DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 18 <-- 18 --> PDF |
koje pripadaju Šumsko-gospodarskom području Zrinjska gora. U navedenim gospodarskim jedinicama predviđena je za pošumljivanje površina od 525 ha u kojoj je zbog ledoizvala i ledoloma obrast pao na 0,5 do 0, a van drvosječnog prijedloga posječeno je oko lOO.OCO m3 drvne mase*. Po izjavi Rizovsko g (Zemljodjelsko-šumski fakultet Skopje), velike štete od ledenog ovoja pretrpjele su u nižim predjelima Kožufa i Plačkavice u južnoj Makedoniji sastojine u kojima je prevladavao kitnjak. Istu pojavu opisao je u Švicarskoj (Basel) Schüep p (1962). Iz naprijed navedenog vidi se da je šteta na šumskom drveću koja je uslijedila zbog pojave ledenog ovoja zahvatila ogromne šumske površine u Jugoslaviji, a vjerojatno i u većem dijelu Evrope. Pojavu ledenog ovoja iscrpno je opisao Geige r (1961) služeći se pritom podacima nekolicine autora (Rink 1938, Gruno w 1953, Wei bei 1955, Die m 1955). Geige r navodi mjerenja težine prirasta ledenog ovoja na vodovima visokog napona koji prelaze preko planina. Maksimalni prirast iznosio je prema W ei bei u na Feldbergu u Schwarzwaldu 230 g na sat, najveći dnevni prirast (u obzir su uzete 2 zime) 3,2 kg, dok je najveća vrijednost težine ledenog ovoja u duljem vremenskom razdoblju iznosila 32,3 kg, sve po tekućem metru voda. Ledeni ovoj u nižim predjelima smatra se klimatskim ekscesom. U visokim planinama on se pojavljuje redovito, a šumsko drveće tih predjela predstavljeno je ekotipovima, koji su kroz brojne generacije postali u izvjesnom smislu otporni na opterećenje ledom. 2. PODRUČJE LIPOVLJANSKIH NIZINSKIH SUMA Prema Köppenovo j klasifikaciji navedeno područje pripada tipu klime označenom klimatskom formulom Cfw b x", koji je u kontinentalnom dijelu Hrvatske najrašireniji. Prema Bertović u (1964) prosjeci za razdoblje od 1948—1960. godine za Meteorološku stanicu III reda u Lipovljanima (Hs = 143 m) jesu slijedeći: srednja godišnja temperatura zraka 11,T0, srednja maksimalna najtoplijeg mjeseca 27,4°, srednja minimalna najhladnijeg mjeseca —2,9°, apsolutna maksimalna 38,4° te apsolutna minimalna temperatura zraka —22 3° C. Ukupna godišnja količina oborina iznosi 885 mm, a raspoređene su na sve mjesece tokom godine s tim da najsuši mjesec, koji pada u konac zime, ima oko trećinu oborina najmokrijeg mjeseca. Kasni mrazevi traju do sredine svibnja, rani započinju u listopadu, a broj dana s mrazom jest 32,3. Srednji broj dana sa snijegom na tlu ( < 1 cm) jest 33,6, s tučom 1,6, a s maglom 51,6. Srednja godišnja relativna zračna vlaga iznosi 76%, a 88,4 dana godišnje, u 14 sati, veća je ili jednaka 80%. Srednji broj dana s olujnim vjetrom (> 8 Beauforta) jest 0,5, a s jakim vjetrom (6—8 Beauforta) 10,2. U području Lipovljanskih nizinskih šuma dolazi prema Dekanic u (1962) do izražaja mikroreljef s mikrouzvisinama (grede) i mikrodepresijama * Spomenuti elaborat Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH internog je karaktera i ne obuhvaća ekološko-biološke činioce štete. Odlučili smo stoga objaviti naš rukopis o šteti od leda u Lipovljanima s tim što smo ga nadopunili onim materijalom iz navedenog elaborata, koji je mogao poslužiti u našu svrhu. 348 |