DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 32 <-- 32 --> PDF |
UTJECAJ NEKIH UVJETA NA SMANJIVANJE KAPACITETA PILJENJA RUČNIM MOTORNIM PILAMA VRANEŠ VOJISLAV, đipl. inž. šum. i đipl. ekonomist UVOD Motorne pile imaju relativno velik kapacitet piljenja drva. Npr. motorna pila »Contra« (Stihl), prepili prosječno u sekundi — ovisno o vrsti, dimenzijama i si. — od 21,88 do 38,01 cm2, a motorna pila ^Partner« — R 11 uz iste uvjete, prepili u istoj jedinici vremena prosječno od 21,92 do 41,75 cm2. Obje te pile upotrebljavaju se kod Šumarije Samobor. No, taj kapacitet piljenja s motornim pilama ne može biti u cijelosti iskorišćen, jer se pri sječi i izradi drva uz pomoć motorne pile nužno interpoliraju i drugi radovi i prekidi rada — pri kojima pila faktično ne pili. Tako dolazi do relativno slabijeg efekta piljenja motorne pile pri sječi i izradi drva u iskorišćavanju šuma. Želeći da unesemo svjetla u navedenu pojavu, odlučili smo da utvrdimo navedeni kapacitet piljenja motorne pile, smanjivanje tog tehnološkog kapaciteta uslijed popratnih radova i prekida rada (u kojima motorna pila faktično .ne pili), te da istražimo neke uvjete koji utječu na povećanje učešća tih neefektivnih radova i prekida rada. Istražujući navedeno nadali smo se da ćemo ne samo bolje spoznati zakonitosti koje naslućujemo nego da ćemo moći dati i stanovite preporuke za takvu organizaciju rada pri kojoj će navedeno smanjivanje biti minimalno i omogućiti maksimalno moguću (korisnu upotrebu tog efikasnog oruđa za rad. Istraživanja smo odlučili provesti na sječinama Šumarije Samobor. ZADATAK, METODA RADA I OPIS ČINILACA RADA Zadaci koje smo trebali riješiti bili su: — utvrditi tehnološki kapacitet piljenja motorne pile; — utvrditi smanjenje tog tehnološkog kapaciteta piljenja motorne pile i — istražiti neke uvjete koji utječu na povećanje učešća neefektivnih radova i prekida rada. Metodom studije vremena tipa kronografije obavili smo snimanje radnog vremena rukovaoca motorne pile, Snimanja smo obavljali kronometrom uz tačnost od 1/10 sekunde, pri čemu je greška snimanja bila manja od + 1%. 294 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Služili smo se shemom strukture radnog vremena prema Iffa (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft, Reinbek). Djelomično smo tu shemu izmijenili, da bi se što neposrednije riješili postavljeni zadaci. Prema tome: — Pod neposrednim tehnološkim vremenom razumijevamo ovdje onaj dio čistog radnog vremena koji se neposredno troši na izvođenje tehnološkog procesa (piljenja). Dakle, to je dio radnog vremena u kojem se neposredno odvija obrada (piljenje). — Pod pomoćni m vremenom ovdje smatramo ono vrijeme rada koje je izravno vezano za neposredno tehnološko vrijeme. Bez tog vremena ne bi se moglo izvršiti ni neposredno tehnološko vrijeme (piljenja). — U opć e vrijeme ovdje ubrajamo utrošeno pripremno-završno vrijeme, vrijeme utrošeno na posluživanje radnog mjesta (vrijeme utrošeno na održavanje i manje popravke oruđa za rad, sipanje i donos goriva), na odmore, ostale osobne potrebe (i pušenje). Pomoćno i opće vrijeme ovdje ćemo zajednički obuhvatiti nazivom »p osredn o vrijeme«. OPIS ČINILACA RADA: a) Snimanja su vršena u sječinama Šumarije Samobor, u kojima se je tokom sječne sezone 1963/64. godine sjekao etat te Šumarije. Sjekle su se sastojine bukve. Od godišnjeg etata kod te Šumarije otpada na oplodnu sječu oko 80% drvne mase, a od oborene i izrađene drvne mase — prilikom snimanja — na oplodnu sječu otpada oko 81!