DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 60     <-- 60 -->        PDF

ristiti po zasađenim biljkama (dok ne dođe
do razaranja šumske mikroflore i mikrofaune).
Do porasta šumskog korova
(pretežno razne Gramineae) će se i posađena
sadnica brže razvijati i bolje napredovati,
te stići onaj stepen visine, da joj
korov više ne može škoditi. Time se ujedno
i smanjuju i svi naknadni troškovi njege
kulture. Ovako postavljenim mjerama
postići ćemo najbrže ekonomski postavljeni
cilj. To znači kao proizvođači đrveta uz


c^aSe citeučna žkalJteo


RAD ZAJEDNICE TEHNIČKIH ŠKOLA I
ŠKOLSKIH CENTARA DRVARSKE I ŠUMARSKE
STRUKE SFR JUGOSLAVIJE


Na incijativu nekih šumarskih škola održan
je početkom oktobra (4. X 1965.) mjeseca
skupština na kojoj je formirana zajednica
tehničkih škola i školskih centara
drvne i šumarske struke SFRJ. Istovremeno
su formirane tri komisije: komisija
za nastavne planove i programe, za društveno
upravljanje i za stručno pedagoške
probleme.


Ovom prilikom se utvrdilo aa u našoj zemlji
postoji raznih vrsta šumarskih i drvoprerađivačkih
škola koje daju razne profile
tehničkog kadra kako> za šumarstvo tako i
za drv. industriju. Zbog takvog šarenila
predstavnici svih škola su se složili u slijedećem
:


1. da se u svim šumarskim školama, Dez
obzira na dosadašnji način školovanja
školuju tehničari opšteg smera-uzgojno
eksploatacionog.
2.
da se u svim drvoprerađivačkim školama
i šumarskim školama koje imaju
drvne odseke, školuju tehničari primarnog
i finalnog smera;
3.
da se za sve šumarske škole izradi
jedinstveni nastavni plan i program
po kome bi se izvodila nastava počev
od 1. IX 1966.;
4.
da se za primarni i finalni smer svih
drvoprerađivačkih škola izrade također
jedinstveni nastavni planovi i programi
po kojima bi se izvodila nastava
počev od 1. IX 1966. godine.
Vraćanjem na škole opšteg tipa, po mišljenju
Zajednice su uslovile postojeće


sniženje troškova povećat ćemo što više
i što brže proizvodnju — prirast drvne
mase.


Smatramo da su uspjesi postignuti unašanjem
četinjača u šume listača u NR Bugarskoj
vrlo veliki. Bilo bi stoga korisno
i u buduće upućivati šumarske stručnjake
u NR Bugarsku da vide i prate daljnje
uspjehe u tim njihovim radovima.


29. XII 1965.
prilike u šumskoj privredi. Šumska privreda
nije u mogućnosti da zaposli tehnički
kadar raznih specijalnosti, i po mišljenju
prakse najlakše se u proizvodnju
uklapa tehničar opšteg smera. Ovo zbog
toga što u šumarskoj proizvodnji nema
usko stručnih radnih mesta, već su obično
za pojedino radno mesto vezani razni poslovi
koji zahtevaju stručnjaka sa raznovrsnijom
stručnom spremom. Praksa je
pokazala da je usmeravanjem po odsecima
bila smetnja kod zapošljavanja tehničara
i da šumskim organizacijama najviše odgovara
tehničar opšteg smera. Komisija
za kadrove Saveza inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije SFRJ razmotrila
je ovo pitanje i mišljenje je da tehničar
opšteg tipa najviše odgovara šumarskoj
proizvodnji.


Isto tako odluka zajednice za izradu jedinstvenih
nastavnih planova i programa
za sve škole usledila je zato da se omogući
prelaz učenika iz jedne škole u drugu, što
je do sada bilo otežano. Pojedine škole su
izvodile nastavu po svome nastavnom planu
i programu, ti nastavni planovi su se
međusobno razlikovali, pogotovo kod drvo
prerađivačkih škola kako po broju i vrsti
predmeta tako i po rasporedu predmeta
po nastavnim godinama. Zbog toga su učenici
kod prelaza iz jedne škole u drugu
morali polagati dopunske ispite.


