart, 1915. 5. Sorauer , P.: Handbuch der Pflanzenkrankheiten, Bd. IV, Berlin, 1953. 6. Wolf, M. — Krausse , A.: Die forstlichen Lepidopteren. Jena, 1922. |