DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1966 str. 10 <-- 10 --> PDF |
čaju, ako kriterij nije dovoljno strog, možemo očekivati genetsku dobit u narednoj generaciji. Genetsku dobit možemo izračunati i ustanoviti kolika će biti u slijedećoj generaciji. Pomoću priložene tabele 1 prema Wrightu (5) možemo izračunati genetsku dobit. Uzmimo npr. da ispitujemo genetsku dobit za visine stabala. Predpostavimo da imamo jednu sastojinu kod koje prosjek visina stabala iznosi 25 m, a da smo našli jedno stablo čija je visina 32,5 m. Znači, selekcioni diferencijal je 7,5 m (i = 7,5 m). Ako smo izmjerili visine u sastojini možemo izračunati aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju. Pretpostavimo da nam standardna devijacija iznosi 2,5 m. Rekli smo da je naš selekcioni diferencijal 7,5 m, a to je nešto više od 2,9 standardne devijacije. Iz tabele za 2,9 standardne devijacije možemo očitati genetsku dobit za određenu nasljednost. Uzmimo da je nasljednost u ovom slučaju niska i da iznosi 0,25 odnosno 25%. Tada genetska dobit iznosi 0,72 standardne devijacije, a to je 0,72 X 2,5 = 1,8 m. Genetsku dobit možemo izračunati i direktno iz formule G = ih2 = 7,5 X 2,5 = 1,87 m. To znači ako bi ovako superiorna stabla koristili za sjemenjake da bi u slijedećoj generaciji imali poboljšanje u visinama u prosjeku za 1,8 m, što iznosi oko 7,5% Tabela 1 Proporcija roditeljske populacije uzete kao Selekcioni diferenci0,05 Ocijenjena ger generaciji ako 0,10 0.25 letska dobit po je nasljednost 0,50 0,75 1,00 roditelji jal Postotak Standardne devijacije 50,0 0,80 0,04 0,0« 0,20 0,40 0,60 0,80 25,0 1,27 0,06 0,13 0,32 0,63 0,95 1,27 10,0 1,76 0,09 0,18 0,44 0,88 1,32 1,76 5,0 2,06 0,10 0,21 0,52 1,03 1,54 2,06 1.0 2,64 0.13 0,26 0,66 1,32 1,98 2,64 0.5 2,90 0,14 0,29 0,72 1,45 2,18 2,90 0.1 3,48 0,17 0,35 0,87 1,74 2,61 348 Na koji način kod uzgoja šuma možemo primijeniti ove metode? Potrebno je sastojinu promatrati već od njezine najranije mladosti. Plus varijante treba obilježiti i na njih obratiti najveću pažnju. Minus varijante treba uklanjati tako da konačno ostanu samo plus varijante. To je dugotrajan put kojim treba ići u budućnosti. Međutim, taj put se može i skratiti, ali u tom slučaju dobit će se samo orijentacioni podaci. U tom slučaju treba komparirati više jednodobnih sastojina razne starosti, koje su rasle pod sličnim ekološkim uvjetima, a da su i uzgojni zahvati bili slični. Na osnovi takvih analiza o genetskom poboljšanju možemo zaključivati kakve uzgojne zahvate treba sprovesti i da li je korisno ispitivanu sastojinu prirodnim putem regenerirati. Potrebno je naglasiti da dobivene analize vrijede za određeni slučaj i da se zaključci ne smiju generalizirati. U jednodobnim sastojinama lakše je primijeniti ove postavke nego u prebornim. U sastojinama prebornog oblika ove postavke možda nije moguće primijeniti ako želimo regeneraciju vršiti prirodnim putem. Izgleda, da je jedina mogućnost da u prebornim šumama vršimo čistu sječu na malim površinama, |