DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PRILOG ŠUMSKO PROIZVODNOM VREDNOVANJU TALA NA OGULINSKOM PODRUČJU* Mr ing. J. MARTINOVlC i ing. S. MILKOVIĆ UVOD Šumsko gospodarstvo Ogulin zauzima na području naše Republike istaknuto mjesto s obzirom na svoju aktivnost u podizanju kultura četinjača. Na području ovog Gospodarstva, naročito posljednjih godina, povećavaju se površine podignutih kultura četinjača brzog rasta. Tako je u posljednjih 5 godina podignuto 987 ha intenzivnih kultura dok se za razdoblje do 1970. godine planira podizanje prosječno godišnje 500 ha. Ogulinsko šumsko privredno područje pruža u pogledu produkcije četinjača velike mogućnosti kako u pogledu ekoloških prilika tako i u pogledu raspoloživih površina. U ukupnoj površini od 92095 ha zastupljene su očuvane šume sa 67820 ha, degradirane šume 2293 ha, niske šume panjače i šikare 15217 ha, zaštitne šume 323 ha, šumske kulture 1401 ha, neobrasle površine 4418 ha i neplodno zemljište 623 ha. Navedene površine veoma su raznolike u pogledu geomorfoloških, geoloških, pedoloških, fitocenoloških i šumsko-gospodarskih prilika. S tim u vezi ovdje je veoma aktuelno proučavanje niza pitanja vezanih za unapređenje šumske produkcije posebno unapređenja proizvodnje četinjača. Pri tome je jedno od ključnih pitanja ispravno gospodarenje sa šumskim -tlima i optimalno iskorištavanje njihovih proizvodnih kapaciteta. U praktičnom pogledu često se postavlja pitanje pravilnog izbora tla za pojedine vrste drveća četinjača i procjene njegove proizvodne sposobnosti. Ovo posljednje dalo nam je pobudu da pristupimo proučavanju proizvodne sposobnosti nekih tipova tala na Ogulinskom području s gledišta uspijevanja određenih vrsta četinjača. Ne treba isticati da se ovdje radi istovremeno o veoma složenom naučnoistraživačkom problemu i pitanjima od direktnog praktičnog interesa. Od brojnih pokazatelja proizvodne sposobnosti tla obzirom na određenu vrstu šumskog drveća, najveću pažnju pod određenim uslovima zaslužuje rast i prirast promatrane vrste drveća. Zbog toga smo, da udovoljimo nastaloj potrebi da se odgovori na pitanje kakvu proizvodnu sposobnost za uzgoj četinjača imaju neka veoma zastupljena tla na Ogulinskom području, istražili pedološke prilike i prirast u jednoj 15-godišnjoj kulturi običnog bora (Pinus silvestris L.), crnog bora (Pinus nigra var austriaca L.), i a. borovca (P. strobus L.) u predjelu Radošić. " Zahvaljujemo se Poslovnom udruženju šumsko privrednih organizacija u Zagrebu i Šumskom gospodarstvu Ogulin na financijskoj pomoći u ovim istraživanjima. Također se zahvaljujemo prof. Nadi Pezdirc i teh. lab. Višnji Hudoklin na učestvovanju u laboratorijskim analizama tla. 361 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Na primjeru uspijevanja ove kulture razmotrit ćemo proizvodnu sposobnost jedne lesivirane crvenice složene građe profila i jednog smedeg ilimeriziranog tla na srednje jurskim naslagama vapnovitog dolomita. Istraživanja u ovom pravcu koliko nam je poznato nisu na ovom području vršena. ZADATAK ISTRAŽIVANJA I METODE RADA Na osnovu dosadašnjih pretežno pedološko sistematskih radova raznih autora (M. Gračanin 1931, 1951, P. Kovačević 1958, M. Kurtagić i suradnici 1959 i Z Racz 1962) kao i vlastitih istraživanja došli smo do konstatacije da najzastupljenija tla, koja na Ogulinskom području dolaze u obzir za intenzivnu proizvodnju četinjača, spadaju u grupu lesiviranih tala. To su u prvom redu lesivirane crvenice i lesivirana smeđa tla na vapnencima i dolomitima. Ova se tla po svojim fiziografskim osobinama bitno razlikuju što upućuje na mogućnost postojanja razlika i u pogledu njihovih proizvodnih kapaciteta s gledišta uzgoja spomenutih vrsta četinjača. Upravo je osnovni zadatak istraživanja koja u ovom radu prikazujemo bio utvrditi razlike u proizvodnoj sposobnosti obzirom na o. bor jedne lesivirane crvenice složene građe profila i jednog smeđeg slabo ilimeriziranog tla na vap. dolomitu pomoću proizvedene drvne mase u kulturi Radošić. Produkcije drvne mase (prinosi) mogu se prema M. Ćiriću (1962) i J. Pelišeku (1964) uzeti kao kriterij i mjerilo za ocjenu proizvodne sposobnosti tala uz pretpostavku da su ostali proizvodni faktori podjednaki (homogeni klimatski uslovi, jednaka tehnika uzgoja i dr.). Obzirom da su zahtjevi šumskog drveća prema edafskim prilikama specifični i razlike u zahtjevima