DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 19 <-- 19 --> PDF |
(niže i bare). Grede su izvan utjecaja poplavne vode, dok je čitavo područje izvrgnuto većem (mikrodepresije) ili manjem utjecaju podzemne vode (mikrouzvisine). Nadmorska visina područja kreće se od cea 93—99 m. U navedenom području nalazimo predstavnike dvaju redova tala, kopnenih (terestričnih) i močvarnih (semiterestričnih). U kopnena tla pripada pseu doglej koji nalazimo na gredama, a u močvarna tla mineralno-organogeno močvarno i mineralno močvarno tlo koje nalazimo u barama i nizama (Škorić-Racz 1959, Ć i r i ć 1965). U Lipovljanskim nizinskim šumama, kao i uopće u donjoj Posavini, najveće površine zapremaju šumske zajednice: šuma lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959 em. Anić 1965), šum a lužnjaka nizinskog brijesta i poljskog jasena Genisto elatae- Quercetum Horv. 1938 subas. caricetosum remotae Horv. 1938, i šuma poljskog jasena s kasnim drijem ovcem (Leucoio-Fraxinetum o.ngustifoliae Glav. 1959. subas. typicum Glav. 1960. Prva šuma zajednica dolazi na gredama, druga u nizama, a treća u nizama koje su intenzivno izvrgnute poplavama kao i u barama. 3. KLIMATSKE PRILIKE KRITIČNOG RAZDOBLJA* Poslije podne 26. 12. 1961. godine započela je padati pothlađena kiša. Temperatura zraka u 14 sati iznosila je —9, a u 21 sat —6,8° C. Relativna zračna vlaga iznosila je u 14 sati 45´%, a u 21 sat 89%. Snijeg je prestao padati dan ranije, a debljina snježnog pokrivača iznosila je 23 cm. Pothlađene kapljice kiše sleđivale su se odmah pri dodiru s krutim predmetima, a kiša je padala i slijedeća dva dana. Količina oborina u tri navedena dana iznosila je 39,2 mm. Temperatura zraka tih dana stalno je bila ispod 0° C (srednja dnevna temperatura zraka —7,6, —2,8 i —1,0° C). Debljina ledenog ovoja na stablima dosegla je maksimum 28. 12, Pojedine grančice krošnje, debljine nekoliko mm, bile su obavijene ledenim ovojem promjera 3—4 cm. Prestalo je kišiti 29. 12. Isti dan jaka magla trajala je od 5 do 8,30 i od 17 do 19 sati, a naredni dan od ranog jutra do kasne večeri. TJ danima s maglom srednja dnevna temperatura zraka bila je isopd 0° C (—0,4 i —1,8° C, ali su maksimalne dnevne temperature bile više (0,7 i 0° C) što je najvjerojatniji razlog da nije došlo do osjetnijeg ledenog ovoja sleđivanjem kapljica magle. Naredna tri dana tj. od 31. 12. 1961. do 2. 1. 1962. godine temperatura zraka je porasla što je izazvalo otapanje ledenog ovoja. Srednja dnevna temperatura zraka iznosila je te dane 4,0, 7,6 i 1,0" C, a apsolutna maksimalna temperatura zraka 6,9, 12,6 i 4,0° C. Pothlađena kiša počela je padati u Baselu dan ranije, kasno uvečer (Schüepp, 1962). Lomovi krošanja i debala, kao i izvale stabala, započeli su u Lipovljanima u noći između 27. i 28. 12. 1961. * Klimatski podaci uzeti su od Meteorološke stanice III reda u Lipovljanima, a iscrpne podatke o toku štete dobio sam od ing. E. Vilčeka, tadašnjeg upravitelja Šumarije Lipovljani i voditelja stanice, kojemu ovim putem izražavam zahvalnost. |