DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 36 <-- 36 --> PDF |
perature u ovom području dosta veliko. Najveće amplitude su u januaru a najmanje u augustu. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka iznosi u ovom području 76% i postiže svoje minimume u aprilu i augustu. Najveća oblačnost je u novembru i decembru a zatim pada dok ne postigne minimum u augustu i zatim ponovo raste. U istraživanom području najčešće pusu sjeveroistočni i sjeverozapadni vjetrovi. Sniježnih dana ima ovdje u godini prosječno oko 114. Vegetacijsk e prilike . Podataka o fitocenološkim istraživanjima u predjelu Radošića nema. Susjedno i slično područje Veljuna udaljeno oko 5 km proučavano je fitocenološki u okviru tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa (Bertović i saradnici 1965). Iz ovih literaturnih podataka i vlastitih istraživanja može se pretpostaviit da je primarnu vegetaciju u kulturi Radošić na lesiviranoj reliktnoj crvenici činila acidofilna šuma hrasta kitnjaka a na smeđem slabo ilemiziranom tlu šuma hrasta kitnjaka i graba. 2. Tla u istraživanoj kulturi a) Morfologija istraživanih tala Tlo u plohama I, II i III označili smo kao lesiviranu crvenicu složene grade profila. Pod tim nazivom opisao je Z. Racz (1962) lesiviranu reliktnu crvenicu za koju je karakteristična relativno velika dubina A3 horizonta. Ova su tla poznata u našoj ranijoj pedološkoj književnosti kao umjereno podzolirana smeđa vrištinska tla (Gračanin 1951) i vrištinsko bujadično podzolasta tla (P. Kovačević 1962), a mogli bi ih u smislu nove klasifikacije zemljišta Jugoslavije (V. Nojgebauer, G, Filipovski, M. Cirić, A. Škorić, M. Živković 1963) uvrstiti u dvojne profile sa reliktnom crvenicom. Da dobijemo jasniju sliku o ovom tlu opisat ćemo ovdje izgled glavnog profila otvorenog u plohi I. Profil 1 ploha I. Lesivirana reliktna crvenica A01 3—0 cm sloj četinjka običnog bora pretežno u fazi fermentacije leži na Al 0—33 tamnosivoj glinastoj ilovači, rahle mrvičaste do praskaste strukture. Brojni kanalići ostali od izumrlog korijenja bujadi dijelom su ispunjeni humoznom sitnicom i čine tlo posebno poroznim. Prelazi postepeno u A3 ili (B) 34—100 cm svijetlo smeđu žutu laku glinu. Tlo se odvaljuje u krupnim grudama ali se na lagan pritisak rasipa u mnogo sitnije fragmentarne strukturne agregate. Na zaglađenoj plohi vidi se oko 5/dm- vrlo sitnih mekanih konkrecija organskog porijekla. I ovdje ima dosta kanalića nastalih izumiranjem korjena bujadi. Prelazi izrazito u BI 101—160 cm blijedo crvene boje laku glinu s većim sadržajem koloidnih čestica nego u gornjem horizontu. Strukturni agregati pretežno krupno grudasti i u svježem stanju se raspadaju na mnogo sitnije oštrobridne agregate. U plohi IV zastupljeno je smeđe slabo ilimerizirano tlo. Kopanjem desetak pedoloških jama u predjelu Radošić utvrdili smo da smeđa tla na vapnovitim dolomitima veoma variraju obzirom na dubinu i da nisu uvijek jasno diferenciranog profila. Kao karakterističan za primjernu plohu IV opisat ćemo profil 4 koji pokazuje ove morfološke osobine. |