između vrsta veoma velike to se proizvodna sposobnost šumskih tala i staništa mora za svaku vrstu posebno ocjenjivati. Te su ocjene pouzdanije što je vremenski period promatrane proizvodnje duži. Kultura ob. bora, c. bora i a. borovca Radošić u velikoj mjeri ispunjava navedene uslove. Ona ima površinu 40 ha, jednim se dijelom nalazi na smeđem lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu a drugim dijelom na lesiviranoj crvenici složene građe profila, dok su ostali stanišni faktori u velikoj mjeri podjednaki. U toku istraživanja postavili smo u kulturi Radošić četiri primjerne plohe veličine 0.16 do 0.4 ha i to po jednu plohu o. bora, crnog bora i američkog borovca na lesiviranoj crvenici složene građe i jednu plohu o. bora na smeđem lesiviranom tlu. Primjerne plohe izabrane su tako da omogućuju proučavanje navedenih vrsta drveća pri jednakim pedološkim i ostalim stanišnim uslovima kao i proučavanje uspijevanja o. bora na dva različita tipa tla. Primjerne plohe I, II i III nalaze se u neposrednoj blizini na površini manjoj od 1 ha. Ploha IV udaljena je od nijh 1 km i nalazi se na oko 70 m višoj nadmorskoj visini. Istraživanu kulturu čine mjestimično mješovite sastojine običnog i crnog bora. Kod postavljanja naših ploha vodili smo računa da promatrana vrsta drveća bude zastupljena najmanje sa 90%. Na primjernoj plohi izmjereni su prsni promjeri i visine svih stabala. Drvna masa po jedinici površine je utvrđena svrstavanjem izmjerenih stabala u visinske stepene od 100 cm, te određivanjem volumena reprezentativnih stabala sekcionom metodom. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Na svakoj plohi kopana je po jedna glavna pedološka jama, više prikopki te uzeto 29 uzoraka za određivanje fizikalnih i kemijskih osobina tla. Posebno su kopane i analizirane 2 pedološke jame izvan kulture o. bora u predjelu gdje su zastupljena smeđa lesivirana tla radi pouzdanijeg određivanja njegovih fiziografskih osobina. Laboratorijske analize uzoraka tla izvršene su po metodama opisanim u priručniku A. Škorića (1961). Naša terenska istraživanja izvršena su 9. IX 1965. godine a laboratorijska istraživanja u laboratoriju Jugoslavenskog instituta za četinjače u toku jeseni 1965. godine. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovni podaci o pedogenetskim faktorima i ekološkim prilikama Kultura Radošić nalazi se 15 km jugoistočno od Ogulina i udaljena je 4 km od Josipdola. U geomorfološkom pogledu kultura se nalazi na južnim pristrancima Radošića čiji vrh dosiže 606 m nadmorske visine. Kultura pretežno zauzima donji dio padine i nalazi se na nadmorskoj visini od 450 do 550 m. Nagib terena u kulturi iznosi od 5 do 10". Primjerne plohe imaju blaži nagib i postavljenje su tako da među njima bude što manja razlika u pogledu ekspozicije i inklinacije terena. U nižem dijelu kulture izvan primjernih ploha nalaze se 2—3 vrtače srednje veličine. Geološk u grad u po Poljaku (1926) čine ovdje srednjojurske naslage vapnovitog dolomita. Stijena je sive boje išarana brojnim bijelim kalcitnim žilicama. Kod kopanja pedološke jame pod udarcem pijuka matična stijena se lako drobi u fragmente oštrih bridova pretežno veličine 0,5—1,5 cm. U razrijeđenoj solnoj kiselini uzorak matičnog supstrata ne otapa se potpuno. Na padini iznad kulture izbijaju na površinu i stijene vjerojatno Cladocoropisis vapnenca. Klimatske prilike obrađene su prema podacima iz izvještaja Hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske (1962), a odnose se na najbližu meteorološku stanicu Ogulin koja je udaljena od kulture Radošić 15 km i nalazi se na 325 m nadmorske visine. Od važnosti je za bolje razumijevanje rezultata istraživanja da se nešto detaljnije zadržimo na prikazu klimatskih prilika. U tabeli 1—8 dati su onsovni klimatski podaci iz kojih porizlazi da je visina prosječnih godišnjih oborina oko 1.500 mm odnosno u vegetacijskom periodu 653 mm. Prosječni godišnji minimum nastupa u augustu sa 99 mm a maksimum u novembru sa 184 mm oborina. Raspored oborina prilično je ravnomjerno raspoređen po godišnjim dobima što je ekološki povoljno. Prosječna godišnja temperatura zraka je 10,3" C, odnosno u vegetacijskom periodu (V—X mjesec) 16,5" C. Godišnji Langov kišni faktor iznosi 144 i po tome bi Ogulin pripadao području humidne klime. Obzirom na M. Gračaninove (1950) mjesečne kišne faktore imao bi Ogulin 6 mjeseci perhumidnu klimu. Navedeni klimatski podaci upućuju da u području Ogulina prevladavaju procesi ispiranja tla. Kasni mrazevi javljaju se dosta kasno u proljeće u mjesecu maju, dok se prvi jesenski javljaju početkom oktobra. Bezmrazni period traje 5 mjeseci ili 160 dana. Uvidom u tabelarni pregled maksimalnih i minimalnih temperatura vidi se da je kolebanje tem 363 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 34 <-- 34 --> PDF |