%. Prilikom tih snimanja — oboreno je i izrađeno 325, 21 m3 drvne mase. Drvnu masu srednjih stabala unijeli smo u tablicu tor. 1. b) Sva piljenja obavljana su motornim pilama, i to: »Contra« i »Partner« — R 11. c) Prosječna starost i prosječni radni staž radnika ikoji su obavljali radove prilikom snimanja podjednaka je prosječnoj starosti i prosječnom radnom stažu radnika, koji rade na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju suma kod Šumarije Samobor. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 godinu, a prosječni radni staž — 3,4 godina). Uvježbanost i zalaganje radnika bili su prosječni. Radilo se je u radnim grupama od po 5 radnika. Unutar radnih grupa postojala je elastična podjela rada, pri kojoj svaki radnik u grupi ima svoje stalno zaduženje, što ne ometa međusobno ispomaganje unutar radne grupe. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 34 <-- 34 --> PDF |
PREPILJENA POVRŠINA U CM2 PO JEDINICI VREMENA UTROŠENOG NA PREPILJIVANJE I JEDINICI UKUPNOG RADNOG VREMENA Tablica br. 1 Prepiljena površina u cm´ rt Drvna mas; stabla m ssom i- ga di di ´i gsekunaog prepsekuneo nnneonS cd a gnjenjomeÖ o | s !/? U sredRađenmotorpilom povremutrošenaljivapoukupnradnvreQ L > 1. 10. 10. 1963. proreda 0,145 »Partner« 21,97 2,24 2. U. 10. 1963. proreda 0,180 »Partner« 24,08 3,28 3. 25. 10. 1963. oplodna 5,170 »Partner« 37,87 5,25 4. 31. 10. 1963. preborna 2,880 »Contra« »1,88 3,21 5. 12. 11. 1963. oplodna 0,762 »Contra« 30,83 5,07 6. 14. 11. 1963. oplodna 0.840 »Contra« 29,59 6,19 7. 3. 12. 1963. preborna 2,795 »Contra« 38,01 4,55 8. 5. 12. 1963. oplodna 0,915 »Partner« 40,40 5,25 9. 6. 12. 1963. preborna 2,310 »Partner« 38,13 5,60 10. 10. 1. 1964. oplodna 2,950 »Contra« 23,76 4,24 11. 14. 1. 1964. oplodna 4,532 »Contra« 23,32 5,08 12. 23. 1. 1964. oplodna 3,380 »Contra« 25,40 3,52 13. 27. 1. 1964. oplodna 4,990 »Contra« 30,95 4,15 14. 10. 2. 1964. oplodna 2,100 »Partner« 41,75 5,91 15. 14. 2. 1964. oplodna 2,341 »Partner« 36,62 7,02 16. 20. 2. 1964. oplodna 8,000 »Contra« 24,01 4,98 17. 24. 2. 1964. oplodna 6,945 »Contra« 26,07 4,57 18. 16. 3. 1964. proreda 0,236 »Partner« 32,48 4,17 1—18 2 547,16 84,28 Legenda: 547,16 Mx = aritmetička Mx = = 30,397 cmVsek sredina 18 84,28 Mx = = 4,682 cmVsek 18 OBRADA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Prosječni učinak na piljenju s motornom pilom u jedinici neposrednog tehnološkog vremena, prilikom snimanja koje smo obavili, iznosio je 30,397 cm2/sek. (tablica br. 1). Utrošak posrednog vremena, a posebno pomoćnog vremena, pri radu s motornom pilom, pridonio je smanjenju tog učinka na 4,682 cm2/sek. (tablica br. 1). Utrošak samog pomoćnog vremena ovisi o načinu sječe, nagibu terena na kojem se radovi obavljaju, umješnosti i zalaganju radnika, a i o svima onim činiocima o kojima uopće ovisi učinak. Ovdje smo istražili samo ovisnost pomoćnog vremena: a) o načinu sječe i b) o nagibu terena: a) Iz tablice br. 2 vidi se da pomoćno vrijeme obuhvaća različite postotke kod raznih načina sječe: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 35 <-- 35 --> PDF |
