DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 9 <-- 9 --> PDF |
biocenoza. Nije dovoljno, da su kemijska sredstva, koja primjenjujemo, osobito efikasna protiv štetnika, već ona ne smiju pri tom da pokazuju bilo kakav štetni utjecaj na ljude i životinje. Ona ne smiju da truju prehrambene proizvode, hranu, tlo, vodu i zrak. Ne bude li se na to obraćala dovoljna pažnja nastati će po ljude i čitavu prirodu daleko veće štete nego koristi, ako ne i prave katastrofe. Posljednjih godina poduzete su za zaštitu zdravlja stanovišta u SSSR-u mnoge korisne mjere. Utvrđeni su oni kemijski preparati, koji se smiju upotrebljavati a isključeni iz upotrebe oni najopasniji. Zabranjena je proizvodnja nekih jako otrovnih preparata na bazi fosforne kiseline. Zabranjena je primjena DDT preparata u peradarstvu a strogo je ograničena u voćarstvu i ratarstvu. Upotreba aldrina i heptaklora dozvoljena je samo za dezinfekciju sjemena. Nova sanitarna pravila o korištenju pesticida predviđaju profilaktične mjere za otrovanje kod rada a također i mjere zaštite prehrambenih proizvoda, prehrambenih kultura, vode, otvorenih vodotoka i zraka. Posebni sanitarni liječnici imaju nadzor nad upotrebom pesticida. Sanitarne ekipe vrše kontrolu količine ostataka pesticida u prehrambenim produktima. Vrlo važnu funkciju vrši Komitet za proučavanje i primjenu otrovnih kemikalija ministarstva zdravlja SSSR-a koji je ujedno i naučno konzultativni organ. Istraživanja u svrhu higijenske i toksikološke ocjene pesticida vrši danas 70 naučnih institucija. Osim toga predviđa se uspostaviti širom zemlje 50 higijenskih instituta i katedara. S tim u vezi izobražen je potreban broj kadrova naučenjaka higijeničara, toksikologa i kliničara, koji se bave problemima sprječavanja otrovanja sa kemijskim otrovima. U SSSR-u vršena su posljednjih godina i mnogobrojna istraživanja o sadržaju otrovnih kemikalija u produktima prehrane, kao posljedica primjene tih kemikalija u suzbijanju štetnih organizama. U mnogim plodovima i povrću nađene su opasne količine DDT-a klorpikrina, dikloretana i brometila. Zabranom upotrebe uljane emulzije DDT-a poslije cvjetanja sadržaj te kemikalije se u jabukama smanjio. U proizvodima životinjskog porijekla pronašao se DDT često u znatnim količinama. U svim slučajevima, kada se tretiranje sa DDT vršilo poslije cvjetanje graha našle su se veće količine tog preparata u komuškama. Ukoliko su se krave hranile tim materijalom našlo ga se i u mlijeku. DDT, heksaklor, aldrin i drugi otrovi nađeni su nakon tretiranja usjeva 30—100 cm duboko u tlu. Analizom voda onih rijeka koja prolaze DDT-jem tretirana područja ustanovljeno je, da te vode u 1 litri sadrže 0,4—0,85 mg tog otrova. Ta je koncentracija za 3—4 puta veća od dozvoljene. U vodama jaraka, ta je koncentracija narasla čak na 2,5 mg/litri. U oblastima u kojima su se sa aldrinom suzbijali štetnici na pamuku ustanovljena je ova jako otrovna kemikalija koncentrirana u vodama 1,2 mg/litri. Zbog velike nepažnje pri rukovanju sa aldrinom za vrijeme tretiranja pamučnih polja avionima, taj je otrov padao i na razno voće i povrće, koje se nalazilo oko i unutar područja tih polja. Štetne posljedice takovog bezobzirnog načina tretiranja nisu mogle izostati, pa je došlo do pojedinačnih trovanja ljudi i životinja. Iz mnogih podataka sakupljenih posljednjih godina postalo je očito da jednostrana nekontrolirana primjena kemijskih preparata za zaštitu bilja koja je zapažena i u SSSR-u postaje opasna po zdravlje ljudi i životinja. Došlo se do zaključka, da treba preparate visoke toksičnosti zamijeniti onim, koji su po čovjeka i životinje manje opasni odnosno potpuno bezopasni. Nadalje, da bi trebalo što prije zabraniti i obustaviti upotrebu perzistentnih preparata, koji se u prirodi dugo ne razlazu kao što je na pr. DDT, aldrin, heptaklor i drugih, koji se lako akumuliraju u organizmu 271 |