DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 32     <-- 32 -->        PDF

UTJECAJ NEKIH UVJETA NA SMANJIVANJE KAPACITETA
PILJENJA RUČNIM MOTORNIM PILAMA


VRANEŠ VOJISLAV, đipl. inž. šum. i đipl. ekonomist


UVOD


Motorne pile imaju relativno velik kapacitet piljenja drva. Npr. motorna
pila »Contra« (Stihl), prepili prosječno u sekundi — ovisno o vrsti, dimenzijama
i si. — od 21,88 do 38,01 cm2, a motorna pila ^Partner« — R 11 uz iste uvjete,
prepili u istoj jedinici vremena prosječno od 21,92 do 41,75 cm2. Obje te pile
upotrebljavaju se kod Šumarije Samobor. No, taj kapacitet piljenja s motornim
pilama ne može biti u cijelosti iskorišćen, jer se pri sječi i izradi drva uz pomoć
motorne pile nužno interpoliraju i drugi radovi i prekidi rada — pri kojima
pila faktično ne pili. Tako dolazi do relativno slabijeg efekta piljenja
motorne pile pri sječi i izradi drva u iskorišćavanju šuma.


Želeći da unesemo svjetla u navedenu pojavu, odlučili smo da utvrdimo
navedeni kapacitet piljenja motorne pile, smanjivanje tog tehnološkog kapaciteta
uslijed popratnih radova i prekida rada (u kojima motorna pila faktično
.ne pili), te da istražimo neke uvjete koji utječu na povećanje učešća tih neefektivnih
radova i prekida rada. Istražujući navedeno nadali smo se da ćemo ne samo
bolje spoznati zakonitosti koje naslućujemo nego da ćemo moći dati i stanovite
preporuke za takvu organizaciju rada pri kojoj će navedeno smanjivanje biti
minimalno i omogućiti maksimalno moguću (korisnu upotrebu tog efikasnog
oruđa za rad. Istraživanja smo odlučili provesti na sječinama Šumarije Samobor.


ZADATAK, METODA RADA I OPIS ČINILACA RADA


Zadaci koje smo trebali riješiti bili su:


— utvrditi tehnološki kapacitet piljenja motorne pile;
— utvrditi smanjenje tog tehnološkog kapaciteta piljenja motorne pile i
— istražiti neke uvjete koji utječu na povećanje učešća neefektivnih radova
i prekida rada.
Metodom studije vremena tipa kronografije obavili smo snimanje radnog
vremena rukovaoca motorne pile, Snimanja smo obavljali kronometrom uz tačnost
od 1/10 sekunde, pri čemu je greška snimanja bila manja od + 1%.


294




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Služili smo se shemom strukture radnog vremena prema Iffa (Institut für
forstliche Arbeitswissenschaft, Reinbek). Djelomično smo tu shemu izmijenili,
da bi se što neposrednije riješili postavljeni zadaci.


Prema tome:


— Pod neposrednim tehnološkim vremenom razumijevamo ovdje
onaj dio čistog radnog vremena koji se neposredno troši na izvođenje tehnološkog
procesa (piljenja). Dakle, to je dio radnog vremena u kojem se neposredno
odvija obrada (piljenje).
— Pod pomoćni m vremenom ovdje smatramo ono vrijeme rada koje
je izravno vezano za neposredno tehnološko vrijeme. Bez tog vremena ne bi se
moglo izvršiti ni neposredno tehnološko vrijeme (piljenja).
— U opć e vrijeme ovdje ubrajamo utrošeno pripremno-završno vrijeme,
vrijeme utrošeno na posluživanje radnog mjesta (vrijeme utrošeno na održavanje
i manje popravke oruđa za rad, sipanje i donos goriva), na odmore, ostale
osobne potrebe (i pušenje).


Pomoćno i opće vrijeme ovdje ćemo zajednički obuhvatiti nazivom »p osredn
o vrijeme«.