U prilog jedinstvenim nastavnim planovima
i programima je i mogućnost zajedničke
izrade skripata i udžbenika za sve
škole.


Dosadašnji način izdavanja škripa taudžbenika
bio je otežan zato što je bio vrlo
skup zbog malog tiraža.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Posle napred donetih odluka, komisija
za nastavne planove i programe šumarskih
škola pristupila je izradi jedinstvenog
nastavnog plana za sve šumarske škole.
Pri tome se bilo teško osloboditi uticaja
postojećih planova po školama, kako po
rasporedu predmeta po nastavnim godinama
tako i po fondu časova za pojedine
predmete. Pored toga nedeljni fond časova
koji je kod pojedinih škola bio različit,
trebalo je uklopiti u maksimum od 36 časova
nedeljno, jer se došlo do zaključka
da svaki čas preko nedeljne norme od 36
časova mnogo opterećuje učenika i negativno
se odražava na korišćenje učenikovog
slobodnog vremena i na vannastavne
aktivnosti.


Posle dugog i strpljivog rada komisija
je uspela da napravi predlog nastavnog
plana, koga su razmatrali i analizirali kolektivi
pojedinih škola i dali svoje
primedbe, na osnovu kojih jo načinjen definitivni
plan. Na sastanku predstavnika
Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i
drv. industrije SFRJ, Privredne komore
SRS (predstavnici drugih republičkih komora
nisu došli) i članova Zajednice usvojen
je predloženi nastavni plan od strane
komisija, s tim da taj plan bude jedinstven
za sve šumarske škole i da ga ni jedna
članica ne može menjati. Nastavni plan
glasi:


Redni Naziv predmeta Razred
broj I II III IV


1.
Srpskohrvatski jezik
(materinji) 4 3 3 3
2.
Strani jezik 3 2 2 2
3.
Istorija (radničkog pokreta)
2 — — —
4.
Društveno uređenje
SFRJ — 2 — —
5.
Fizičko vaspitanje 2 2 2 2
6.
Predvojnička obuka — — 2 2
7.
Šumsko-privredna geografija
2 — — —
8. Matematika 5 4 3 2
9.
Hernija 3 — — —
10. Fizika
3 — — —
11.
Botanika 4 — — —
12.
Fitocenologija — 2 — —
13.
Dendrologija — 4 — —14.
Meteorologija sa klimatologijom
2 — — —
15.
Geologija sa pedologijom
2 2 — —
16.
Gajenje šume — 3 4 4
17.
Zaštita šume — — 4 2
18. Dendrometrija — — 4 —
19.
Iskorišćavanje šuma — — 4 3
20. Uređivanje šuma — — — 3
21.
Anatomija i tehnologija
drveta — 3 — —
22.
Lov i lovna privreda — 3 — —
23.
Tehničko crtanje sa
nacrtnom geometrijom 3 — — —
24.
Mašinstvo —2 3 —
25.
Uređivanje bujica — — 2 —
26.
Osnovi građevinarstva
sa šum. konstruk. — — — 4
27.
Ekonomika i organizacija
šumarstva — — — 4
28.
Higijensko tehnička
zaštita — — — 2
29.
Geodezija — 3 2 —
30.
Podizanje i njega
zelenih površina — — — 2
35
35 30 35


Nakon donošenja definitivnog nastav.
plana predmeta nastavnici, šumarski inžinjeri
iz svih škola (Kraljevo, Ivangrad,
Delnice, Postojina, Drvar i Ilidža) sakupili
su se u Šumarskoj školi u Kraljevu
gde su u vremenu od 20 do 23 I 1966 godine
radili na izradi nastavnih programa
za pojedine predmete.


