DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 66 <-- 66 --> PDF |
cj´tcana äicucna litecatuca Dr Keresztesi Bela: AKÄCTERMESZTES MAGYARORSZAGON (Uzgoj bagrema u Mađarskoj). Ta monografija ima format od 25 x 17 cm, 633 stranica teksta, 10 stranica popisa literature, 6 stranica opisa tabela i 2 kazala na 12 stranica. Osim toga u tekstu je doneseno 200 tabela i 273 crteža, fotografija, nacrta i grafikona. Ovaj rad je skupno djelo 14 autora, a redaktor je dr Bela Keresztesi. Izdala ga je Mađarska akademija nauka: Akaaemia kiadć, Budapest 1965. Monografija sadrži uvod i 17 poglavlja. 1. Doba masovnog rasprostranjenja bagrema u Mađarskoj (E. Sali). Masovno rasprostranjenje bagrema u toj zemlji datira prema Saliu između 1865 i 1885. godine kada je zasađeno oko 52— 58.000 ha. Od 1885—1895. godine zasađeno je još oko 46—49.000 ha bagremom. Značajna pošumljivanja bagremom u XX vijeku bila su tridesetih godina kada se tom vrstom zasadilo godišnje prosječno 2— 3.000 ha. 2 Položaj i razvoj uzgoja bagrema (B. Keresztesi). Od ukupne površine šuma u Mađarskoj (1.272.473 ha) 15,87o otpada na šume bagrema. Kroz zadnjih stotinu godina bio je bagrem glavna vrsta pri pošumljivanjima Mađarske nizine. Keresztesi prikazuje važnost bagrema za pošumljivanje nekih terena u Mađarskoj gdje ta vrsta znatno nadmašuje u proizvodnji drvne mase neke brzorastuće četinjače i listače. I pored toga autor najviše raspravlja o uzgoju bagrema. Problem je u poznavanju tla pogodnog za uzgoj te vrste. Dobri bagremici nalaze se na dobrim pijescima te u južnim i jugozapadnim dijelovima te zemlje na dobrim šumskim tlima. Slabiji bagremici dolaze na slabom pjeskovitom tlu i u brdskim predjelima. Autor prikazuje i plan kako će se slabije bagremove kulture zamijeniti drugim vrstama ili pak iz niskih šuma pretvoriti u visoke šume. U budućnosti bi trebala biti pod bagremom odgovarajuća površina od 12´7o s time da šume bagrema prijeđu iz III stojbinskog razreda u II. 3. Denđrološki opis bagrema (B. Keresztesi). Autor je donio opis roda Robinia kao i pojedinih vrsta prema Rehderu. Posebno je opisao Robinia pseudoacacia L. Osim prikaza rasprostranjenja te vrste u SAD donosi i detaljni prikaz rasprostranjenja u Mađarskoj. Pored toga opisano je rasprostranjenje spomenute vrste u SSSR, Njemačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Francuskoj. Šteta je da kod toga opisa nisu doneseni podaci i za druge evropske zemlje jer bismo na taj način dobili cjelovitiju sliku o rasprostranjeni u bagrema u Evropi. Nakon toga autor prikazuje rezultate svojih istraživanja o korjenovu sistemu i visinskom prirastu. Za regeneraciju i podizanje šuma autor postavlja 16 stojbinskih tipova tala koji su povezani s bagremom. Keresztesi opisuje pored većeg broja formi i tri stanišne rase koje je utvrdio u Mađarskoj, a koje su važne s uzgojnog stajališta. 4. Oplemenjivanje bagrema (F. Kopgcky). Dosadašnja zapažanja potvrdila su da se faktori koji negativno utječu na uzgoj te vrste mogu odstraniti pomoću oplemenjivanja. Umjetnom hibridizacijom matičnih stabala dobilo se potomstvo koje ima kraću vegetacionu periodu te tako manje strada od mraza i manje naginje rašljanju. Takvi individui su praviji, imaju manje bodlje, cvatnja počinje kasnije iii traje dulje te pritom proizvode više nektara s većim sadržajem šećera. U tom poglavlju Kopecky je opisao i historijat oplemenjivanja bagrema, njegovu citologiju, biologiju cvatnje, rast i ritam rasta, izbor plus stabala, testiranje plus stabala putem nasada klonova i potomstva, sjemenske plantaže, tehniku križanja,, oplemenjivanje putem križanja i oplemenjivanje pomoću poliploidije. 5. Stanišni zahtjevi bagrema (Z. Järö). Prikazana su istraživanja mjerenja vlage u tlu za vrijeme vegetacije, kod raziićnih tipova šuma te je utvrđeno da bagrem dublje isušuje tlo od cera. Ustanovljena je donja granica sadržaja vode u tlu koja je potrebna za normalni život bagremovih biljaka. Rezultate dobivene za bagrem Järö uspoređuje s rezultatima koji su se |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 67 <-- 67 --> PDF |