POMOĆNO VRIJEME KOD RAZNIH NAČINA SJEČE Tablica br. 2 Redni Proređna Oplodna Preborna broj Opi s sječa sječa sječa 1. Pomoćno vrijeme u odnosu na ukupno dnevno vrijeme rada prosječno u %> 50 44,5 61,6 2. Pomoćno vrijeme u odnosu na sumu neposrednog tehnološkog vremena i općeg vremena u prosjeku u */o 99,7 79,1 161,4 3. Pomoćno vrijeme u odnosu na ukupno prosječno neposredno tehnološko vrijeme u "Vo 217,1 152,9 278,1 Vrijeme koje se utroši za stavljanje motorne pile u pogon, postavljanje pile u rez i dr. ovisi, kako se vidi, o načinu sječe. Potrošak tog pomoćnog vremena najveći je kod preborne sječe, zatim kod proredne, a najmanji je kod oplodne sječe. Smanjenje pomoćnog vremena pri radu s motornom pilom na sječi i izradi drva u iskorišćavanju šuma moguće je postići: — većom umješnošću u rukovanju motornom pilom; — boljom organizacijom rada na sječi i izradi drva pri iskorišćavanju šuma; — pojačanjem intenzivnosti sječe i — većim zalaganjem. b) Iz tablice br. 3 vidi se, da pomoćno vrijeme posebno ovisi o nagibu terena na kojem se izvode radovi na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma. Prema toj tablici utrošilo se je pomoćnog vremena: — uz inklinaciju od 8° do 20´° — prosječno oko 45% od ukupnog dnevnog radnog vremena, a — uz inklinaciju od 20° do 45° — prosječno oko 65% od ukupnog dnevnog radnog vremena. Smanjenje utjecaja nagiba na utrošak pomoćnog vremena moguće je postići: — provođenjem sječa na što širim »linijama-«, da bi se sječa dnevno — na terenima sa većim inklinacijama — provodila u smjeru slojnica, a time bi se omogućilo obavljanje dnevnih zadataka uz što manje penjanje. Zatim smo dalje objasnili učešće općeg vremena (pripremno-završnog vremena, vremena posluživanja radnog mjesta i vremena prekida rada) u strukturi radnog vremena pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma (tablica br. 5). |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 36 <-- 36 --> PDF |
PROSJEČNI UTROŠAK OPCBG I POMOĆNOG VREMENA I NAGIB TERENA NA KOJIMA SU SE RADOVI OBAVLJALI Tablica br. 3 I ´3a rao ^B L O M «Sc og o 3a* S™gg « i Sis_ oCJnjL M G ^ p G G-d> es? « C ° ,-, M OJ.„CÜ o g 3 SMt3= «aS&gS l?^S S u «n QJtD +JldBT3fi h P c s- o-a > cđ c ( « tu «i ´3 o gp ´ M ´a = «i&SS ™^^?S ^i Dcoti > rc´c2 c 3 L s» OJUJO S™3 « = * c 03>g >L°g^ u u v OL rt O G t-. P ö MT3 > ^ M B° M L C o ´S3 « g´gg´g o°ggG ©- & p-B > <° .SS 3U o tyj f* a & G 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 10. 11. 25. 31. 12. 14. 3. 5. 6. 10. 14. 23. 27. 10. 14. 20. 24. 16. 10. 63. 10. 63. 10. 63. 10. 63. 11. 63. 11. 63. 12. 63. 12. 63. 12. S3. 1. 64. 1. 64. 1. 64. 1. 64. 2. 64. 2. 64. 2. 64. 2. 64. 3. 64. 