DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVE Z INŽENJER A I TEHNIČAR A ŠUMARSTV A I
DRVN E INDUSTRIJ E HRVATSK E
GODIŠTE 90 SRPANJ—KOLOVOZ GODINA 1966.


GENETIKA I UZGOJ ŠUMA*
MIRKO VIDAKOVIĆ


Genetika i uzgoj šuma su čvrsto povezani (pogotovu u modernom uzgoju
šuma ili kcd oplemenjivanja šumskog drveća). Oplemenjivanje šumskog drveća
zadnjih godina je krenulo rapidno naprijed. Na bazi genetike i genetskih istraživanja
došli smo do jednog novog stadija u nauci o oplemenjivanju šumskog
drveća. Kada govorimo o oplemenjivanju onda moramo govoriti o proizvodnji,
a kada govorimo o proizvodnji dotičemo se i uzgoja šuma. Namjera ovog izlaganja
nije da se donesu neki prijedlozi ili mišljenja o metodama uzgoja šuma.
To prepuštamo uzgajivačima. Ovdje želimo samo prikazati neka nova dostignuća
iz područja oplemenjivanja šumskog drveća. Kod toga se pojavljuju i
problemi, jer nova dostignuća donose uvijek sa sobom i nove probleme. Mislim,
da je rješavanje tih problema kao i primjena novih dostignuća iz oblasti oplemenjivanja
šumskog drveća moguća jedino zajedničkim radom šumara uzgajivača
i šumara genetičara.


Prije nego što pređemo na izlaganje problema potrebno je da načinimo
mali uvod u pogledu terminologije i da ukratko objasnimo nasljeđivanje. Geni
ili nasljedne osnove su nosioci nasljednih svojstava. Kod svakog živog organizma
svako svojstvo koje promatramo odraz je nasljednih osnova ili gena, a
isto tako u većoj ili manjoj mjeri i okoline. Genetika se bavi genima. Ona izučava
probleme nasljeđivanja. Zbog lakšeg izučavanja problema nasljeđivanja
gene smo obilježili sa simbolima. Obilježavamo ih sa velikim i malim slovima
abecede, a zavisno od toga kako se pojedino svojstvo nasljeđuje. Ako se svoj


stvo pojavljuje u potomstvu u onom obliku kako je kod roditelja onda kažemo
da je to svojstvo dominantno, odnosno da je taj gen dominantan. U obrnutom
siučaju kažemo da je svojstvo recesivno. Osim dominantnog i recesivnog postoji
i intermedijarno nasljeđivanje. Prema tome, ako je svojstvo dominantno, gen
označujemo velikim a ako je svojstvo recesivno malim slovom. Geni su uvijek
smješteni u parovima. Tako npr. križanjem dviju biljaka jedne s crvenim,
druge s bijelim cvjetovima dobit ćemo potomstvo (Fi generaciju). Ukoliko su
biljke Fi generacije crvene boje onda je crvena boja dominantna nad bijelom
bojom koja je recesivna. U tom. slučaju gen za crvenu boju ima oznaku C a
gen za bijelu boju c. Budući da su geni kod organizama uvijek smješteni u parovima
onda je genetska konstitucija biljke crvenih cvjetova CC a biljke bijelih
cvjetova cc. Fi generacija je nastala kopulacijom gameta jedne i druge biljke.


* Predavanje koje je autor °držao 15. III 1966. u Šumarskom društvu Zagreb.
333