DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 46 <-- 46 --> PDF |
iste vrste bili opisani kao zasebne vrste. Potpuni razvojni ciklus sadrži pet generacija, u kojima se individui morfološki razlikuju. Osim toga mladi i stari individui iste generacije često se također znatno razlikuju (npr. mladi beskrilni, stari krilati). Kod spolnih oblika postoij također i spolni dimorfizam. Prema tome kod lisnih uši postoji mnoštvo oblika jedne te iste vrste. Zbog svega ovoga pravilno određivanje vrste samo na temelju morfoloških osobina individua spada u domenu usko specijaliziranih stručnjaka, koji u tom pogledu raspolažu s potrebnim iskustvom, opremom i literaturom. Svim oblicima (osim spolnih) zajednička je građa usnog ustroja. Lisne uši imaju usni ustroj za sisanje. One dakle oštećuju biljke sisanjem sokova. Kod nekih grupa, međutim, spolni se oblici ne hrane pa im je usni ustroj potpuno reduciran jednako kao i probavni trakt. Ukoliko su oblici krilati, tada uvijek postoje dva para krila (za razliku od mužjaka štitastih uši, koji imaju samo jedan par krila). Ove uši imaju voštane žlijezde, iz kojih luče bijeli voštani sekret pa izgledaju kao da su pokrivene bijelom vunicom. U slučaju jake zaraze na kori i iglicama mogu se već iz daljega primijetiti bijele nakupine uši. BIOLOGIJA Biologija lisnih uši veoma je komplicirana. Pri potpunom ciklusu razvoja razmnožavanje se vrši heterogonijom tj. pravilnom izmjenom gamogenetskih i partenogenetskih generacija. Međutim kod mnogih vrsta postoje nepotpuni ili sporedni ciklusi razvoja, gdje se razmnožavanje vrši isključivo partonogenezom. Kod Chermesida gamogenetske i partenogenetske ženke legu jaja, a kod Aphidida gamogenetske ženke legu jaja, a partenogenetske žive mlade. Biologija se dalje komplicira izmjenom domaćina (diecija, heterecija). Mnoge vrste mijenjaju, naime, u toku razvojnog ciklusa biljku-domaćina pa se izvjesne generacije razvijaju na jednoj ,a druge na drugoj biljnoj vrsti. Međutim istovremeno može postojati monecični i diecični ciklus, čime se biologija ovih insekata i dalje komplicira. Potpuni razvojni ciklus pripadnika porodice Chermesidae, kojoj pripadaju ovdje opisane vrste, ima uglavnom ovaj tok: I. generaciju predstavlja uš temeljnica ili osnivačica (Fundatrix) . Ova generacija kod svih Chermesida vezana je isključivo na smreku (neki autori nazivaju stoga Chermesidae smrekinim ušima). Zbog sisanja sokova uši temeljnice nastaju deformacije (šiške) na izbojcima i iglicama smreke. Pojedine vrste uši obično uzrokuju specifičan oblik šiški pa se po njemu može odrediti uzročnik deformacije. Uši temeljnice su beskrilne. One partenogenetski odlažu jaja iz kojih se izlegu isključivo ženke. Mlade larve ove II. generacije razvijaju se u šiškama (C e 11 a r e s). Nakon četvrtog presvlačenja dobiju krila, izlaze iz šiške, napuštaju smreku i odlijeću na međudomaćina (Migran s alata) . Međudomaćin je opet jedna četinjača — bor, jela, ariš ili duglazija. Ovdje na iglicama partenogenetski odlože jaja, iz kojih nastaje III. generacija (E x u1 a n s), koja se opet isključivo sastoji od ženki. Ove uši mogu stvoriti poseban ciklus razvoja i trajno ostati na međudomaćinu, razmnožavajući se partenogenetski (Vir gin e s). U tom slučaju pojedine generacije ovog sporednog ciklusa (proljetne Vernales, ljetne Aestivales, zimske Hiemales) obično se razlikuju morfološki, a također i po mjestu sisanja sokova (iglice, |