KOLIČINA VODENIH OBORINA ZA PERIOD 1946—1962. GODINE U mjesecima II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God 134 124 112 119 122 103 108 99 102 153 184 140 1.50 PROSJEČNA MJESEČNA I GODIŠNJA TEMPERATURA ZA PERIOD 1946--1962. GODINE U m j e s e c i m a I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God 0.0 1,3 5,1 10,6 14,8 18,2 20,1 19,6 16,0 10,3 5,8 2,5 10, APSOLUTNA MAKSIMALNA I MINIM. TEMP. ZRAKA SA AMPLITUDAMA ZA PERIOD 1946—1962. GODIN U m j e s e c i m a I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 15,1 16,3 21,3 26,2 29,4 32,2 35,1 34,2 30,5 25,6 18,7 14,8 —21 —17,8 —13,4 —5,0 —0,5 3,7 5,7 6,4 2,2 —4,0 —10,2 —16,4 36,1 34,1 34,7 31,2 29,9 28,5 29,4 27,8 28,3 29,6 28,9 31,2 POSLJEDNJI MRAZ U PROLJEĆE I PRVI U JESEN OD 1950—1962. GODINE 1950. 1951. 1952. 1953. 1954. 1955. 1956. 1957. 1958. 1959. 1960. 1961 28.3. 23.4. 23.5. 11.5. 20.3. 26.4. 21.4. 9.5. 29.4. 24.4. 2.5. 29.3 . 10. 18.10. 10. 10. 3. 11. 27. 10. 17. 11. 12. 10. 21. 11. 20. 20. 1.10. 30.11. 8.11 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PROSJEČNA GODIŠNJA I MJESEČNA RELATIVNA VLAGA ZRAKA OD 1950—1962. GODINE U m j e s e c ii m a I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 81,7 76,6 73,6 70,2 71,9 72,1 71,4 70,9 75,0 81,2 85,8 82,7 PROSJEČNA GODIŠNJA I MJESEČNA OBLACNOST ZA PERIOD 1950—1962. GODINE U m j e s e c i m a I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 7,4 7,0 6.4 6.3 6,3 5,7 4.7 3,3 4.4 6.5 7.9 7.7 PROSJEČNA GODIŠNJA UČESTALOST VJETROVA U1 °/o ZA PERIOD 1950—1962. GODINE N NE E ES S SW W NW C 4,4 19,8 10,3 8,4 3,7 12,0 13,5 16,9 11,0 PROSJEČNE SNJEŽNE OBORINE — SNJEŽNI DANI ZA PERIOD 1950—1962. GODINE U mjesecima II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPN 29,1 23,4 20,0 4,7 1,6 2,9 _ .10,2 23,0 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 36 <-- 36 --> PDF |
perature u ovom području dosta veliko. Najveće amplitude su u januaru a najmanje u augustu. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka iznosi u ovom području 76% i postiže svoje minimume u aprilu i augustu. Najveća oblačnost je u novembru i decembru a zatim pada dok ne postigne minimum u augustu i zatim ponovo raste. U istraživanom području najčešće pusu sjeveroistočni i sjeverozapadni vjetrovi. Sniježnih dana ima ovdje u godini prosječno oko 114. Vegetacijsk e prilike . Podataka o fitocenološkim istraživanjima u predjelu Radošića nema. Susjedno i slično područje Veljuna udaljeno oko 5 km proučavano je fitocenološki u okviru tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa (Bertović i saradnici 1965). Iz ovih literaturnih podataka i vlastitih istraživanja može se pretpostaviit da je primarnu vegetaciju u kulturi Radošić na lesiviranoj reliktnoj crvenici činila acidofilna šuma hrasta kitnjaka a na smeđem slabo ilemiziranom tlu šuma hrasta kitnjaka i graba. 2. Tla u istraživanoj kulturi a) Morfologija istraživanih tala Tlo u plohama I, II i III označili smo kao lesiviranu crvenicu složene grade profila. Pod tim nazivom opisao je Z. Racz (1962) lesiviranu reliktnu crvenicu za koju je karakteristična relativno velika dubina A3 horizonta. Ova su tla poznata u našoj ranijoj pedološkoj književnosti kao umjereno podzolirana smeđa vrištinska tla (Gračanin 1951) i vrištinsko bujadično podzolasta tla (P. Kovačević 1962), a mogli bi ih u smislu nove klasifikacije zemljišta Jugoslavije (V. Nojgebauer, G, Filipovski, M. Cirić, A. Škorić, M. Živković 1963) uvrstiti u dvojne profile sa reliktnom crvenicom. Da dobijemo jasniju sliku o ovom tlu opisat ćemo ovdje izgled glavnog profila otvorenog u plohi I. Profil 1 ploha I. Lesivirana reliktna crvenica A01 3—0 cm sloj četinjka običnog bora pretežno u fazi fermentacije leži na Al 0—33 tamnosivoj glinastoj ilovači, rahle mrvičaste do praskaste strukture. Brojni kanalići ostali od izumrlog korijenja bujadi dijelom su ispunjeni humoznom sitnicom i čine tlo posebno poroznim. Prelazi