DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 66     <-- 66 -->        PDF

cj´tcana äicucna litecatuca


Dr Keresztesi Bela: AKÄCTERMESZTES
MAGYARORSZAGON (Uzgoj
bagrema u Mađarskoj). Ta monografija
ima format od 25 x 17 cm, 633 stranica
teksta, 10 stranica popisa literature, 6 stranica
opisa tabela i 2 kazala na 12 stranica.
Osim toga u tekstu je doneseno 200 tabela
i 273 crteža, fotografija, nacrta i grafikona.
Ovaj rad je skupno djelo 14 autora, a redaktor
je dr Bela Keresztesi. Izdala ga je
Mađarska akademija nauka: Akaaemia
kiadć, Budapest 1965.


Monografija sadrži uvod i 17 poglavlja.


1. Doba masovnog rasprostranjenja bagrema
u Mađarskoj (E. Sali).
Masovno rasprostranjenje bagrema u toj
zemlji datira prema Saliu između 1865 i
1885. godine kada je zasađeno oko 52—


58.000 ha. Od 1885—1895. godine zasađeno
je još oko 46—49.000 ha bagremom. Značajna
pošumljivanja bagremom u XX vijeku
bila su tridesetih godina kada se tom
vrstom zasadilo godišnje prosječno 2—
3.000 ha.
2 Položaj i razvoj uzgoja bagrema (B.
Keresztesi).
Od ukupne površine šuma u Mađarskoj


(1.272.473 ha) 15,87o otpada na šume bagrema.
Kroz zadnjih stotinu godina bio je bagrem
glavna vrsta pri pošumljivanjima
Mađarske nizine. Keresztesi prikazuje važnost
bagrema za pošumljivanje nekih terena
u Mađarskoj gdje ta vrsta znatno
nadmašuje u proizvodnji drvne mase neke
brzorastuće četinjače i listače. I pored toga
autor najviše raspravlja o uzgoju bagrema.
Problem je u poznavanju tla pogodnog
za uzgoj te vrste. Dobri bagremici
nalaze se na dobrim pijescima te u južnim
i jugozapadnim dijelovima te zemlje
na dobrim šumskim tlima. Slabiji bagremici
dolaze na slabom pjeskovitom tlu i
u brdskim predjelima. Autor prikazuje i
plan kako će se slabije bagremove kulture
zamijeniti drugim vrstama ili pak iz niskih
šuma pretvoriti u visoke šume. U budućnosti
bi trebala biti pod bagremom odgovarajuća
površina od 12´7o s time da šume
bagrema prijeđu iz III stojbinskog razreda
u II.
3. Denđrološki opis bagrema (B. Keresztesi).
Autor je donio opis roda Robinia kao i
pojedinih vrsta prema Rehderu. Posebno
je opisao Robinia pseudoacacia L. Osim
prikaza rasprostranjenja te vrste u SAD
donosi i detaljni prikaz rasprostranjenja
u Mađarskoj. Pored toga opisano je rasprostranjenje
spomenute vrste u SSSR,
Njemačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Francuskoj.
Šteta je da kod toga opisa nisu doneseni
podaci i za druge evropske zemlje
jer bismo na taj način dobili cjelovitiju
sliku o rasprostranjeni u bagrema u Evropi.


Nakon toga autor prikazuje rezultate
svojih istraživanja o korjenovu sistemu i
visinskom prirastu. Za regeneraciju i podizanje
šuma autor postavlja 16 stojbinskih
tipova tala koji su povezani s bagremom.


Keresztesi opisuje pored većeg broja
formi i tri stanišne rase koje je utvrdio u
Mađarskoj, a koje su važne s uzgojnog
stajališta.


4. Oplemenjivanje bagrema (F. Kopgcky).
Dosadašnja zapažanja potvrdila su da se
faktori koji negativno utječu na uzgoj te
vrste mogu odstraniti pomoću oplemenjivanja.
Umjetnom hibridizacijom matičnih
stabala dobilo se potomstvo koje ima kraću
vegetacionu periodu te tako manje
strada od mraza i manje naginje rašljanju.
Takvi individui su praviji, imaju manje
bodlje, cvatnja počinje kasnije iii traje
dulje te pritom proizvode više nektara s
većim sadržajem šećera.


U tom poglavlju Kopecky je opisao i historijat
oplemenjivanja bagrema, njegovu
citologiju, biologiju cvatnje, rast i ritam
rasta, izbor plus stabala, testiranje plus
stabala putem nasada klonova i potomstva,
sjemenske plantaže, tehniku križanja,, oplemenjivanje
putem križanja i oplemenjivanje
pomoću poliploidije.


5. Stanišni zahtjevi bagrema (Z. Järö).
Prikazana su istraživanja mjerenja vlage
u tlu za vrijeme vegetacije, kod raziićnih
tipova šuma te je utvrđeno da bagrem
dublje isušuje tlo od cera. Ustanovljena je
donja granica sadržaja vode u tlu koja je
potrebna za normalni život bagremovih
biljaka. Rezultate dobivene za bagrem
Järö uspoređuje s rezultatima koji su se




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 67     <-- 67 -->        PDF

dobili za druge vrste listopadnog drveća.
Autor nadalje donosi podatke o sadržaju
dušika, fosfora i kalija u listu tokom vegetacije.
Dati su podaci i o sadržaju dušika,
fosfora i kalija u biljkama tokom
prve godine života. Järö opisuje i stvaranje
organske materije iz otpalog bagremova
lišća te ishranu bagremovih biljaka organskom
materijom.


