DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Pripremni radovi sa ugovaranjem opreme, projektiranjem, odobrenjem sredstava, prikupljanjem podataka i drugo, trajali su dvije i pol godine, tako da su tek u maju 1962. godine započeti građevinski radovi i udareni prvi temelji tvornice. Sama izgradnja trajala je 2 godine (građevinski radovi i montaža opreme). Tehničko isprobavanje je trajalo 6 mjeseci, a probna proizvodnja godinu dana. Za vrijeme probne proizvodnje i tehničkog uhodavanja proizvedeno je 24.300 t. kraftlajnera. Korištenje kapaciteta u probnoj proizvodnji u 1965. godini ostvareno je sa 73% (u tri smjene). U redovnoj proizvodnji od 1. I 1966. god. do zaključno sa petim mjesecom proizvedeno je 11.400 t. što čini 91% korištenja garantiranog kapaciteta (u tri smjene). Kako se vidi iz korištenja kapaciteta kao i uhodavanje fabrike može se izvući povoljan zaključak u pogledu tehnološkog uhodavanja. Iz probne proizvodnje u 1965. godini ovaj je kolektiv uštedio zemlji 3,5 miliona dolara, a u ovcj godini ta će cifra premašiti 4 miliona dolara. Toliko bi, naime, stajao uvezeni kraftlajner za potrebe naše prerađivačke industrije. U tehnološkom i u tržišnom pogledu proizvodnja u Plaškom je perspektivna i odgovara zahtjevima tržišta. To se može vidjeti i po tome što je cjelokupna proizvodnja unaprijed rasprodana u zemlji, a naša je roba iz probne proizvodnje plasirana bez poteškoća na tržišta Engleske, Italije i Zapadne Njemačke. Nismo imali nikakve potrebe da tražimo prođu robe na drugim tržištima. Bez obzira na izloženo, naš je položaj poslije privredne reforme dosta težak, pa smo u 1965. god. radili sa gubitkom od 430 mil. st. dinara. Postavlja se pitanje odakle to proizlazi. Kao prvi odgovor na to pitanje to je »skup kapital« koji je uložen u ovo postrojenje, jer je kroz period izgradnje došlo pored povećanja cijena materijala i radova, još i do administrativnih opterećenja sa strane društva. Evo tog opterećenja: u periodu izgradnje tvornice došlo je do promjene tečaja od 632 na 750 dinara za jedan dolar, a privrednom reformom (kada je tvornica već bila u probnoj proizvodnji) od 750 na 1250 dinara. Ove promjene povećale su obaveze privredne organizacije za period prije i poslije privredne reforme i iznose: (u milijardama dinara) — na750 — na— na— naod prvu kursnu razlikudinara za 1 dolar carinu i ostale troško interkalarnu kamatu kamatu i financijskeu izgradnje tvornice prilikom promjene tečaja od 632 na ve po carinskoj deklaraciij uključivo proizv. troškove na inozemni kredit u pericea cea cea cea 1,0 1,7 1,3 0,6 — na drugu kursnu razliku1250 dinara za 1 dolarUkupno do privr. reforme prilikom promjene tečaja od 750 na cea 4,6 2,7 Ukupno poslije privr. ref. 7,3 Postojeću situaciju u privrednoj organizaciji jednim dijelom je ublažilo smanjenje kamatne stope od 7 na 4% po glavnim izvorima kredita i produženje roka otplate od 15 na 20 godina za dio sredstava iz OIF-a. Sredstva iz republičkog fonda ostala su na 15 godina. |