DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 42 <-- 42 --> PDF |
njima uzeti kao »normalan«, za postojeće prilike. U vezi sa proizvedenim drvnim masama zanimljivi su podaci za plohu I i III iz kojih proizlazi ako uzmemo u obzir i broj stabala po jedinici površine, da obični bor i američki borovac podjednako prirašćuju do svoje 15 godine starosti. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na osnovu naprijed prikazanih rezultata istraživanja u kulturi »Radošić« možemo koliko je to moguće na primjeru jedne kulture povući slijedeće opće zaključke. 1. Upoređivanjem proizvedenih masa na opisanim staništima utvrđeno je da su one uz ostale podjednake uslove znatno ovisne o vrsti drveća i o tipu tla. Na lesiviranoj crvenici složene građe profila obični bor i američki borovac postižu znatno veću drvnu masu od crnog bora. Proizvedene drvne mase američkog borovca i običnog bora u istraživanim uslovima na lesiviranoj crvenici su približno jednake. U kulturi »Radošić« utvrđeno je da obični bor mnogo bolje uspijeva na lesiviranoj reliktnoj crvenici nego na smeđem slabo lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu. U prvom je slučaju proizvedena drvna masa u 15. godini starosti kulture za oko 3 puta veća od proizvedene drvne mase iste vrste drveća na smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Iz ovoga slijedi da u pogledu izbora vrsta drveća pri podizanju kultura četinjača na sličnim staništima na lesiviranim crvenicama složene građe profila, znatno veću pažnju zaslužuje obični bor i američki borovac od crnog bora. 2. Utvrđene razlike u pogledu fizikalnih i kemijskih osobina istraživane lesivirane reliktne crvenice i smeđeg slabo ilimeriziranog tla i podaci o proizvedenoj drvnoj masi običnog bora na ovim tipovima tla jasno upućuju na zaključak da lesivirana crvenica složene građe profila obzirom na obični bolima znatno veću proizvodnu sposobnost od smeđeg slabo ilimeriziranog tla na vapnovitom dolomitu. U toku su istraživanja koja trebaju pobliže objasniti kojim su fiziografskim osobinama tla najvećim dijelom uslovljene navedene razlike u proizvodnji drvne mase. 3. Razlike proizvedenih drvnih masa običnog bora (ploha I i IV) mogu se u istraživanim uslovima uglavnom pripisati razlikama u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti tala i može se razlika u proizvedenoj drvnoj masi uzeti kao izraz za razlike u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti istraživanih tala. Stavljajući proizvedenu drvnu masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene grade profila naprama proizvedenoj drvnoj masi na smeđe slabo ilimeriziranom tlu dobili smo indeks prirodne proizvodne sposobnosti, obzirom na obični bor, lesivirane crvenice prema smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Preračunavanjem utvrđenih proizvedenih drvnih masa, na »normalni« broj stabala (2.400 po ha) dobili smo da vrijednost ovog indeksa iznosi 272. Prirodna proizvodna sposobnost lesivirane crvenice složene grade profila relativno se mijenja ovisno o vrsti drveća. Na osnovu prirasta (prinosa) crnog bora ona je oko 2.5 puta manja od one koju dobijemo ako u obzir uzmemo prirast (prinos) običnog bora i američkog borovca. Stavljajući proizvedenu drvnu masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene građe profila naprama proizvedenoj drvnoj masi crnog bora na istom tipu tla i uzevši u obzir »normalan « broj stabala i njihov prirast dobili smo indeks relativne prirodne pro |