DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 64 <-- 64 --> PDF |
cfleaiia &utnat6ti»a H. Holstener-Jorgensen: KALIUM- OG MAGNESIUMMANGELSYMPTOMER I GODNINGSFORSOG I JYSKE RODGRANKULTURER. (Simptomi nedostatka kalija i magnezija u gnojiđbenim pokusima kod plantaža smrče na Jutlandu). Forstlige Forsogsvaesen i Danmark, bd. XXIX., h. 1., 1964. U šumskim predjelima Jutlanda u Danskoj autor je izveo gnojidbene pokuse dušikom, fosforom i kalijem u plantažama smrče (Picea excelsa Lk., Rodgran. Norway Spruce). Pokusi su postavljeni na vrištinskim podzolima u proljeće 19G3 godine, a upotrebljene su slijedeće količine i i vrste gnojiva: dušika (N) 600 kg Ca(NOa)po hektaru, fosfora (P) 1000 kg/ha superfosfata i kalija (K) 300 kg 50"/o KCl po hektaru. Prije gnojidbe biljke smrče pokazivale su simptome nedostatka kalija i magnezija. Zbog nedostatka kalija požutjele su iglice na donjem dijelu biljke, a vrhovi biljke postajali su često crvenkasti. U ekstremnim slučajevima nedostatka o- PRETPLACUJTE SE vog elementa, iglice donjeg dijela biljke su se često i osušile. Ranija ispitivanja Jessen-a (1952), Holstener- Jorgensen-a (1958), Ingestad-a i drugih, kako navodi autor, pokazala su da kod nedostatka magnezija vrhovi iglica razvijenih u posljednjoj godini požute u toku jeseni. Iglice počinju žutjeti na donjem dijelu biljke. Nadalje navodi autor prema van Goor-u (1963), da se simptomi nedostatka magnezija pojavljuju na starijim, a ne na jednogodišnjim iglicama. U nekoliko tabela prikazani su rezultati statističke obrade analitičkih rezultata, a zatim komentar rezultata. Među ostalim je naglašeno da su još uvijek potrebni pokusi gnojidbe u vezi problema melioracija i plantažiranja na vrištinama Jutlanda. Naime, sve do nedavno smatralo se da je nedostatak dušika gotovo jedini problem u podizanju plantaža smrče na Jutlandu. Ovim je ispitivanjima međutim utvrđeno da je u pokuse gnojidbe potrebno uključiti također i fosfor, kalij i magnezij. Ing. Mirjana Kalinić ŠUMARSKI LIST! |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 65 <-- 65 --> PDF |
cfteani &lcućni časopisi LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 1 — 1966. Šumoprivreda u prvoj godini petoljetke. — Nikolajuk V. A.: Treba usavršavati način sječa glavnog iskorištavanja. — Vo ronin I. V.: Putovi ka poboljšanju ekonomike šumoprivrede. — Loboviko v T. S.: Provjeravanje financiranja radova na podizanju šuma. — Ahromejk o A. I.: Primjenjivanje kemijskog gnojenja u šumoprivredi. — Korja ki n D. A.: O srašćivanju korijenja hrasta. — Timofejev A. F.: Optimalni dudužinski nagibi dna kanala kcd isušivanja šumskih tala. — Proskurjakov M. A.: Stimulacija plodnosti planinskih šuma. — Raži n G. S.: O metodi sastavljanja tablica toka rašćenja i određivanje optimalne gustoće sastojine. — Veligoš a V. S.: Smještaj terasa po padinama. — R ozano v V.: Ubrzana metoda selekcijske ocjene šuma. — Istraživanje efektivnosti sredstava za borbu sa sporama gljive Lophodermium pinastri Chev. — Efimo v N. G.: Uzgoj sadnog materijala na naučnoj bazi. 2 — 1966. Treba podići autoritet šumara. — Vasiljev P. V.: Dugoročni proizvodni programi šumoprivrede. — T imofee v V. P.: Utjecaj lipe na otpornost i produktivnost sastojina. — Repnev ski V. V., Cvetkov V. F. i C vet kova V. I.: Sačuvanje mladika pri raznim načinima izradbe sječina. — Zolotuhi n F. M.: Komparativna analiza rasta borcva mladika prirodnog i umjetnog porijekla — Cernysev N. A.: Registracija i iskorišćavanje tala šumskog fonda. — M a rtyno v E. N.: Vegetativna metoda uzgoja novogodišnjih smrečica. — Valendi k E. N.: Režim vjetra pod utjecajem šumskog požara. — Balobeško V. S.: Laspeyresia pactolana, opasan štetnik smrčeva mladika. 3 — 1966. Bukst y nov A. D., Vasiljev G. I. i Lasica L. P.: Ogled osnivanja šumskih kultura krupnijim sadnicama. — Alekseev V. A., Kirpičnikov a V.: Miševi kao štetnici šumskih kultura. — Bogdan ov B. P.: Sušenje češera u vakuumu. 