DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 42     <-- 42 -->        PDF

njima uzeti kao »normalan«, za postojeće prilike. U vezi sa proizvedenim drvnim
masama zanimljivi su podaci za plohu I i III iz kojih proizlazi ako uzmemo
u obzir i broj stabala po jedinici površine, da obični bor i američki borovac
podjednako prirašćuju do svoje 15 godine starosti.


DISKUSIJA I ZAKLJUČCI


Na osnovu naprijed prikazanih rezultata istraživanja u kulturi »Radošić«
možemo koliko je to moguće na primjeru jedne kulture povući slijedeće opće
zaključke.


1. Upoređivanjem proizvedenih masa na opisanim staništima utvrđeno je
da su one uz ostale podjednake uslove znatno ovisne o vrsti drveća i o tipu tla.
Na lesiviranoj crvenici složene građe profila obični bor i američki borovac postižu
znatno veću drvnu masu od crnog bora. Proizvedene drvne mase američkog
borovca i običnog bora u istraživanim uslovima na lesiviranoj crvenici su
približno jednake. U kulturi »Radošić« utvrđeno je da obični bor mnogo bolje
uspijeva na lesiviranoj reliktnoj crvenici nego na smeđem slabo lesiviranom
tlu na vapnovitom dolomitu. U prvom je slučaju proizvedena drvna masa u
15. godini starosti kulture za oko 3 puta veća od proizvedene drvne mase iste
vrste drveća na smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Iz ovoga slijedi da u pogledu
izbora vrsta drveća pri podizanju kultura četinjača na sličnim staništima na
lesiviranim crvenicama složene građe profila, znatno veću pažnju zaslužuje
obični bor i američki borovac od crnog bora.
2. Utvrđene razlike u pogledu fizikalnih i kemijskih osobina istraživane
lesivirane reliktne crvenice i smeđeg slabo ilimeriziranog tla i podaci o proizvedenoj
drvnoj masi običnog bora na ovim tipovima tla jasno upućuju na
zaključak da lesivirana crvenica složene građe profila obzirom na obični bolima
znatno veću proizvodnu sposobnost od smeđeg slabo ilimeriziranog tla na
vapnovitom dolomitu. U toku su istraživanja koja trebaju pobliže objasniti kojim
su fiziografskim osobinama tla najvećim dijelom uslovljene navedene razlike
u proizvodnji drvne mase.
3. Razlike proizvedenih drvnih masa običnog bora (ploha I i IV) mogu se
u istraživanim uslovima uglavnom pripisati razlikama u prirodnoj proizvodnoj
sposobnosti tala i može se razlika u proizvedenoj drvnoj masi uzeti kao izraz
za razlike u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti istraživanih tala. Stavljajući
proizvedenu drvnu masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene grade
profila naprama proizvedenoj drvnoj masi na smeđe slabo ilimeriziranom tlu
dobili smo indeks prirodne proizvodne sposobnosti, obzirom na obični bor, lesivirane
crvenice prema smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Preračunavanjem
utvrđenih proizvedenih drvnih masa, na »normalni« broj stabala (2.400 po ha)
dobili smo da vrijednost ovog indeksa iznosi 272.
Prirodna proizvodna sposobnost lesivirane crvenice složene grade profila
relativno se mijenja ovisno o vrsti drveća. Na osnovu prirasta (prinosa) crnog
bora ona je oko 2.5 puta manja od one koju dobijemo ako u obzir uzmemo prirast
(prinos) običnog bora i američkog borovca. Stavljajući proizvedenu drvnu
masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene građe profila naprama proizvedenoj
drvnoj masi crnog bora na istom tipu tla i uzevši u obzir »normalan
« broj stabala i njihov prirast dobili smo indeks relativne prirodne pro