DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Služili smo se shemom strukture radnog vremena prema Iffa (Institut für
forstliche Arbeitswissenschaft, Reinbek). Djelomično smo tu shemu izmijenili,
da bi se što neposrednije riješili postavljeni zadaci.


Prema tome:


— Pod neposrednim tehnološkim vremenom razumijevamo ovdje
onaj dio čistog radnog vremena koji se neposredno troši na izvođenje tehnološkog
procesa (piljenja). Dakle, to je dio radnog vremena u kojem se neposredno
odvija obrada (piljenje).
— Pod pomoćni m vremenom ovdje smatramo ono vrijeme rada koje
je izravno vezano za neposredno tehnološko vrijeme. Bez tog vremena ne bi se
moglo izvršiti ni neposredno tehnološko vrijeme (piljenja).
— U opć e vrijeme ovdje ubrajamo utrošeno pripremno-završno vrijeme,
vrijeme utrošeno na posluživanje radnog mjesta (vrijeme utrošeno na održavanje
i manje popravke oruđa za rad, sipanje i donos goriva), na odmore, ostale
osobne potrebe (i pušenje).


Pomoćno i opće vrijeme ovdje ćemo zajednički obuhvatiti nazivom »p osredn
o vrijeme«.


OPIS ČINILACA RADA:


a) Snimanja su vršena u sječinama Šumarije Samobor, u kojima se je tokom
sječne sezone 1963/64. godine sjekao etat te Šumarije. Sjekle su se sastojine
bukve. Od godišnjeg etata kod te Šumarije otpada na oplodnu sječu oko
80% drvne mase, a od oborene i izrađene drvne mase — prilikom snimanja —
na oplodnu sječu otpada oko 81!%.


Prilikom tih snimanja — oboreno je i izrađeno 325, 21 m3 drvne mase.


Drvnu masu srednjih stabala unijeli smo u tablicu tor. 1.


b) Sva piljenja obavljana su motornim pilama, i to: »Contra« i »Partner«


— R 11.
c) Prosječna starost i prosječni radni staž radnika ikoji su obavljali radove
prilikom snimanja podjednaka je prosječnoj starosti i prosječnom radnom
stažu radnika, koji rade na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju suma kod
Šumarije Samobor. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 godinu, a prosječni
radni staž — 3,4 godina).


Uvježbanost i zalaganje radnika bili su prosječni.


Radilo se je u radnim grupama od po 5 radnika. Unutar radnih grupa postojala
je elastična podjela rada, pri kojoj svaki radnik u grupi ima svoje stalno
zaduženje, što ne ometa međusobno ispomaganje unutar radne grupe.