Prikazana su i istraživanja dužine vegetacijske
periode bagrema u Mađarskoj te
razni tipovi tala koji su podesni za uzgoj
bagrema.


6. Staništa bagremika na pijescima (I.
Babos).
Od ukupne površine pod bagremom otpada
47:,/o na 6 pjeskovitih područja gdje
se uzgaja bagrem. Zbog toga je razumljivo
da je posvećena velika pažnja istraživanju
stanišnih prilika pod kojima može
ili već uspijeva bagrem. Autor pomoću
prikaza biljnih zajednica na pijescima ukratko
donosi i važne podatke o mogućnostima
uzgoja bagrema na tim terenima.
Prihvaća koncepcije Soć-a (1957) o biljnim
zajednicama pjeskovitih terena. Nakon toga
raspravlja o problemu uzgoja bagrema
s drugim vrstama drveća. Opisuje tri glavna
tipa bagremika na pijescima. Zatim
prikazuje kako okolina, režim vode i tip
tla utječu na rast bagremika te što treba
poduzeti u pojedinim slučajevima kod podizanja
novih nasada. Sva ta pitanja vrlo
su detaljno i opširno razrađena.


7. Rizosfera bagrema (P. Gyurkö).
Autor opisuje gdje se na površini korijena
i oko njega stvara rizosfera s mikroflorom.
Najveći biioj mikroorganizama
(cea 400.000 mm2) pojavljuje se na samoj
površini korijena. Korijen irna naime, selektivnu
sposobnost prema mikroorganizmima
koji se pojavljuju u tlu.


8. Rhizobium bakterije (E. Manninger).
Autor opisuje Rhizobium bakterije koje
se pojavljuju u kvržicama na korjenovu
sistemu bagrema, a poznate su u starijoj
stručnoj literaturi pod imenom Bacillus
radiciola. Pored opisa pojedinih kolonija i
sojeva autor je prikazao i način korišćenja
tih bakterija u rasadnicima.


9. Proizvodnja sjemena i biljaka (J.
Fuisz).
Opisane su glavne morfološke i anatomske
karakteristike bagremova sjemena,
zatim razvoj i zrioba sjemena te klijavost,
čistoća i upotrebljivost. Prikazani su i načini
priprema sjemena za sjetvu, sakupljanje
i spremanje sjemena. Data su i upustva
koja vrijede u Mađarskoj o ispitivanju
klijavosti, čistoće i zdravstvenog
stanja bagremova sjemena. Autor nadalje


opisuje način proizvodnje biljaka u rasadniku
i to od pripreme tla do vađenja biljaka.


10. Sjemenske baze bagrema (I. Babos).
Budući da se kod uzgoja bagremika kao
i mješovitih kultura s bagremom prelazi
na što intenzivniji način uzgoja, to se sve
više napušta uzgoj bagremovih panjača.
Razumljivo je da se s time pojavljuje i pitanje
proizvodnje i sakupljanja bagremova
sjemena. Prema autoru u Mađarskoj je
za proizvodnju sjemena potrebno izdvojiti
l,6i:´/o od ukupne površine bagremika. Babos
opisuje način izbora sjemenskih baza.
Tabelarno su prikazani podaci o pojedinim
sjemenskim bazama. Osim toga doneseni
su podaci o rajoniranju areala za proizvodnju
sjemena bagrema u Mađarskoj.


11. Obnova bagremovih šuma (B. Keresztesi).
Autor opisuje kako treba vršiti obnovu
bagremovih šuma u pojedinim područjima.
Za takve radove ne mogu se postaviti gotove
šablone.
U svježim brdskim predjlima najbolji su
rezultati postignuti pomoću izdanaka, nastalih
iz tankog korijenja i sadnjom sadnica.
Kod obnove tih šuma problem predstavljaju
različite vrste prizemnog rašća
koje može zagušiti bagremove biljke. Keresztesi
opisuje tehniku rada u takvim
slučajevima.
Na pijescima u Kisalföldu postigli su se
zadovoljavajući rezultati tjeranjem izdanaka
iz tankoga i debelog korijenja. Izdanke
iz panja slomio je tokom ljetnih
mjeseci vjetar. Kod obnove bagremika na
pijescima odlučujući faktor je podzemna
voda. Autor preporučuje u obnovljenim
bagremicima i podsadnju s jednom drugom
vrstom drveća kao npr. s crvenim hrastom.
Podizanje bagremika svrsishodno je i u
vidu šumskih zaštitnih pojaseva. Na taj
se način poboljšava mikroklima okoliša.
Autor opisuje kako treba takve pojase podizati
i kako oni utječu na druge vrste
šumskog drveća.


12. Agrotehnika kod podizanja i obnove
bagremovih šuma (J. Lesznyak).
Prema istraživanjima Lesznyäka kod
pripreme zemljišta vrlo dobre rezultate
dalo je duboko rigolanje. Prednosti toga
su konzerviranje sadržaja humusa u tlu,
poboljšanje sadržaja vode, oslobađanje od
korova, omogućivanje što ranijeg formiranja
sklopa, smanjenje postotka naknadnog
popunjavanja na minimum. Autor dalje
govori o popravljanju tla pomoću zelene
i umjetne gnojidbe. Opisuje način
sadnje. Preporučuje kvadratičnu sadnju te