DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 7 <-- 7 --> PDF |
u kruhu čak 100,9 dijelova na milijun. U životinjskim mastima pronađeno je najviše ostataka kloriranih ugljikohidrata. Manje ih je nađeno u svježim plodovima i povrću. Ti se otrovi ne mogu pranjem a ni kuhanjem odstraniti. Stoga treba vanjsko lišće kelja i salate kao i vanjsko lišće drugog tretiranog povrća baciti. Plodove treba oguliti a oguljena kora se ne smije upotrijebiti. U SAD se ispitivanjem god. 1954—1956. našlo da u ljudskom tijelu ima prosječno 5,3 do 7,4 dijelova DDT-a na milijun (6). Otrovne kemikalije, ne samo pesticidi, prozirniju danas tlo, vodu i hranu. Ugibaju ribe, ptice i druge životinje, što ne može ostati bez utjecaja i na čovječji organizam. Biološka djelovanja kemikalija su kumulativna. Ona se tokom niza godina u čovjeku sabiru i njihovo se štetno djelovanje postepeno pojačava. Opasnost za pojedinog čovjeka može ovisiti i o tom koliko je ukupno u svom životu bio izložen tim tvarima, iako ima čovječji organizam izvjesnu fiziološku sposobnost obrane. Insekticidi mogu oštetiti jetra što može da ima najsretnije posljedice po čovječje zdravlje. Svi ljudi nemaju iste simptome i nisu jednako osjetljivi na insekticide. Žene su osjetljivije od muškaraca a djeca još više. Ljudi, koji više jedu i ne giblju se na zraku jače su ugroženi nego drugi koji rade grube poslove i provode život u prirodi. Zašto su neki ljudi alergični i preosjetljivi na polenov prah ili preosjetljivi na insekticide dok drugi nisu, još nije potpuno medicinski razjašnjeno. Klorirani ugljikohidrati i organski fosfati napadaju neposredno živčani sistem i ako svaki na svoj način. Prema liječničkim nalaz:ma lindan se u znatnim količinama može nakupiti u mozgu te može prouzrokovati duga i trajna djelovanja na centralni živčani sistem. Ipak se lindan primjenjuje za zamagljivanje stanova, ureda i restorana (6). U posebnom poglavlju autorica dalje raspravlja o mogućim negativnim utjecajima insekticida na oksidaciju u stanicama čovječjeg tijela, na rasplodne stanice na hromozome i kariokinezu, te kako bi izazvani poremećaji mogli prouzrokovati razne štetne posliedice po ljudsko zdravlje. Navode se primjeri brojnih kardionogenih kemijskih sredstava. Ističe se činjenica da od svih živih bića jedino čovjek može proizvesti karcinogene supstance. U Americi su bolesti, koje stoje u vezi primjene otrovnih supstanca posljednjih 10 godina u stalnom porastu. Nećemo zalaziti u detaljno prikazivanje štetnih procesa, koji u tijelu čovjeka mogu izazvati kemijski otrovi, naročito neki opasni insekticidi, koji mogu prema podacima autorice Carso n da završe sa stavaranjem raka. Autorica ističe, da se za rak mora pronaći lijek ali traži, da se istovremeno iz okoline čovjeka uklone karcinogeni, koji je sam čovjek stvorio. Nije potrebno samo bolesne liječiti, već i zdrave od te bolesti očuvati. Kao i buduće generacije koje nadolaze — kaže autorica. Povodom knjige R. Carso n rasplamsala se u SAD i drugdje u svijetu velika rasprava. Već tim što je tom knjigom dan povod, da se opširno rasprave problemi štetnih posljedica primjene otrovnih kemijskih sredstava širom čitavog svijeta postignut je velik pozitivan efekt. Iznesena su mišljenja, da je R. Carso n u svojim prikazima pretjerala štetne utjecaje pesticida po ljudsko zdravlje, životinje i prirodne cenoze. Autorica da nije uzela u obzir da se poznatim preparatima kao DDT, dieldrin, parathion, malathion, klordan, diazinon i drugima svelo populaciju štetnih insekata i prencsioca opasnih ljudskih bolesti na minimum, tako da je u velikim po |