11,01 7,17 10,99 7,28 9,50 4,93 0,71 8,47 3,91 26,54 7,54 4,22 23,73 0,77 21,35 1,99 8,29 10,44 0,39 1,23 0,58 1,24 2,04 0,80 0,97 0,89 1,45 0,86 1,23 0,61 1,00 1,94 3,02 0,36 0,35 2,12 10,08 5,37 7,26 4,23 12,96 3,91 6;72 5,04 1,75 1,25 1,21 — 1,02 1,30 — 4,84 — 2,48 4,06 6,62 6,81 2,01 2,28 13,53 4,12 7,36 6,97 2,25 5,21 2,79 2,29 4,28 3,48 4,71 5,34 1,31 51 43 48 59 41 37 66 51 60 35 46 51 42 45 40 49 39 51 11° 8° 19° 45° 20° 20» 34° 17° 29° 15° 12° 13° 20° 15° 20" 15° 12° 15" 169,34 21,08 69,42 85,42 859 M. [=9,41 M, ´ = 1,17 Mx = 3,8 M x =4,75 M x =48 Legenda: Mx = aritmetička sredina |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PROSJEČNI UTROŠAK VREMENA ZA OBARANJE I PREPILJIVANJE, OBRADU OTPILJIVANJE GRANA I PROSJEČNO DNEVNO RADNO VRIJEME (TOKOM SNIMANJA) Tablica br. 4 a% oa đ^C" « 22oM ° 3«*LS 3«-ooc 35c^2 Ü**3 ´o ^ Ng .. ° E e ^rt3 32° ,5 30 «gg?ß 5T L « «§&»>L Jane pä OS EU > c 3 u ft>sac ftp„3«S> 0 3 > K 1. 10. 10. 63. 7,12 10,18 1,72 31,080 2. 11. 10. 63. 9,38 13,60 3,94 27,300 3. 25. 10. 63. 8,23 13,86 3,49 27,300 4. 31. 10. 63. 6,25 14,66 2,58 25,500 5. 12. 11. 63. 9,15 16,44 3,35 28,200 6. 14. 11. 63. 9,59 20,92 4,85 27,000 7. 3. 12. 63. 3,02 11,95 4,79 24,600 8. 5. 12. 63. 8,61 12,98 1,71 24,600 9. 6. 12. 63. 5,11 14,68 3,97 25,980 10. 10. 1. 64. 5,65 17,83 9,24 17,640 11. 14. 1. 64. 6,80 22,59 8,79 24,600 12. 23. 1. 64. 4,39 13,86 5,29 30,900 13. 27. 1. 64. 8,02 13,42 7,28 23,400 14. 10. 2. 64. 5,15 14,14 3,82 27,900 15. 14. 2. 64. 6,60 19,16 3,14 15,000 IG. 20. 2. 64. 9,62 20,72 8,51 19,800 17. 24. 2. 64. 4,10 17,54 7,53 20,580 18. 16. 3. 64. 9,84 12,83 1,92 13,680 126,63 281,36 85,92 435,060 Mx = 7,04 Mx = 15,63 Mx=4,77 Mx = 24,170 Legenda: Mx = aritmetička sredina |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Iz tablice br. 5 — sastavljene na osnovu podataka koje smo unijeli u tablice br. 3 i 4 — vidi se prosječno koliko % opća vremena, tj. pripremno-završno vrijeme, vrijeme posluživanja radnog mjesta i vrijeme prekida rada, obuhvaćaju u odnosu na sumu neposrednog tehnološkog vremena utrošenog na obaranje, trupljenje, cbradu tehničke oblovine i otpiljivanje grana — i to kod rada na sječi i izradi drva motornom pilom. Ta opća vremena obuhvaćaju prosječno oko 70% neposrednog tehnološkog vremena. Smanjenje trajanja općeg vremena na sječi i izradi moguće je postići: — odgovarajućom organizacijom pripreme rada; — boljom organizacijom servisne službe u poduzeću i na radnom mjestu; — podizanjem stručnosti radnika koji rade s motornom pilom; — boljim rasporedom odmora za vrijeme rada. Evo tablice br. 5: UČEŠĆE POJEDINIH DIJELOVA OPĆEG VREMENA U STRUKTURI RADNOG VREMENA PRI RADU S MOTORNOM PILOM Tablica br. 5 U postotku od ukupnog dnevnog neposrednog pomoć, vreRedni radnog teh. vremena i nepobroj Opi s vremena mena sredno teh. vremena 1. Ukupno neposredno tehnološko vrijeme 27,44 — 36,37 2. Vrijeme utrošeno na . ošrenje i popravke alata 9,41 34,29 12,47 3. Vrijeme utrošeno na donos i sipanje goriva 4,75 17,31 8,30 4. Vrijeme utrošeno na pripremu i određivanje smjera 1,17 4,26 1,55 5. Vrijeme utrošeno na odmore duže od 7 minuta i pušenja 3,80 13,85 5,04 Prema tablici br. 5 možemo utvrditi odnos ukupnog općeg vremena prema ukupnom dnevnom radnom vremenu, sumi neposrednog tehnološkog i pomoćnog vremena i prema samom ukupnom neposrednom tehnološkom vremenu. Te odnose ćemo dati u tablici br. 6. UKUPNO OPĆE VRIJEME U STRUKTURI RADNOG VREMENA RUKOVAOCA MOTORNE PILE PRI SJEĆI I IZRADI DRVA U JSKORIlSĆIVANJU ŠUiMA Tablica br. 6 Redni broj Opi s U postotku 1. Ukupno opće vrijeme u odnosu na ukupno dnevno vrijeme rada prosječno 19,13 2. Ukupno opće vrijeme u odnosu na sumu ukupnog neposrednog tehnološkog i pomoćnog vremena 25,36 3. Ukupno opće vrijeme u odnosu na ukupno neposredno teh. vrijeme 69,72 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 39 <-- 39 --> PDF |
