DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 41 <-- 41 --> PDF |
za donošenje konačnih zaključaka o uspijevanju ove vrste drveća i za upoređenje američkog borovca s drugim vrstama drveća. Učinili smo to najviše zbog toga da se ovaj prvi ogled sa američkim borovcem na ogulinskom području ne prepusti zaboravu. Nakon osnivanja kultura nije njegovana pa je uslijed toga kao i zbog upotrebljenih slabo razvijenih neškolovanih sadnica došlo do osjetnog reduciranja biljaka po jedinici površine. Iz podataka u tabeli 11 proizlazi da je nakon jed- NEKI TAKSACIJSKI PODACI Tabela 11. Srednje Po hektaru stablo cd CO si 3 to c/i ctj CO 1 L?O C -^ ^ « %-< —I V, a * 2 H » s e 3 oflgg OJ T3 w > u ° PH a w UJO > xs pq Ö > 3 Pn P « Q 3 P, Ü D.33 0, a Radošić Ploha I 0.21 15 Obični bor 382 6.2 1593 34.3 2.28 3.43 Ploha II 0.08 15 Crni bor 145 4.1 1812 15.0 1.00 1.32 Američki Ploha III 0.0375 15 bcrovac 53 6.0 1409 30.8 2.05 3.50 Ploha IV 0.09 15 Obični bor 111 4.2 1221 9.6 0.64 1.26 nake 15 godišnje starosti i jednakog broja (6.000 po ha) posađenih 2-godišnjih sadnica nađeno na plohi I (lesivirana crvenica) 26%, na plohi II (lesivirana crvenica) 30%, na plohi III (lesivirana crvenica) 23´% i na plohi IV (smeđe lesivirano tlo) 20% od ukupno posađenih biljaka. Najveći su gubici u istraživanoj kulturi obzirom na broj stabala ustanovljeni u dijelovima kulture gdje ima vrtača i u dijelovima koji se nalaze na plićem tlu. Gubici u vrtačama mogu se pripisati gušenju biljaka od strane bujne travnjačke vegetacije a gubici na plićim i sušnim tlima nepovoljnijim fiziološkim uslovima za život i razvoj biljaka. Navedeni podaci upućuju na potrebu primjene savremenije tehnike uzgoja pri podizanju kultura četinjača na istraživanim staništima, što se uostalom danas sve više i primjenjuje. U pogledu proizvedenih drvnih masa podaci u tabeli 11 jasno pokazuju da je proizvedena drvna masa običnog bora na lesiviranoj reliktnoj crvenici za oko 3 X veća od proizvedene drvne mase običnog bora na smeđem slabo ili— meriziranom tlu. Iz tih je podataka vidljivo da obični bor u odnosu na crni bor daje u svojoj 15. godini na istom staništu pod lesiviranom crvenicom za oko 2 puta veću drvnu masu. Velike razlike u proizvedenim tipovima tla još se u apsolutnom iznosu povećavaju ako se za osnovu upoređivanja uzmu manje površine (unutar istraživanih ploha) na kojim je znatno veći broj stabala. Tako su na plohi I na površini 10 X 10 m izmjerena 24 stabla odnosno 2400 stabala po ha i utvrđena drvna masa od 61.1 m3 po hektaru. U gušćim dijelovima kulture utvrđeni broj od 2.400 stabala po ha, mi ćemo u daljnjim obračunava |