DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 6 <-- 6 --> PDF |
kom suzbijanju korova treba posvetiti veću pažnju. U SAD je zapaženo da su na mnogim područjima, koja su tretirana sa aldrinom, dieldrinom i heptaklorom uništene ptice, koje su se hranile sa sjemenjem zatrovanim insekticidima, a stradale su i mnoge druge životinje (4). Štetni insekti u tlu odnosno njihove ličinke mogu se ograničiti i bakterijama. Djelovanje bakterija je trajno, ono postaje sve jače, te štetnog insekta sve više ograničava. Naprotiv je kemijsko suzbijanje kao beskonačni vijak, ono se mora često i uz velike troškove opetovati (6). Gcd. 1954. provedena je u nekim područjima SAD velika akcija suzbijanja brijestovih potkornjaka, koji prenose spore gljive Ceralostomella ulmi, uzročnika sušenja brijestova. Za par godina nestale su iz tog područja ptice selice U prvom redu drozdovi, koji su se hranili glistama. DDT kojim su tretirana brijestova stabla akumulirao se u tlu i zatrovao hranu drozdova-gliste. Ptice koje su ostale na životu postale su neplodne. Ipak se tim tretiranjem sa kemijskim otrovima brijestovi nisu spasili, oni su se sušili dalje. Brijestova holandska bolest suzbita je u SAD u onim područjima u kojima se primijenila metoda brze sječe i uklanjanja zaraženih stabala. Brijestovo ogrijevno drvo izradilo se te iz šume izvezlo prije proljeća ili se pak kora sa tog drveta ogulila i spalila, a oguljeno drvo spremilo na suho mjesto (6). U Engleskoj je zapaženo masovno ugibanje onih vrsta ptica, koje se hrane sjemenjem bajcovanim sa dieldrinom, aldrinom ili heptaklorom. Radnici, koji su u jednom voćnjaku u Kaliforniji došli u doticaj sa lišćem tretiranim parathionom doživjeli su živčani slom, te su u posljednji čas brzom liječničkom intervencijom spašeni. U Indiji i Japanu umire godišnje na stotine ljudi zbog neopreznog baratanja sa insekticidima. Zapaženo je veliko ugibanje lososa (i do 100%) u potocima i rijekama, koje protiču kroz područja smrekovih šuma tretiranih sa DDT u cilju suzbijanja savijača smrekovih izbojaka (Cocoecia histrionana). Kod tih tretiranja primijenilo se 454 grama DDT po akru. Svaka veća kiša odnosi otrove iz tretiranih polja i šuma u potoke i rijeke, gdje uzrokuju ugibanje riba. U SAD je god. 1956. počeo kemijski rat protiv gubara. Tretirana je površina od preko 400.0O0 ha. Tretirana su sa DDT preparatom rastopljenim u ulju ogromna područja ne samo šuma već i polja, livada, močvara, ribnjaka pa i gradova. Krave koje su pasle na tretiranim pašnjacim imale su 24 sata nakon paše u svom mlijeku 14 dijelova DDT-a na milijun prema dozvoljenih 7 dijelova. Samo 1 pčelar izgubio je 800i košnica, a 14 drugih pčelara pretrpjelo je štetu od milijun dolara. Po šumama je ugibalo do 100´% pčela. Tu su neodgovorno i bezobzirno sipane velike količine insekticida, jer se avijatičarima nije plaćalo po hektaru tretirane površine već po količini litara utrošenog insekticida, pa su neke površine i više puta tretirane. Unatoč te i drugih sličnih akcija nije postignut postavljeni cilj da se gubar potpuno iskorijeni, već su učinjene velike štete (6). Slične su se štete događale kada su se velike površine tretirale radi suzbijanja jedne vrste štetnog mrava sa prevelikim dozama heptaklora (907 gr. po akru). Kako je već rečeno DDT dolazi u ljudsko tijelo hranom. Radna grupa zdravstvene službe u SAD je konstatirala da ima samo malo živežnih namirnica, koje bi bile potpuno slobodne od DDT. U nekim su živežnim namirnicama nagomilane i veće količine DDT. Tako je u suhom voću nađeno 69,6 dijelova 268 |