dobili za druge vrste listopadnog drveća. Autor nadalje donosi podatke o sadržaju dušika, fosfora i kalija u listu tokom vegetacije. Dati su podaci i o sadržaju dušika, fosfora i kalija u biljkama tokom prve godine života. Järö opisuje i stvaranje organske materije iz otpalog bagremova lišća te ishranu bagremovih biljaka organskom materijom. Prikazana su i istraživanja dužine vegetacijske periode bagrema u Mađarskoj te razni tipovi tala koji su podesni za uzgoj bagrema. 6. Staništa bagremika na pijescima (I. Babos). Od ukupne površine pod bagremom otpada 47:,/o na 6 pjeskovitih područja gdje se uzgaja bagrem. Zbog toga je razumljivo da je posvećena velika pažnja istraživanju stanišnih prilika pod kojima može ili već uspijeva bagrem. Autor pomoću prikaza biljnih zajednica na pijescima ukratko donosi i važne podatke o mogućnostima uzgoja bagrema na tim terenima. Prihvaća koncepcije Soć-a (1957) o biljnim zajednicama pjeskovitih terena. Nakon toga raspravlja o problemu uzgoja bagrema s drugim vrstama drveća. Opisuje tri glavna tipa bagremika na pijescima. Zatim prikazuje kako okolina, režim vode i tip tla utječu na rast bagremika te što treba poduzeti u pojedinim slučajevima kod podizanja novih nasada. Sva ta pitanja vrlo su detaljno i opširno razrađena. 7. Rizosfera bagrema (P. Gyurkö). Autor opisuje gdje se na površini korijena i oko njega stvara rizosfera s mikroflorom. Najveći biioj mikroorganizama (cea 400.000 mm2) pojavljuje se na samoj površini korijena. Korijen irna naime, selektivnu sposobnost prema mikroorganizmima koji se pojavljuju u tlu. 8. Rhizobium bakterije (E. Manninger). Autor opisuje Rhizobium bakterije koje se pojavljuju u kvržicama na korjenovu sistemu bagrema, a poznate su u starijoj stručnoj literaturi pod imenom Bacillus radiciola. Pored opisa pojedinih kolonija i sojeva autor je prikazao i način korišćenja tih bakterija u rasadnicima. 9. Proizvodnja sjemena i biljaka (J. Fuisz). Opisane su glavne morfološke i anatomske karakteristike bagremova sjemena, zatim razvoj i zrioba sjemena te klijavost, čistoća i upotrebljivost. Prikazani su i načini priprema sjemena za sjetvu, sakupljanje i spremanje sjemena. Data su i upustva koja vrijede u Mađarskoj o ispitivanju klijavosti, čistoće i zdravstvenog stanja bagremova sjemena. Autor nadalje opisuje način proizvodnje biljaka u rasadniku i to od pripreme tla do vađenja biljaka. 10. Sjemenske baze bagrema (I. Babos). Budući da se kod uzgoja bagremika kao i mješovitih kultura s bagremom prelazi na što intenzivniji način uzgoja, to se sve više napušta uzgoj bagremovih panjača. Razumljivo je da se s time pojavljuje i pitanje proizvodnje i sakupljanja bagremova sjemena. Prema autoru u Mađarskoj je za proizvodnju sjemena potrebno izdvojiti l,6i:´/o od ukupne površine bagremika. Babos opisuje način izbora sjemenskih baza. Tabelarno su prikazani podaci o pojedinim sjemenskim bazama. Osim toga doneseni su podaci o rajoniranju areala za proizvodnju sjemena bagrema u Mađarskoj. 11. Obnova bagremovih šuma (B. Keresztesi). Autor opisuje kako treba vršiti obnovu bagremovih šuma u pojedinim područjima. Za takve radove ne mogu se postaviti gotove šablone. U svježim brdskim predjlima najbolji su rezultati postignuti pomoću izdanaka, nastalih iz tankog korijenja i sadnjom sadnica. Kod obnove tih šuma problem predstavljaju različite vrste prizemnog rašća koje može zagušiti bagremove biljke. Keresztesi opisuje tehniku rada u takvim slučajevima. Na pijescima u Kisalföldu postigli su se zadovoljavajući rezultati tjeranjem izdanaka iz tankoga i debelog korijenja. Izdanke iz panja slomio je tokom ljetnih mjeseci vjetar. Kod obnove bagremika na pijescima odlučujući faktor je podzemna voda. Autor preporučuje u obnovljenim bagremicima i podsadnju s jednom drugom vrstom drveća kao npr. s crvenim hrastom. Podizanje bagremika svrsishodno je i u vidu šumskih zaštitnih pojaseva. Na taj se način poboljšava mikroklima okoliša. Autor opisuje kako treba takve pojase podizati i kako oni utječu na druge vrste šumskog drveća. 12. Agrotehnika kod podizanja i obnove bagremovih šuma (J. Lesznyak). Prema istraživanjima Lesznyäka kod pripreme zemljišta vrlo dobre rezultate dalo je duboko rigolanje. Prednosti toga su konzerviranje sadržaja humusa u tlu, poboljšanje sadržaja vode, oslobađanje od korova, omogućivanje što ranijeg formiranja sklopa, smanjenje postotka naknadnog popunjavanja na minimum. Autor dalje govori o popravljanju tla pomoću zelene i umjetne gnojidbe. Opisuje način sadnje. Preporučuje kvadratičnu sadnju te |