DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ristiti po zasađenim biljkama (dok ne dođe do razaranja šumske mikroflore i mikrofaune). Do porasta šumskog korova (pretežno razne Gramineae) će se i posađena sadnica brže razvijati i bolje napredovati, te stići onaj stepen visine, da joj korov više ne može škoditi. Time se ujedno i smanjuju i svi naknadni troškovi njege kulture. Ovako postavljenim mjerama postići ćemo najbrže ekonomski postavljeni cilj. To znači kao proizvođači đrveta uz c^aSe citeučna žkalJteo RAD ZAJEDNICE TEHNIČKIH ŠKOLA I ŠKOLSKIH CENTARA DRVARSKE I ŠUMARSKE STRUKE SFR JUGOSLAVIJE Na incijativu nekih šumarskih škola održan je početkom oktobra (4. X 1965.) mjeseca skupština na kojoj je formirana zajednica tehničkih škola i školskih centara drvne i šumarske struke SFRJ. Istovremeno su formirane tri komisije: komisija za nastavne planove i programe, za društveno upravljanje i za stručno pedagoške probleme. Ovom prilikom se utvrdilo aa u našoj zemlji postoji raznih vrsta šumarskih i drvoprerađivačkih škola koje daju razne profile tehničkog kadra kako> za šumarstvo tako i za drv. industriju. Zbog takvog šarenila predstavnici svih škola su se složili u slijedećem : 1. da se u svim šumarskim školama, Dez obzira na dosadašnji način školovanja školuju tehničari opšteg smera-uzgojno eksploatacionog. 2. da se u svim drvoprerađivačkim školama i šumarskim školama koje imaju drvne odseke, školuju tehničari primarnog i finalnog smera; 3. da se za sve šumarske škole izradi jedinstveni nastavni plan i program po kome bi se izvodila nastava počev od 1. IX 1966.; 4. da se za primarni i finalni smer svih drvoprerađivačkih škola izrade također jedinstveni nastavni planovi i programi po kojima bi se izvodila nastava počev od 1. IX 1966. godine. Vraćanjem na škole opšteg tipa, po mišljenju Zajednice su uslovile postojeće sniženje troškova povećat ćemo što više i što brže proizvodnju — prirast drvne mase. Smatramo da su uspjesi postignuti unašanjem četinjača u šume listača u NR Bugarskoj vrlo veliki. Bilo bi stoga korisno i u buduće upućivati šumarske stručnjake u NR Bugarsku da vide i prate daljnje uspjehe u tim njihovim radovima. 29. XII 1965. prilike u šumskoj privredi. Šumska privreda nije u mogućnosti da zaposli tehnički kadar raznih specijalnosti, i po mišljenju prakse najlakše se u proizvodnju uklapa tehničar opšteg smera. Ovo zbog toga što u šumarskoj proizvodnji nema usko stručnih radnih mesta, već su obično za pojedino radno mesto vezani razni poslovi koji zahtevaju stručnjaka sa raznovrsnijom stručnom spremom. Praksa je pokazala da je usmeravanjem po odsecima bila smetnja kod zapošljavanja tehničara i da šumskim organizacijama najviše odgovara tehničar opšteg smera. Komisija za kadrove Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije SFRJ razmotrila je ovo pitanje i mišljenje je da tehničar opšteg tipa najviše odgovara šumarskoj proizvodnji. Isto tako odluka zajednice za izradu jedinstvenih nastavnih planova i programa za sve škole usledila je zato da se omogući prelaz učenika iz jedne škole u drugu, što je do sada bilo otežano. Pojedine škole su izvodile nastavu po svome nastavnom planu i programu, ti nastavni planovi su se međusobno razlikovali, pogotovo kod drvo prerađivačkih škola kako po broju i vrsti predmeta tako i po rasporedu predmeta po nastavnim godinama. Zbog toga su učenici kod prelaza iz jedne škole u drugu morali polagati dopunske ispite. U prilog jedinstvenim nastavnim planovima i programima je i mogućnost zajedničke izrade skripata i udžbenika za sve škole. Dosadašnji način izdavanja škripa taudžbenika bio je otežan zato što je bio vrlo skup zbog malog tiraža. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Posle napred donetih odluka, komisija za nastavne planove i programe šumarskih škola pristupila je izradi jedinstvenog nastavnog plana za sve šumarske škole. Pri tome se bilo teško osloboditi uticaja postojećih planova po školama, kako po rasporedu predmeta po nastavnim godinama tako i po fondu časova za pojedine predmete. Pored toga nedeljni fond časova koji je kod pojedinih škola bio različit, trebalo je uklopiti u maksimum od 36 časova nedeljno, jer se došlo do zaključka da svaki čas preko nedeljne norme od 36 časova mnogo opterećuje učenika i negativno se odražava na korišćenje učenikovog slobodnog vremena i na vannastavne aktivnosti. Posle dugog i strpljivog rada komisija je uspela da napravi predlog nastavnog plana, koga su razmatrali i analizirali kolektivi pojedinih škola i dali svoje primedbe, na osnovu kojih jo načinjen definitivni plan. Na sastanku predstavnika Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i drv. industrije SFRJ, Privredne komore SRS (predstavnici drugih republičkih komora nisu došli) i članova Zajednice usvojen je predloženi nastavni plan od strane komisija, s tim da taj plan bude jedinstven za sve šumarske škole i da ga ni jedna članica ne može menjati. Nastavni plan glasi: Redni