postepeno u A3 ili (B) 34—100 cm svijetlo smeđu žutu laku glinu. Tlo se odvaljuje u krupnim grudama ali se na lagan pritisak rasipa u mnogo sitnije fragmentarne strukturne agregate. Na zaglađenoj plohi vidi se oko 5/dm- vrlo sitnih mekanih konkrecija organskog porijekla. I ovdje ima dosta kanalića nastalih izumiranjem korjena bujadi. Prelazi izrazito u BI 101—160 cm blijedo crvene boje laku glinu s većim sadržajem koloidnih čestica nego u gornjem horizontu. Strukturni agregati pretežno krupno grudasti i u svježem stanju se raspadaju na mnogo sitnije oštrobridne agregate. U plohi IV zastupljeno je smeđe slabo ilimerizirano tlo. Kopanjem desetak pedoloških jama u predjelu Radošić utvrdili smo da smeđa tla na vapnovitim dolomitima veoma variraju obzirom na dubinu i da nisu uvijek jasno diferenciranog profila. Kao karakterističan za primjernu plohu IV opisat ćemo profil 4 koji pokazuje ove morfološke osobine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Profil 4 ploha IV. Smeđe slabo ilimerizirano tlo Al 0—5—10 cm tamnosiva praškasta glina krupnomrvičaste strukture gusto prorasla korijenjem travnjačke vegetacije. Difuzno prelazi u A3(B) 11—20 nešto svijetliju sivo smeđu laku glinu pretežno sitno orašaste strukture. Prelazi postepeno u (B) 21—42 smeđu laku glinu orašaste stabilne strukture u kojoj ima do 5´% skeleta matičnog supstrata. Leži na C 43 stijeni vapnovitog dolomita koji mjestimično izbija i na površinu. Na osnovu prikazane morfologije istraživanih tala može se s gledišta njihovih šumsko proizvodnih sposobnosti povući važan zaključak da lesivirana reliktna crvenica spada po M. Aniću (1959) u veoma duboka tla a smeđa slabo lesivirana tla u manje duboka a veoma rijetko u srednje duboka tla. Ova je konstatacija važna jer po J. Kostleru (1956) dubina tla pod ostalim, jednakim uslovima pruža bolje životne uslove šumskom drveću. b) Fizikalne i kemijske osobine istraživanih tala Neki podaci o fizikalnim i kemijskim, osobinama tala prikazani su u tabelama 9 i 10. Na osnovu podataka sakupljenih u ovim tabelama mogu se povući ovi opći zaključci: Tekstur a lesivirane crvenice složene građe profila u površinskom dijelu tla je glinasta ilovača. Sa dubinom tla raste u pravilu sadržaj gline. U pogledu teksture kod smeđih ilimeriziranih tala (profil 4 i 6) pokazuju se znatne razlike. Dok je mehanički sastav smeđeg slabo ilimeriziranog tla profil 4 prilično sličan lesiviranoj crvenici dotle je profil 6 veoma diferenciran s obzirom na mehanički sastav i pokazuje visok sadržaj gline u B horizontu. Napominjemo da smo na osnovu većeg broja analiziranih profila izvan istraživane kulture utvrdili da je za šire područje Radošića karakteristično upravo ovako po mehaničkom sastavu jače diferenciranje profila smeđeg ilimeriziranog tla. Porozitet i retencioni kapacitet tla za vodu znatno je veći kod lesivirane crvenice nego kod smeđeg ilimeriziranog tla. Prema podacima profila 1 lesivirana crvenica zastupljena u kulturi Radošić je vrlo porozna i ima veliki kapacitet za vodu. Ovo tlo u površinskom dijelu veoma je lagano ima volumnu specifičnu težinu mnogo manju od 1,0. Što se tiće minimalnog kapaciteta za zrak on je ovdje kod lesivirane crvenice u istraživanom površinskom dijelu nekoliko puta veći nego kod smeđeg slabo ilimeriziranog tla. Na osnovu vlastitih određivanja stanja vlažnosti ovih tala u kulturi Radošić u toku vegetacijske paeriode (istraživanja su u toku) smeđe slabo ilimerizirano tlo je jednako kao i lesivirana crvenica srednje prozračno. Smeđe ilimerizirano tlo i u najvlažnijem periodu ima momentalni kapacitet zraka oko 10 volumnih procenata. Na osnovu podataka o porozitetu tla, specifičnim težinama, kapacitetima za vodu i zrak može se zaključiti da lesivirana crvenica u odnosu na smeđe ilimerizirano tlo ima povoljniji vodozračni režim. Rezultati naših istraživanja o vodozračnom režimu istraživane reliktne crvenice u suglasnosti su sa agroekološkom ocjenom ovih tala (Juras, 1953). Navedeni autor označio je slična tla u smislu principa agroekološke klasifikacije tala po Azzi-u formulom: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 38 <-- 38 --> PDF |