ZAKLJUČAK Neposredno tehnološko vrijeme — utrošeno za obaranje, trupljenje, obradu tehničkog drva i otpiljivanje grana — opterećeno je posrednim vremenom uz rad s motornom pilom — različito. Posredno utrošeno vrijeme iznosi prosječno oko 248% u odnosu na neposredno tehnološko vrijeme obaranja, trupljenja, obrade i otpiljivanja grana (10lö%). Povećanje posrednog vremena dovodi u radnom danu do smanjivanja neposrednog tehnološkog vremena, pa i cm2 piljenja. Pri tome ukupno neposredno tehnološko vrijeme iznosi prosječno tek oko 27,44% od ukupnog dnevnog radnog vremena, a neposredno tehnološko vrijeme utrošeno na prepiljivanje — tek oko 16´% od ukupnog dnevnog radnog vremena. Ta činjenica smanjuje učinak na prepiljivanju s motornom pilom za oko 84% — po jedinici ukupnog dnevnog radnog vremena. Prema prednjem, svako smanjenje posrednog vremena pri radu s motornom pilom na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma posebno pridonosi povećanju učinka na prepiljivanju, a to smanjenje ovisi kako o organizatorima rada, tako i o onima koji radove neposredno izvode. LITERATURA Beni ć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u ljetnoj sječi, Šumarski list br. 11—12/1958., Zagreb. Cermak — Jindra: Ekonomika prace v lese, Praha 1957. Geff a — Drucksache : Allgemeine Anweisung für Leistungsuntersuchungen, Reinbek 1959. Kaminsk y G.: Arbeitsphysiologische Grundlegen für die Gestaltung der Forstarbeit, Hamburg 1959. Kralji ć B.: Racionalizacija rada i proizvodnje u šumsko-privrednoj organizaciji, skripta, Zagreb 1965. Vrane š V.: Proučavanje nekih važnih elemenata produktivnosti i ekonomičnosti rada kod sječe i izrade bukovih sastojina na području Šumarije Samobor, rukopis, Zagreb 1965. SUMMARY The one-man chain saw cuts in one second — depending on the species, tree dimensions, etc. — from 21.88 to 41.75 sq. cm. We cannot take full advantage of this sawing capacity because of the intervening ineffective working stages and breaks. In the study was determined that the duration of the ineffective works depends especially on the slope and the method of felling. The longest duration of such interpolated ineffective works occurs in selection cutting, and the shortest one in seed cutting. Greater slope of the terrain on which the felling operations and subsequent primary conversion are done also requires protacted ineffective activities. The net working time of a power saw is ca. 27.44 of the total daly working time, while in the cross-cutting the power saw is efficiently engaged for only about Iff0/» of the total daily working time which reduces the efficiency of cross-cutting with a power saw by about 8đ´/o — per one working day. The less time is wasted in the working day for ineffective works and breaks in the felling and primary conversion with power saws the more is increased the crosscutting efficiency. 30*1 |