DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Šumski predjel Zalno — odsjek 121/v ima površinu 15,5 ha. Izvršena je rekonstrukcija u kulisi dugačkoj 1,3 km, širine 100—160 m. Bilo je drvne mase 83 mVha, a sječa je izvršena 1958. g. Sadnja je izvršena u proljeće iduće godine u pojasima po izohipsama u terase i jame, 75i:l/o običnog bora i 25%> ariša. Nadmorska je visina 900—1000 m. U nižim položajima su bor i ariš iste visine, a na višim položajima ariš dostiže 4 m, a bor 2 m. U nižim položajima je maksimalna visina 5 m, a srednja 2,5—3 m. Sadnja je vršena u raznim razmacima radi pokusa. Dva rasadnika u Žalni imaju 0,5 i 1,1 ha. Sjeme breze sakupljeno je 10. VII i odmah posijano. Pokrivanje gredica vrše bukovim granama na žice 70 cm od tla. Nadmorska je visina 800 m. 2-godišnje sadnice duglazije imaju maksimalnu visinu 60 cm, a prosječnu 35 cm. Šumski predjel Strađža — odjel 118. Rekonstrukcija iz 1959. g. vršena je na površini od 43,6 ha. Sadnja je vršena na terase i jame sa 70Vo običnog bora, 20l3/o smreke, 3°/o ariša i 7°/o breze i trepetljike. Nadmorska je visina 900 m istočna i južna ekspozicija. Ariš je visine do> 3 m, a obični bor do1 2 m. Razmak je terasa 1,6 m, a sadnica u redovima 1 m. Prije sječe bilo je 98 m3,/ha graba i bukve. Sadnice su bile jednogodišnje običnog bora i 3-godišnje smreke. 6. Šumsko gospodarstvo Crni Osm. Pregledane su kulture bora, jako napadnute od jelenske divljači. Izgleda da je baš u tom predjelu stalno obitavalište i sklonište cea 150 komada jelena, koji unište gotovo svaku biljku. Tu nema mjesta četinjačama tako dugo, dok se ne riješi pitanje šteta od divljači. Šumsko gospodarstvo nije moglo do sada riješiti taj problem. 7. Šumsko gospodarstvo Ribarica. Odjel 23 — rekonstrukcija je izvršena 1956. g. sadnjom običnog bora na krpe. Odjel 30 — rekonstrukcija iz 1959. g. vršena je običnim borom i arišem. U ovom predjelu imade 600 ha izvršenih rekonstrukcija. Nadmorska je visina u prosjeku 700 m. Tlo je plitko na podlozi škriljevaca, pa je prirast ovdje nešto slabiji nego inače. Šumski predjel Debelštica. Dovršna sječa bukove sastojine sa pupunjavanjem mjestimičnih praznina. Odjel 41 — Rekonstrukcija iz 1957. g. vršena je 2-godišnjom smrekom i nešto običnim borom. Na sjevernoj ekspoziciji mjestimično su popunjavane praznine 2godišnjom duglazijom. Nadmorska je visina 900—1200 m. Tlo je duboko, pjeskovi ta glina na podlozi škriljevaca. Duglazija ima prosječnu visinu 4 m, a najviša stabla i do 6 m, srednji je prsni promjer oko 4 cm, maksimalni 7 cm, dakle prirast drvne mase za 9 godina staru sastojinu vrlo dobar. Sadnja je vršena na krpe 1 x 0,7, koje su bile 30 cm duboko prekopane. Pored toga vršena je sadnja i u jame. U prosjeku je posađeno 7.000 komada sadnica na 1 ha. Rasadnik Crna Reka ima površinu od 1 ha, a proizvodi se borovac, duglazija, smreka, jela. Nadmorska je visina 700 m. Jednogodišnju duglaziju preko zime pokrivaju slamom. 3-godišnja smreka je gusta, pa ima slabije razvijen korijen. Stoga je sade 3—4 cm dublje nego li je bila u rasadniku, da korijen dođe dublje do vlažnih slojeva. Jelove 3-godišnje sadnice visine su 30 cm. Ako jelovo sjeme sade u jesen, onda ne vrše zasjenjivanje biljčica, jer one ranije niču, dok sunce nema još jaku pripeku. Sije se 25 grama sjemena na 1 m2. 8. Šumsko gospodarstvo Crni Vit. U šumskom predjelu Svinjska Reka vršena je rekonstrukcija 1958. g. na površini od 10 ha običnim borom u jame sa mačem Kolesova, a 1 ha arišem uz pripremu tla. Nadmorska je visina 700 m. Sađeno je 6.000 biljaka na 1 ha. Obični bor ima visinu 3—4 m, a ariš 3—5 m. Poslije sadnje vršeno je dvije godine okapanje. Šumski predjel Anćuva bikćija ima nadmorsku visinu 1200 m. Rekonstrukcija je vršena 1960. g. na 20 ha. Sađeno je 5000 sadnica po ha. 9. Šumsko gospodarstvo Borovec nalazi se na području planine Rile. Ono ima ukupnu površinu od 18.000 ha. Od toga su 12l:i/o jezera i 2"/o nepošumljene površine. Nadmorska je visina ovog područja 650— 2290 m, a stere se na sjevernoj strani Rile. Od glavnih vrsta drveća ima smreke 32"/o, jele 12%, bukve 17´%», običnog bora lOVo, bijele mure 5Vo. Većinom se vodi preborni način gospodarenja, jer su sastojine zaštitnog i turističkog karaktera. Godišnji prirast je obračunat sa 42.00 m3, a siječe se godišnje oko 63.000 ms. Umjetno pošumljavanje vrši se godišnje na površini od 120 ha sa 800.000 sadnica od čega 75i;´/o otpada na četinjače. Tu smo pregledali sjemenske sastojine smreke i običnog bora. 10. Šumsko gospodarstvo Nevestino nalazi se u okrugu Kustendil u blizini granice prema SFRJ. Pregledali smo sjemensku bazu crnog bora »Grabr«. Uz put smo vidjeli izvršena pošumljavanja u slivnom području akumulacionog jezera Iskr. |