DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 5 <-- 5 --> PDF |
rica ističe kako konzekventnom nekontroliranom i bezobzirnom primjenom otrovnih kemijskih sredstava stradavaju i mnoge korisne šumske životinje kao na pr. ptice, koje u zaštiti šuma često imaju vrlo korisnu ulogu. Osobito su osjetljive ribe pa ako i male količine tih otrova dospiju u vode u kojima ribe žive, one ugibaju. Nepažljivim tretiranjem poljoprivrednih kultura otrovnim sredstvima mogu nastati još veće štete, koje ne moraju odmah doći do izražaja. Ugrožene su domaće životinje, pa i čovjek kojem otrovima tretirani proizvodi služe za hranu, iako ta hrana sadrži makar i minimalne količine tih otrova. Najčešće štetne posljedice takovih otrovanja dolaze do izražaja nakon niza godina, pa se njihovi pravi uzroci teško ustanovljuju. Svakako se tu radi samo o onim otrovima, koji nemaju svojstvo, da se u ljudskom ili životinjskom organizmu brzo dekomponiraju u neškodljive spojeve. Iako minimalna količina takvog otrova nema momentano štetne posljedice, ipak se tokom izvjesnog vremena, pa i duljeg niza godina može da taloži i sabere u ljudskom i životinjskom organizmu (u kostima, jetrima i dr.) dovoljno velika količina tih otrova koja može da bude kadra, da izazove i najopasnija oboljenja (4). Sto dulje se primjenjuju pesticidi to više dolaze ova strahovanja do izražaja tako, da se danas u čitavom svijetu raspravlja ne samo o velikim koristima, već i o vrlo štetnim posljedicama, koje upotreba pesticida može da ima po ljude i životinje. Istraživanjem nekih voda u SAD tretiranih radi uništavanja nesnosnih mušica ustanovilo se, da je plankton apsorbirao i sadržavao samo male količine tog insekticida (5 dijelova na 1 milijun). Manje ribe, koje su se hranile tim planktonom imale su veću koncentraciju tog otrova. Kod većih riba bila je koncentracija još veća (40—300 dijelova na 1 milijun), a u pticama, koje su se tim ribama hranile bila je ta koncentracija tako velika da su ugibale (6). Ustanovljeno je, da herbicid 2,4 D prolazno prekida procese nitrifikacije u tlu. Kod tretiranja sa HCH i DDT pokazuju se štetne posljedice u tlu još više od godinu dana nakon tretiranja. Drugim pokusima je ustanovljeno da aldrin i lindan sprečavaju dušične bakterije da na korijenu leguminoza razvijaju kvržice, te da se prekida simbioza između gljiva i korijenja viših biljaka. Insekticidi se u tlu brzo ne raspadaju. Tako su tragovi aldrina nađeni nakon 4 god. Toxaphen se u dovoljnoj mjeri našao nakon 10 god. dok je klordana nakon 12 godina bilo još 15% od količine, koja je ranije primijenjena. Čestom primjenom insekticida mogu se u tlu nagomilati veće količine tih otrova. Tako je na pr. u nekom krumpirištu nađeno 6,8 kg insekticida po akru, u voćnjacima koji se 4 puta tretiraju sabralo se 13,6 do 22,7 kg po akru. Povećanjem primjena arsenskih preparata u kulturama duhana u SAD popeo se postotak arsena u cigaretama od 1932. do 1952. za 300% a kasnije i za 600%. Duhan u zemljama istočnog Sredozemlja nema arsena, jer se ne primjenjuju insekticidi, koji bi sadržavali arsen. Ne valja svu vegetaciju, koja se smatra korovom uništiti herbicidima. Selektivno uništavanje korova je racionalnije a za to treba i mnogo manje kemijskih sredstava. Pri tom se ne smije pustiti iz vida da su neke vrsti korova i korisne. Ustanovljeno je, da korijenje ruža okruženih nevenom, (Calendula officinalis L.) koji se u ružičnjacima smatra korovom, ne napadaju žičnjaci, jer korijenje nevena ubija žičnjake. Zato za suzbijanje žičnjaka može da posluži neven. Ima pak insekata, koji se hrane korovom, mogu ga čak i suzbiti, pa biološ |