Naziv predmeta Razred broj I II III IV 1. Srpskohrvatski jezik (materinji) 4 3 3 3 2. Strani jezik 3 2 2 2 3. Istorija (radničkog pokreta) 2 — — — 4. Društveno uređenje SFRJ — 2 — — 5. Fizičko vaspitanje 2 2 2 2 6. Predvojnička obuka — — 2 2 7. Šumsko-privredna geografija 2 — — — 8. Matematika 5 4 3 2 9. Hernija 3 — — — 10. Fizika 3 — — — 11. Botanika 4 — — — 12. Fitocenologija — 2 — — 13. Dendrologija — 4 — —14. Meteorologija sa klimatologijom 2 — — — 15. Geologija sa pedologijom 2 2 — — 16. Gajenje šume — 3 4 4 17. Zaštita šume — — 4 2 18. Dendrometrija — — 4 — 19. Iskorišćavanje šuma — — 4 3 20. Uređivanje šuma — — — 3 21. Anatomija i tehnologija drveta — 3 — — 22. Lov i lovna privreda — 3 — — 23. Tehničko crtanje sa nacrtnom geometrijom 3 — — — 24. Mašinstvo —2 3 — 25. Uređivanje bujica — — 2 — 26. Osnovi građevinarstva sa šum. konstruk. — — — 4 27. Ekonomika i organizacija šumarstva — — — 4 28. Higijensko tehnička zaštita — — — 2 29. Geodezija — 3 2 — 30. Podizanje i njega zelenih površina — — — 2 35 35 30 35 Nakon donošenja definitivnog nastav. plana predmeta nastavnici, šumarski inžinjeri iz svih škola (Kraljevo, Ivangrad, Delnice, Postojina, Drvar i Ilidža) sakupili su se u Šumarskoj školi u Kraljevu gde su u vremenu od 20 do 23 I 1966 godine radili na izradi nastavnih programa za pojedine predmete. Prilikom izrade nastavnih programa i- malo se u vidu sledeće: — Nastavni plan i program treba da bude izrađen tako da daje opšti profil obrazovanja kako bi se tehničar mogao posle školovanja neposredno uključiti u sve poslove u šumarstvu a normalno u izvođenje i rukovođenje sa praktičnim radom. — Plan i program za opšte obrazovne predmete u šumarskim školama mora biti jedinstven za ćelu teritoriju SFRJ. Pošto su sada različiti republički normativi za pojedine opšte obrazovne predmete, to je potrebno dati predlog nastavnog plana i programa za te predmete republičkim zavodima za školstvo. — Nastavni plan i program treba da obuhvati tzv. teorisku nastavu i praktičnu nastavu, a po obimu da bude takav da se može realizovati u vremenskom periodu od 35 nedelja, od čega na teorisku nastavu otpada 30 nedelja, 3 nedelje na praktičnu nastavu i dve nedelje na proizvodni rad. Izuzetak je završni četvrti razred gde se teoriska nastava skraćuje na 25 i 26 nedelja. Proizvodni rad se izvodi u toku školske godine u trajanju od 2 nedelje za sve razrede a po programu škole i mesec dana u toku letnjeg raspusta za učenike I, II i 323 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 62 <-- 62 --> PDF |
III razreda. Za vreme leta proizvodni rad metima — gajenje šuma, dendrometrija sa bio se obavio na objektima škole ili pak uređenjem, iskorišćavanju i ekonomici dakod šumarskih radnih organizacija. de prioritet u broju časova za teorisku Praktična nastava će se izvoditi na o-praktičnu nastavu. Ostalim stručnim predbjektima škole ili objektima šumsko primetima je dat onoliki sadržaj koliko je povrednih organizacija, prema posebnom trebno za praćenje i obradu nastavne graprogramu za svaki razred odnosno za svađe ključnih predmeta. ki stručni predmet, u trajanju od 3 nede-Zajednica je mišljenja da će predloželje godišnje, o pojedine šumarske škole bi ni nastavni plan i program omogućiti škoga realizovale prema svojim mogućnostilama da osposobe tehničare za izvođenje i ma. Program izvođenja ove nastave je u-rukovođenje sa svim poslovima na gajeključen u sadržaju programa pojedinih nju, zaštiti, iskorišćavanju itd. Ovo tim stručnih predmeta. pre ukoliko škole nađu prikladnu formu Za izvođenje praktične nastave i proizza izvođenje praktične nastave i vežbi, čivodnog rada Zajednica preporučuje školame će upotpuniti teorisko znanje učenika. ma da razmotre mogućnost postavljanja Predloženi nastavni plan i program sem učitelja praktične nastave. Ova radna me-stručnom stavlja akcenat i na ekonomsko sta treba popuniti sa šumarskih tehničariobrazovanje učenika dajući dovoljan fond ma (sa dužom praksom i položenim državčasova potreban za sticanje osnovnih znanim ispitom) ili pak sa šumarskim inžinje-nja iz političke ekonomije i organizacije rima opšteg smera. Kako će se škole or-šumarstva. ganizovati izvođenje praktične nastave i Predsedništvo zajednice se zadužuje da proizvodnog rada zavisi od njihove mokod nadležnih organa izdejstvuje saglasgućnosti. nost za ovaj nastavni plan i program. Pri izradi nastavnog plana i programa Predsednik komisije: vodilo se računa da se tzv. ključnim predIng. Bućan Gojko NATJEČAJ ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE »JOSIP KOZARAC« KARLOVAC 1. Molba biljegovana sa 50 dinara st. 2. Izvod iz matične knjige rođenih 3. Svjedodžba original o završenom 8 razredu osmogodišnje škole 4. Potvrda o zaposlenju u šumarstvu 5. Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen da će snositi troškove školovanja 6. Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je izjava kandidata da će ih sam plaćati ŠUMARSKA ŠKOLA »JOSIP KOZARAC« Karlovac |