NEKE FIZIKALNE I KEMIJSKE OSOBINE TLA LESIVIRANA RELIKTNA CRVENICA Tabela 9. HORIZON T Al A3 BI Dubin a u c m 0—5 10—25 40—70 120—140 profil 1 ploha 1 u procentim a Tekstur a frakcija 2,0- 0.2 1.9 1.7 1.2 1.7 0.2- 0.02 27.15 32.9 24.4 21.6 0.2- 0.002 42.9 42.9 42.3 40.4 0.002 27.6 22.4 31.9 36.4 Specifična težina prava 2.5510.04 2.59±0.03 Specifična težina volumna O.70±0.04 1.18±0.05 PorO´zitet tla 72.6±1.0 54.411.4 Retenciori kapacitet za vodu 53.3+1.6 51.414.2 Minimalni kapacitet za zrak 17.3±2.3 3.83+1.7 Momentalna vlažnost tla (9. 9. 1965.) 21.7±0.7 22.910.9 pH u ILO 49 5.0 5.2 5.3 pH u n-KCl 3.9 4.0 4.1 4.1 Sadržaj humusa 8.9 6.7 1.6 Sadržaj ukupnog dušika 0.32 0.24 0.07 Sadržaj PiOt i 1.8 0.4 0.0 0.2 KäO u mg/100 gr tla 12.9 4.4 2.1 4.9 Vrijednost adsorp( S) 5.68 9.04 3.32 5.46 cijskog kompleksa (T) 42.03 42.41 15.81 18.05 po Kappenu (T—S) 36.35 33.37 12.49 12.59 (V) 13.51 21.31 20.99 30.24 profil 2 ploha 2 HORIZON T Al A3 BI Dubin a u c m 0—12 13—25 30—50 80—100 u p r 0 c e n t i m a Tekstura frakcija 2.0—-0.2 3.3 2.8 3.0 2.4 0.2- 0.02 25.5 28.9 18.3 21.4 0.02- 0.002 42.3 37.8 35.6 41.0 ;, 0.002 28.9 30.4 43.1 35.2 pH u H2O 5.2 5.2 5.0 5.4 pH u n-KCl 4.2 4.2 4.1 4.2 Sadržaj humusa 6.7 5.3 0.6 Sadržaj ukupnog dušika 0.25 0.25 0.03 Sadržaj P2O5 i 0.5 0.3 0.2 0.1 KiO u mg/100 gr tla 12.0 7.8 4.0 3.9 Vrijednost adsorp( S) 6.20 5.25 6.46 4.52 cijskog kompleksa (T) 30.28 25.57 40.14 25.23 po Kappenu (T—S) 24.08 20.32 33.68 30.71 (V) 20.47 20.53 16.09 12.82 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 39 <-- 39 --> PDF |
NEKE FIZIKALNE I KEMIJSKE OSOBINE TLA SMEĐE ILIMERIZIRANO TLO Tabela 10. HORIZONT Al Dubina u cm 0—10 profil 4 u procen t i na Tekstura frakcija 0.0—0.2 1.4 0.2—0.02 18.2 0.02—0.002 47.5 0.002 32.9 Specifična težina prava Specifična težina volumna Porozitet tla Retencioni kapacitet za vodu Minimalni kapacitet za zrak Momentalna vlažnost tla (9. 9. 1965.) pH u HiO 6.3 pH u n-KCl 5.6 Sadržaj humusa 6.1 Sadržaj ukupnog dušika 0.31 Sadržaj P2O5 i 1.6 K-JO u mg/100 gr tla 11.0 Vrijednost adsorp- (S) 14.28 cijskog kompleksa (T) 24.22 po Kappenu (T— S) 9.94 (V) 58.95 profil 6 u procen t in a HORIZONT Al Dubina u cm 0—20 Tekstura frakcija 2.0—0.2 2.3 0.2—0.02 12.4 0.02—0.002 54.7 0.002 30.6 Specifična težina prava 2.54±0.01 Specifična težina volumna 1.22±0.02 Porozitet tla 51.9Ž0.7 Retencioni kapacitet za vodu 50.0±0.1 Minimalni kapacitet za zrak 1.8 ±1.0 Momentalna vlažnost tla (9. 5. 1965.) 42.2±0.5 pH u HaO 6.3 pH u n-KCl 5.0 Sadržaj humusa 5.6 Sadržaj ukupnog dušika 0.28 Sadržaj P2O.-, i 1.7 K2O u mg/100 gr tla 5.8 Vrijednosf adsorp- (S) 16.79 cijskog kompleksa (T) 28.40 po Kappenu (T—S) 11.61 (V) 5911 A3 (B) 11—20 1.4 24.9 44.1 29.6 2.55+0.06 1.29±0.01 49.3±1.1 47.5±1.7 1.79±0.6 31.9±0.1 6.9 6.2 6.1 0.27 0.2 8.8 43,08 50.12 7.04 85.95 (B) A3 20^-45 1.2 20.2 47.3 31.4 6.2 4.8 4.8 0.20 0.6 4.2 14.89 27.50 12.61 54.14 (B) 30—40 1.1 21.7 43.4 33.8 6.9 6.2 4.2 0.26 0.2 8.0 38.70 43.27 4.57 89.43 (B) 45—65 1.1 28.6 18.7 51.6 6.4 4.8 2.6 0.12 0.4 4.1 14.73 24.30 9.59 60.61 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 40 <-- 40 --> PDF |
AiEkB´-i-sCs što znači da ova tla s poljoprivrednog gledišta imaju vrlo slab do slab hranidbeni režim, da su otporna prema suši, otporna do vrlo otporna prema prekomjernom vlaženju i vrlo lagana za obradu. Reakcij a tl a lesivirane crvenice je kisela dok je kod smeđeg ilimeriziranog tla u površinskom dijelu slabo kisela a u B horizontu neutralna. Kapacitet i stanje zasićenosti adsorpcijskog kompleksa veoma se razlikuje u istraživanim tlima. Prema klasifikaciji J. Pelišeka (1964) smeđe ilimerizirano tlo već u površinskom dijelu ima dosta zasićen adsorpcijski kompleks dok lesivirana crvenica ima umjereno zasićen adsorpcijski kompleks bazama po cijeloj dubini tla. Suma za zamjenu sposobnih baza u adsorpcijskom kompleksu Al horizontu smeđe ilimeriziranog tla kreće se od 14—16 m. e a kod lesivirane crvenice u Al horizontu oko 6 m. e. Humu s i hraniv a u tlu. Istraživana tla dosta su opskrbljena humusom. U svom površinskom dijelu od 0—25 cm ona sadrže preko 5% humusa i možemo ih prema Pelišeku (1964) smatrati humoznim tlima. Ukupnog dušika imaju ova tla u površinskim horizontima više od 0.2%. Nešto veći postotak sadržaja dušika u humusu imaju smeđa slabo ilimerizirana tla nego lesivirane crvenice. Na osnovu vlastitih istraživanja (1963, 1964, 1965) možemo s gledišta istraživanih vrsta šumskog drveća obzirom na utvrđene količine humusa i ukupnog dušika istraživana tla u tom pogledu i u praktične svrhe smatrati dobro opskrbljenim. Što se tiče sadržaja