DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Veća oštećenja starijih sastojina u kojima je prevladavala bukva držimo da su posljedica jako razvijenih krošanja te vrste, čije daleko isturene grane nisu mogle podnijeti težinu leda. Na isti način objašnjavamo oštećenje predrasta u spomenutoj 20-godišnjoj mješovitoj sastojini. 6. ZAKLJUČCI Iz proučavanja šteta od leda u sastojinama Gospodarske jedinice »Josip Kozarac« Šumarije Lipovljani možemo povući slijedeće zaključke: 1. Starije sastojine pretrpjele su veću štetu. Kod sastojina u dobi od 69 do 34 godina oštećeno je od 5 do 8,1%, dok je u sastojinama starim 49 i 56 godina šteta iznosila 1,8 i 1,9% od ukupnog broja stabala. Držimo da je do manjeg oštećenja mlađih sastojina došlo zbeg užih krošanja njihovih stabala, čije grane zbog kratkoće nisu u tolikoj mjeri bile opterećene ledom. 2. Ako se uzmu u obzir ukupne štete, tj. izvale i lomovi zajedno, najviše su stradala stabla malolisne lipe, zatim crne johe, običnog graba, lužnjaka, nizinskog brijesta, a najmanje poljskog jasena. 3. Najviše izvala zabilježeno je kod običnog graba, zatim kod crne johe, malolisne lipe, nizinskog brijesta, lužnjaka i najzad poljskog jasena. Više su stradale vrste drveća koje podnose zasjenu, tj. one koje se u sastojini nalaze pretežno u podstojnoj etaži. Navedenu pojavu doveli smo u vezu sa slabije razvijenim korijenovim sistemom podstojnih stabala. Tu pretpostavku potrebno je istražiti. 4. Najviše lomova debala i lomova u krošnjama zamijetili smo kod malo lisne lipe, zatim crne johe, lužnjaka, poljskog jasena, a najmanje kod običnog graba i nizinskog brijesta. Taj redoslijed poklapa se u izvjesnom smislu s redoslijedom mehaničkih svojstava navedenih vrsta. LITERATURA A n i ć, M.: Ekologija šumskog drveća i šuma (Skripta), Zagreb, 1959. Šumarska fitocenologija, II, (Skripta), Zagreb, 1959; Iz novije fitocenolcške nomenklature, Šumarski list, 7—8, Zagreb, 1965. Bertović , S.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj — ^Klimatski podaci SR Hrvatske«, 5, (251—M 7) iz serije Građa za klimu Hrvatske, Zagreb, 19G2 (u štampi) C i r i ć, M.: Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije, Beograd, 1965. Dckanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog drveća u Posavskim, šumama kod Lipovljana, Glasnik za šumske pokuse, 15, Zagreb, 1962; Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina prigorskih šuma, Zagreb, 1965. D r a g i š i ć, P. i Hren , V.: Rekonstrukcija šumskih površina Gospodarske jedinice »Corkovača-Karlice« uništenih ledom, s brzorastućim četinjačama (Elaborat), Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb, 1963. Geiger , R.: Das Klima der bodennahen Luftschicht, Braunschweig, 1961. G 1 a v a č, V: Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta, Disertacija, Zagreb. 1960; Voda kao ekološki faktor, Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb, 1963. |