Prilikom izrade nastavnih programa i-
malo se u vidu sledeće:


— Nastavni plan i program treba da bude
izrađen tako da daje opšti profil obrazovanja
kako bi se tehničar mogao posle
školovanja neposredno uključiti u sve poslove
u šumarstvu a normalno u izvođenje
i rukovođenje sa praktičnim radom.
— Plan i program za opšte obrazovne
predmete u šumarskim školama mora biti
jedinstven za ćelu teritoriju SFRJ. Pošto
su sada različiti republički normativi za
pojedine opšte obrazovne predmete, to je
potrebno dati predlog nastavnog plana i
programa za te predmete republičkim zavodima
za školstvo.
— Nastavni plan i program treba da obuhvati
tzv. teorisku nastavu i praktičnu
nastavu, a po obimu da bude takav da se
može realizovati u vremenskom periodu
od 35 nedelja, od čega na teorisku nastavu
otpada 30 nedelja, 3 nedelje na praktičnu
nastavu i dve nedelje na proizvodni
rad.
Izuzetak je završni četvrti razred gde se
teoriska nastava skraćuje na 25 i 26 nedelja.


Proizvodni rad se izvodi u toku školske
godine u trajanju od 2 nedelje za sve razrede
a po programu škole i mesec dana u
toku letnjeg raspusta za učenike I, II i


323




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 62     <-- 62 -->        PDF

III razreda. Za vreme leta proizvodni rad metima — gajenje šuma, dendrometrija sa
bio se obavio na objektima škole ili pak uređenjem, iskorišćavanju i ekonomici dakod
šumarskih radnih organizacija. de prioritet u broju časova za teorisku


Praktična nastava će se izvoditi na o-praktičnu nastavu. Ostalim stručnim predbjektima
škole ili objektima šumsko primetima
je dat onoliki sadržaj koliko je povrednih
organizacija, prema posebnom trebno za praćenje i obradu nastavne graprogramu
za svaki razred odnosno za svađe
ključnih predmeta.
ki stručni predmet, u trajanju od 3 nede-Zajednica je mišljenja da će predloželje
godišnje, o pojedine šumarske škole bi ni nastavni plan i program omogućiti škoga
realizovale prema svojim mogućnostilama
da osposobe tehničare za izvođenje i
ma. Program izvođenja ove nastave je u-rukovođenje sa svim poslovima na gajeključen
u sadržaju programa pojedinih nju, zaštiti, iskorišćavanju itd. Ovo tim
stručnih predmeta. pre ukoliko škole nađu prikladnu formu


Za izvođenje praktične nastave i proizza
izvođenje praktične nastave i vežbi, čivodnog
rada Zajednica preporučuje školame
će upotpuniti teorisko znanje učenika.
ma da razmotre mogućnost postavljanja Predloženi nastavni plan i program sem
učitelja praktične nastave. Ova radna me-stručnom stavlja akcenat i na ekonomsko
sta treba popuniti sa šumarskih tehničariobrazovanje
učenika dajući dovoljan fond


ma (sa dužom praksom i položenim državčasova
potreban za sticanje osnovnih znanim
ispitom) ili pak sa šumarskim inžinje-nja iz političke ekonomije i organizacije
rima opšteg smera. Kako će se škole or-šumarstva.


ganizovati izvođenje praktične nastave i Predsedništvo zajednice se zadužuje da
proizvodnog rada zavisi od njihove mokod
nadležnih organa izdejstvuje saglasgućnosti.
nost za ovaj nastavni plan i program.


Pri izradi nastavnog plana i programa Predsednik komisije:
vodilo se računa da se tzv. ključnim predIng.
Bućan Gojko


NATJEČAJ


ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE


»JOSIP KOZARAC« KARLOVAC


1.
Molba biljegovana sa 50 dinara st.
2.
Izvod iz matične knjige rođenih
3.
Svjedodžba original o završenom 8 razredu osmogodišnje
škole
4.
Potvrda o zaposlenju u šumarstvu
5.
Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen da
će snositi troškove školovanja
6.
Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja,
potrebna je izjava kandidata da će ih sam
plaćati
ŠUMARSKA ŠKOLA


»JOSIP KOZARAC«
Karlovac