fosfora i kalija u istraživanim tlima na osnovu rezultata dobivenih po Al metodi proizlazi da određenu količinu fiziološki aktivnog fosfora i kalija ova tla sadrže i u tom pogledu bitno se ne razlikuju. U površinskom horizontu smeđe ilimerizirano tlo sadrži oko 1.6 mg fosfora/100 gr tla a kod lesivirane crvenice ovaj sadržaj se kreće od 0.5 do 1.8 mg. Analizom sadržaja fosfora i dušika u jednogodišnjim iglicama običnog bora uzetih sa postranih izbojaka drugog pršljena srednjih stabalaca utvrđeno je da iglice običnog bora na smeđem slabo ilimeriziranom tlu sadrže u % suhe tvari P2O5 0.39 i N 1.76 dok iglice običnog bora na iesiviranoj crvenici složene građe sadrže P2O5 0.38% i N 1.69%. Prema podacima koje Komlenović (1965) navodi kao granične vrijednosti možemo pretpostaviti da utvrđene koncentracije fosfora i dušika u iglicama običnog bora prije upućuju na povoljno stanje ishrane običnog bora ovim hranivima u istraživanim uslovima nego na njihov nedostatak. Zadatak je daljnjih detaljnih šumsko-pedoloških istraživanja i biljno hranidbenih ogleda da se provjere naše ocjene o opskrbljenosti tla istraživanim hranjivima i 0 stanju ishrane ovim biogenim elementima istraživane kulture. 3. Neki taksacijski elementi istraživane kulture Kultura »Radošić« osnovana je 1950 .godine u okviru redovnih planova pošumljavarija. Sadnice potječu iz istog šumskog rasadnika. Prilikom sadnje upotrebljene su 2-godišnje nepresađivane sadnice običnog i crnog bora te američkog borovca. Posađeno je u kvadratičnim razmacima 6.000 sadnica po hektaru. Na inicijativu pok. kolege ing. P. Briksia posađen je američki borovac kao posebna pokusna ploha u cilju istraživanja uspijevanja ove vrste drveća u postojećim ekološkim uslovima. Prilikom naših istraživanja ova je ploha obrađena premda njezina mala površina od cea 0,04 ha nije potpuno dovoljna |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 41 <-- 41 --> PDF |
za donošenje konačnih zaključaka o uspijevanju ove vrste drveća i za upoređenje američkog borovca s drugim vrstama drveća. Učinili smo to najviše zbog toga da se ovaj prvi ogled sa američkim borovcem na ogulinskom području ne prepusti zaboravu. Nakon osnivanja kultura nije njegovana pa je uslijed toga kao i zbog upotrebljenih slabo razvijenih neškolovanih sadnica došlo do osjetnog reduciranja biljaka po jedinici površine. Iz podataka u tabeli 11 proizlazi da je nakon jed- NEKI TAKSACIJSKI PODACI Tabela 11. Srednje Po hektaru stablo cd CO si 3 to c/i ctj CO 1 L?O C -^ ^ « %-< —I V, a * 2 H » s e 3 oflgg OJ T3 w > u ° PH a w UJO > xs pq Ö > 3 Pn P « Q 3 P, Ü D.33 0, a Radošić Ploha I 0.21 15 Obični bor 382 6.2 1593 34.3 2.28 3.43 Ploha II 0.08 15 Crni bor 145 4.1 1812 15.0 1.00 1.32 Američki Ploha III 0.0375 15 bcrovac 53 6.0 1409 30.8 2.05 3.50 Ploha IV 0.09 15 Obični bor 111 4.2 1221 9.6 0.64 1.26 nake 15 godišnje starosti i jednakog broja (6.000 po ha) posađenih 2-godišnjih sadnica nađeno na plohi I (lesivirana crvenica) 26%, na plohi II (lesivirana crvenica) 30%, na plohi III (lesivirana crvenica) 23´% i na plohi IV (smeđe lesivirano tlo) 20% od ukupno posađenih biljaka. Najveći su gubici u istraživanoj kulturi obzirom na broj stabala ustanovljeni u dijelovima kulture gdje ima vrtača i u dijelovima koji se nalaze na plićem tlu. Gubici u vrtačama mogu se pripisati gušenju biljaka od strane bujne travnjačke vegetacije a gubici na plićim i sušnim tlima nepovoljnijim fiziološkim uslovima za život i razvoj biljaka. Navedeni podaci upućuju na potrebu primjene savremenije tehnike uzgoja pri podizanju kultura četinjača na istraživanim staništima, što se uostalom danas sve više i primjenjuje. U pogledu proizvedenih drvnih masa podaci u tabeli 11 jasno pokazuju da je proizvedena drvna masa običnog bora na lesiviranoj reliktnoj crvenici za oko 3 X veća od proizvedene drvne mase običnog bora na smeđem slabo ili— meriziranom tlu. Iz tih je podataka vidljivo da obični bor u odnosu na crni bor daje u svojoj 15. godini na istom staništu pod lesiviranom crvenicom za oko 2 puta veću drvnu masu. Velike razlike u proizvedenim tipovima tla još se u apsolutnom iznosu povećavaju ako se za osnovu upoređivanja uzmu manje površine (unutar istraživanih ploha) na kojim je znatno veći broj stabala. Tako su na plohi I na površini 10 X 10 m izmjerena 24 stabla odnosno 2400 stabala po ha i utvrđena drvna masa od 61.1 m3 po hektaru. U gušćim dijelovima kulture utvrđeni broj od 2.400 stabala po ha, mi ćemo u daljnjim obračunava |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 42 <-- 42 --> PDF |