4 — 1966. Ogievski V. V.: O nekim biološko-uzgojnim pitanjima. — Esipo v V. M. i dr.: Za šire unošenje vrijednih vrsta u smjesu. — Pani n V.: Gregor Mendel i njegovo učenje. — R a m a n a tiskaš V. i G r a d e c k a s A.: Ogled osnivanja sjemenskih plantacija omorike obične u Litvi. — Bodrov V. A.: O gospodarskoj efektivnosti šumskih zaštitnih pojaseva u kojima je hrast glavna vrsta. — Beskavajnyj M. M.: Pripremanje sjemena za uzgoj sadnica borovice. KEVISTA PADURILOR — Bukurešt 1 — 1966. S a v a A. i T u r k u Ed.: Mehaniziranje uzgojnih i eksploatatorskih radova sa ekonomskog stanovišta. — P atrascoi u V.: Gradnja šumskih putova nasipanjem šljunka na glinenu podlogu. — Constantinescu N.: O etažnoj strukturi sastojina i termini kojima se služimo za označivanje tih etaža. — Mar e u G.: O nužnosti borbe sa štetnicima na lišću hrasta. — Dece i P.: Električni ribolov u planinskim vodama. — Tircomnicu C. i Negolescu N.: Novi strojevi za mehaniziranje njege plantaža topole. 2 — 1966. Radutu A. i Popescu G.: O široj primjeni vrijednih listača brzog rasta kod podizanja sastojina. — S t o igulescu C. i Stan Tanasescu: Rasadnici močvarskog taksodija. — Ar m asesc u S.: Istraživanja i novi podaci o prirastu, prihodu i kvalitetu jelovih sastojina u Rumunjskoj. 3 — 1966. Su d er M.: Govor na svečarom zasjedanju prigodom proslave 80-togodišnjice od dana izlaženja šumarskog časopisa Revista padurilor. — Cazac u I. i Bako š V.: Nova faza pošumljavanja prema iskustvu iz godina 1960—1965. — Papadopol V. i dr.: Organizacija i provođenje uzgojnih sječa u mladićima. — Nastas e G.: Prilog poznavanju biologije štetnika Saperda careharias L. — E n escu Val. i Gr am ada S.: Neki problemi selekcije i sjemenarstva u SSSR-u. SYLWAN — Warszawa 1 — 1966. Govor Romana G e s i n g a, ministra šumarstva i drvarske industrije. — Jacenko-Chmielewski A.: Biogeocenoza šume kao sistem fiziološki. — Bochenjski A. — Lewinjska J. — |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Rzymowsk i A.: Utjecaj reljefa na vjetrolome u brdima. — Chodzicki E.: Kompleksno prilaženje k morfološkoj izmjeni smrče u vezi s nekim biološkim svojstvima drveća. 2 — 1966. Siorpinjski Z.: Štetnici na crnom boru i njihovo gospodarsko značenje. 3 — 1966. Jurkiewicz I., Parfien o w W.: Šume obične omorike u Polesju. — Gone t B.: Prethodne studije o omorikovom rezonantnom drvetu domaćeg porijekla. 4 — 1966. Krzisik F.: Drvo i drvarska industrija u narodnom gospodarstvu. — Koconj J., Matejak M.: Primjena rentgenskih zraka u ispitivanju drva. — Kra j sk i W.: Ekonomski smisao šumske melioracije. — Szymanjski S.: Prilog historiji smolarenja u Poljskoj. — Š1 i- w a E.: Primjena toksičkih prstenova u borbi sa Dendrolimus pini. — Cybulk o T.: Utjecaj smolarenja na sadržaj eterskih ulja u iglicama bora. LESNICKY ČASOPIS — Praha 1 — 1966. Hala j J.: Ispitivanje tačnosti metode tarifnih razlika kod određivanja tekućeg prirasta sastojina. — Z a r uba C, Šnajd r J.: Utjecaj okoravanja jelenima na produkciju drvne mase u šumi. 2 — 1966. Novotn y V.: Kompleksne brigade u iskorišćavanju šuma. — T uharsk i P.: Prilog metodici istraživanja vremena odmora pri radu u šumi. — K udcla M., Srame k O.: Dosadašnja iskustva s kratko vremenom sterilizacijom tla ditethonom u rasadnicima. 3 — 1966. Kantor J., Simančik F.: Utjecaj umjetnog osvjetljavanja na klijavost sjemena nekih četinjača. — Zava d u Z.: Proljetno kalemljenje omorike obične na otvorenom. — Mrkv a R.: Prilog ka kemiskoj zaštiti topole proti gljivnih bolesti. 4 — 1966. Zasmet a V.: Općedržavna izložba lovačkih trofeja u Brnu, lipnja 1966. g. — Cio broj časopisa posvećen je toj izložbi (100 stranica). 5 — 1966. Pa rez J.: Metoda proreda po Josifu Bohdaneckom i njezin odjek u inostranstvu. — Materna J. i Ryškova L.: Vosak na omorikinim iglicama. — Novotny V., Syrovatka K.: Optimalna koncentracija stovarišta u šumoprivredi. GORSKO STOPANSTVO Sofija 1 — 1966. Iliev A., Donov V.: Stanje i perspektiva jedne topolove kulture van riječne zone. — Bo n e v I.: Gigantska sekvoja u Bugarskoj i u inostranstvu. 2 — 1966. Min kov J., Radkov I, Kosto v S.: Očuvanje hrastova mladika pri sječi i izvozu drva. — Tompa K.: Rezultati selekcije vrba u Mađarskoj. 3 — 1966. Pene v N.: Povećajmo površine dvoetažnih sastojina. — Dobri nov I.: Iskorišćavanje radioizotopa i zračenja u šumskoj genetici i selekciji. OGLAS Šum. teh. uzgoj, smjera Aleksandar Jovanović traži zapošljenje bilo gdje u Jugoslaviji. (Adresa: Novi Pazar — Ul. 28. Novembar 185). |