DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dručjima na zemlji suzbijena malarija i spašeno milijune ljudi od te strašne bolesti. Insekticidima se ima zahvaliti, što su smanjene štete od nametnika u šumama na domaćim životinjama, stočnim i poljoprivrednim proizvodima. Prahom DDT preparata za vrijeme drugog svjetskog rata suzbila se prtena uš i time spasilo milijune ljudi od tifusa. Upotrebom pesticida u obrani poljoprivrednih kultura podigla se kvantitetno i kvalitetno proizvodnja žitarica, repe, kukuruza, voća i povrća, što je za prehranu stanovništva od neocjenjive važnosti. Ovi su kao i neki detaljni navodi protivnika izlaganja koje je R. Carso n iznijela u svojoj knjizi »Nijemo proljeće« što se tiče suzbijanja bolesti i podizanja agrarne proizvodnje te zaštite ljudske hrane u cijelosti tačni. Ali, što se tiče primjene pesticida na dugi rok i njihov utjecaj tokom niza godina na ljudske organe te na životinje i prirodne cenoze nisu navodi R. Car so n odlučno i uvjerljivo pobijeni, kao što ni ona nije potpuno uspjela svojim brojnim ali pojedinačnim primjerima, te dokumentacijom dokazati njihovu isključivu opasnost po zdravlje velikih ljudskih kolektiva ako ih se, isključivši one najotrovnije, oprezno i u minimalnim neškodljivim dozama primjenjuje. Ove su rasprave imale velik odjek u američkoj javnosti tako, da je obrazovana posebna državna komisija kojoj je stavljeno u dužnost da predsjedniku Kennedy-u podnese o toj stvari izvještaj. Po toj komisiji sastavljeni izvještaj objavljen je pod nazivom »Upotreba pesticida«. U tom se izvještaju ističe, da se zaštita biljnih kultura u cilju osiguranja hrane i drugih potreba čovječanstva ne bi mogla provesti bez upotrebe kemijskih sredstava. Iako su pesticidi otrovi, ipak se ne može reći, da od njih prijeti kolektivna opasnost po zdravlje ljudi, ako se oni racionalno primjenjuju. Taj je izvještaj među stručnjacima poznat pcd imenom »Kennedy-izvjestaj«. R. Carso n je svojom knjigom »Nijemo proljeće« ipak uspjela da iznesenim primjerima drastično ukaže na opasnosti koje ljudima, životinjama i prirodnim cenozama prijete od nekontrolirane upotrebe otrovnih kemijskih sredstava. Ukoliko njihova primjena prijeđe izvjesne granice te ljudi izgube nad njom kontrolu, sve će one velike koristi koje su dosada ljudi od njih imali i koje predviđamo da će ih imati, postati samo prividne i privremene, jer će negativni utjecaji pesticida djelujuć u duljem vremenskom periodu donijeti ljudima mnogo više štete nego koristi. Ove činjenice postali su svjesni većina stručnjaka iz zaštite bilja i ljudskog zdravlja širom cijelog svijeta. Stoga je u najnovije vrijeme poduzeta u mnogim državama opsežna akcija, da se primjena pesticida stavi pod najstrožu konstrolu, te da se njihovi utjecaji na ljudski organizam i zdravlje ljudi analiziraju i detaljno prouče. Ljudi, gotovo u svim dijelovima svijeta dolaze svakim danom sve više u doticaj sa sve mnogobrojnijim i sve otrovnijim kemijskim preparatima. Dok se god. 1947. u svijetu proizvelo desetke hiljada tona sredstava za trovanje, god. 1960. proizvelo se već više stotina hiljada tona. Vjerojatno je danas broj proizvedenih hiljada tona pesticida još u daleko većoj mjeri porastao. Kemičari, sintetičari i proizvođači razvili su vrlo veliku i proširenu djelatnost da podmire potrebe na pesticidima u svijetu. Ali, čini se da se ipak istovremeno ne poduzimlju i prijeko potrebne stroge mjere kojima bi se prilikom primjene tih sredstava zaštitili ljudi i životinje te mnogi korisni organizmi šumskih i drugih |