njima uzeti kao »normalan«, za postojeće prilike. U vezi sa proizvedenim drvnim masama zanimljivi su podaci za plohu I i III iz kojih proizlazi ako uzmemo u obzir i broj stabala po jedinici površine, da obični bor i američki borovac podjednako prirašćuju do svoje 15 godine starosti. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Na osnovu naprijed prikazanih rezultata istraživanja u kulturi »Radošić« možemo koliko je to moguće na primjeru jedne kulture povući slijedeće opće zaključke. 1. Upoređivanjem proizvedenih masa na opisanim staništima utvrđeno je da su one uz ostale podjednake uslove znatno ovisne o vrsti drveća i o tipu tla. Na lesiviranoj crvenici složene građe profila obični bor i američki borovac postižu znatno veću drvnu masu od crnog bora. Proizvedene drvne mase američkog borovca i običnog bora u istraživanim uslovima na lesiviranoj crvenici su približno jednake. U kulturi »Radošić« utvrđeno je da obični bor mnogo bolje uspijeva na lesiviranoj reliktnoj crvenici nego na smeđem slabo lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu. U prvom je slučaju proizvedena drvna masa u 15. godini starosti kulture za oko 3 puta veća od proizvedene drvne mase iste vrste drveća na smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Iz ovoga slijedi da u pogledu izbora vrsta drveća pri podizanju kultura četinjača na sličnim staništima na lesiviranim crvenicama složene građe profila, znatno veću pažnju zaslužuje obični bor i američki borovac od crnog bora. 2. Utvrđene razlike u pogledu fizikalnih i kemijskih osobina istraživane lesivirane reliktne crvenice i smeđeg slabo ilimeriziranog tla i podaci o proizvedenoj drvnoj masi običnog bora na ovim tipovima tla jasno upućuju na zaključak da lesivirana crvenica složene građe profila obzirom na obični bolima znatno veću proizvodnu sposobnost od smeđeg slabo ilimeriziranog tla na vapnovitom dolomitu. U toku su istraživanja koja trebaju pobliže objasniti kojim su fiziografskim osobinama tla najvećim dijelom uslovljene navedene razlike u proizvodnji drvne mase. 3. Razlike proizvedenih drvnih masa običnog bora (ploha I i IV) mogu se u istraživanim uslovima uglavnom pripisati razlikama u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti tala i može se razlika u proizvedenoj drvnoj masi uzeti kao izraz za razlike u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti istraživanih tala. Stavljajući proizvedenu drvnu masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene grade profila naprama proizvedenoj drvnoj masi na smeđe slabo ilimeriziranom tlu dobili smo indeks prirodne proizvodne sposobnosti, obzirom na obični bor, lesivirane crvenice prema smeđem slabo ilimeriziranom tlu. Preračunavanjem utvrđenih proizvedenih drvnih masa, na »normalni« broj stabala (2.400 po ha) dobili smo da vrijednost ovog indeksa iznosi 272. Prirodna proizvodna sposobnost lesivirane crvenice složene grade profila relativno se mijenja ovisno o vrsti drveća. Na osnovu prirasta (prinosa) crnog bora ona je oko 2.5 puta manja od one koju dobijemo ako u obzir uzmemo prirast (prinos) običnog bora i američkog borovca. Stavljajući proizvedenu drvnu masu običnog bora na lesiviranoj crvenici složene građe profila naprama proizvedenoj drvnoj masi crnog bora na istom tipu tla i uzevši u obzir »normalan « broj stabala i njihov prirast dobili smo indeks relativne prirodne pro |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 43 <-- 43 --> PDF |
izvodne sposobnosti lesivirane crvenice složene građe profila za obični bor. Vrijednost ovog indeksa u konkretnom slučaju iznosi 260 i upućuje na velike mogućnosti racionalnijeg iskorištavanja proizvodnog potencijala lesivirane crvenice složene građe profila uzgojem običnog bora umjesto crnog bora.* 4. Obzirom na velike razlike u prirodnoj proizvodnoj sposobnosti istraživanih tala odnosno produkciji drvnih masa istraživanih vrsta drveća u kulturi >Radošić« potrebno je ova istraživanja produbiti kao i proširiti na druge odgovarajuće objekte, uključivši u ta istraživanja i fertilizaciju tla i druge mjere u cilju racionalnog iskorištavanja i povećanja proizvodnih sposobnosti tala i unapređenja proizvodnje četinjača na istraživanim i sličnim staništima. LITERATURA 1. A n i ć. M.: Uzgajanje šuma, ekologija šumskog drveća i šuma, Zagreb, 1959, str. 98. 2. Bertović, S., Cestar, D., Pel cer, Z., M i 1 k o v i ć, S.: Veljun, Tržička šikara i Zalije: Ekološko-gospodarski tipovi i meliorativni zahvati, Zagreb 1964 (u štampi). 3. Ćirić , M.: Zemljišta Jugoslavije sa gledišta iskorištavanja u šumskoj proizvodnji, Agrohcmija br. 1/62, str. 5—20, Beograd, 1961. 4. Č i r i ć, M.: Pedologija za šumare Beograd, 1962. 5. Gr ač an in, M.: Pedološka istraživanja vriština Ličkog polja, Zagreb, 1931. 6. Gračanin . M.: Pedologija, III dio Sistematika tala, Školska knjiga, Zagreb, 1951. 7. Gračanin , M.: Mjesečni kišni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima, Pol], naučna smotra 12. Zagreb, 1950. 8. Hidrometeorološki zavod NR Hrvatske u Zagrebu, Izvještaj o klimatskim prilikama u Ogulinu, 1962. S. Juras , J.: Prilog metodici bonitiranja tla za potrebe razmnažanja južnog voćarstva, Biljna proizvodnja br. 4, str. 171—177, Zagreb, 1953. 10. Kos ti er, J.: Silvicultura, London, 1956. 11. K o m 1 e n o v i ć, N.: Folijama diagnoza, Naučnotehnička dokumentacija Jugoslavenskog instituta za četinjače, Jastrebarsko, 1965. 12. Kovačević , P.: Bonitiranje — detaljna klasifikacija, Zagreb, 1962. 13. Kurtagić , M i suradnici: Osobine vrištinskih tala na pokusnom polju Oštarije i neki rezultati promjena osobina kod promjene različitih agrotehničkih mjera, Agrohcmija 7, str. 33—68, Beograd, 1959. 14. Ma rt i no vic, J.: Pedološka karakterizacija taia nekih kultura četinjača u Hrvatskoj, Zagreb, 1963 (rukopis). 15. M a r t i n o v i ć, J.: Studija tala i pedološka karta Š. g. j . Brod n 16. M a r t i n o v i ć, J.: Utjecaj tla n auspjevanje američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturi »Bučice« u Hrvatskom zagorju, Šumarski list br. 4—5, Zagreb, 1965. 17. Pelišek , J.: Lesnicke poduznalstvi, Praha, 1964. 18. Poljak . I.: Tumač geološkoj karti Ledenice, Brinje, Oštarije, Beograd, 1926. 19. R a c z, Z.: Vrištinsko bujadična tla Korduna, Arhiv za poljoprivredne nauke, str. 3—27, Beograd, 1964. 20. Š k o r i ć, A.: Proizvodni kapacitet tla. Agrohemija br. 1, str. 54—60, Beograd, 1961. * Napominjemo da je indeks relativne proizvodne sposobnosti tla ispravnije označiti kao indeks staništa ako postojeće klimatske prilike različito odgovaraju promatranim vrstama drveća. 373 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A FOREST-PRODUCTIVE ASSESSMENT OF SOILS IN THE REGION OF OGULIN Summary Investigated was a 15-year-old culture of Scots Pine (Pinus sylvestris L.), Austrian Pine (Pinus nigra var. austriaca) and Eastern White Pine (Pinus strcbus L.) situated within the area of the Croatian Carst, 15 km. south-east of Ogulin. The culture lies on medium gentle to moderately steep south-facing slopes of a hilly ground. The parent rock consist cf Middle Jurassic strata of calcareous dolomite. It is characteristic of the local climatic conditions that the amount cf ramfall is 1500 m. m. yearly, of which 650 m. m. in the growing season. The mean annual temperature of the air is 10,3° C and in the growing season 16,5" C. The primary task of the investigation was to establish the productive capacity with respect to Scots Pine of a leached relict terra rossa and a weakly illimerized brown soil on calcareous dolomite by the help of the produced volume in the investigated culture. In the course of the investigation the authors came to the following conclusions: 1. Comparing the volumes produced on the described localities it was established that the increment of the standing crop depends considerably on the tree species and soil type. 2. On a leached relict terra rossa as compared with the weakly illimerized soil Scots Pine achieves at 15 years of age — under other conditions being equal — a considerably higher volume. On the basis of the diferences in the volume increments of Scots Pine the index of the natural productive capacity was established, which for the leached relict terra rossa in relation to the illimerized soil amounts to 272. 3. In the same locality, i. e. on a leached relict terra rossa Scots Pine achieves at the age of 15 years an about 2,5 times higher volume than Austrian Pine. 4. Under equal environmental conditions Eastern White Pine and Scots Pine display up to their age of 15 years the same growth rate. |