OPIS ČINILACA RADA:


a) Snimanja su vršena u sječinama Šumarije Samobor, u kojima se je tokom
sječne sezone 1963/64. godine sjekao etat te Šumarije. Sjekle su se sastojine
bukve. Od godišnjeg etata kod te Šumarije otpada na oplodnu sječu oko
80% drvne mase, a od oborene i izrađene drvne mase — prilikom snimanja —
na oplodnu sječu otpada oko 81!%.


Prilikom tih snimanja — oboreno je i izrađeno 325, 21 m3 drvne mase.


Drvnu masu srednjih stabala unijeli smo u tablicu tor. 1.


b) Sva piljenja obavljana su motornim pilama, i to: »Contra« i »Partner«


— R 11.
c) Prosječna starost i prosječni radni staž radnika ikoji su obavljali radove
prilikom snimanja podjednaka je prosječnoj starosti i prosječnom radnom
stažu radnika, koji rade na sječi i izradi drva pri iskorišćivanju suma kod
Šumarije Samobor. (Prosječna starost radnika iznosila je 31 godinu, a prosječni
radni staž — 3,4 godina).


Uvježbanost i zalaganje radnika bili su prosječni.


Radilo se je u radnim grupama od po 5 radnika. Unutar radnih grupa postojala
je elastična podjela rada, pri kojoj svaki radnik u grupi ima svoje stalno
zaduženje, što ne ometa međusobno ispomaganje unutar radne grupe.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 34     <-- 34 -->        PDF

PREPILJENA POVRŠINA U CM2 PO JEDINICI VREMENA UTROŠENOG NA


PREPILJIVANJE I JEDINICI UKUPNOG RADNOG VREMENA
Tablica br. 1
Prepiljena
površina u cm´


rt
Drvna mas;
stabla m ssom
i-
ga
di
di
´i
gsekunaog
prepsekuneo
nnneonS cd a
gnjenjomeÖ o | s !/?
U
sredRađenmotorpilom
povremutrošenaljivapoukupnradnvreQ L >
1. 10. 10. 1963. proreda 0,145 »Partner« 21,97 2,24
2. U. 10. 1963. proreda 0,180 »Partner« 24,08 3,28
3. 25. 10. 1963. oplodna 5,170 »Partner« 37,87 5,25
4. 31. 10. 1963. preborna 2,880 »Contra« »1,88 3,21
5. 12. 11. 1963. oplodna 0,762 »Contra« 30,83 5,07
6. 14. 11. 1963. oplodna 0.840 »Contra« 29,59 6,19
7. 3. 12. 1963. preborna 2,795 »Contra« 38,01 4,55
8. 5. 12. 1963. oplodna 0,915 »Partner« 40,40 5,25
9. 6. 12. 1963. preborna 2,310 »Partner« 38,13 5,60
10. 10. 1. 1964. oplodna 2,950 »Contra« 23,76 4,24
11. 14. 1. 1964. oplodna 4,532 »Contra« 23,32 5,08
12. 23. 1. 1964. oplodna 3,380 »Contra« 25,40 3,52
13. 27. 1. 1964. oplodna 4,990 »Contra« 30,95 4,15
14. 10. 2. 1964. oplodna 2,100 »Partner« 41,75 5,91
15. 14. 2. 1964. oplodna 2,341 »Partner« 36,62 7,02
16. 20. 2. 1964. oplodna 8,000 »Contra« 24,01 4,98
17. 24. 2. 1964. oplodna 6,945 »Contra« 26,07 4,57
18. 16. 3. 1964. proreda 0,236 »Partner« 32,48 4,17


1—18 2 547,16 84,28


Legenda: 547,16
Mx = aritmetička Mx = = 30,397 cmVsek
sredina 18


84,28
Mx = = 4,682 cmVsek
18


OBRADA REZULTATA ISTRAŽIVANJA


Prosječni učinak na piljenju s motornom pilom u jedinici neposrednog tehnološkog
vremena, prilikom snimanja koje smo obavili, iznosio je 30,397 cm2/sek.
(tablica br. 1).


Utrošak posrednog vremena, a posebno pomoćnog vremena, pri radu s motornom
pilom, pridonio je smanjenju tog učinka na 4,682 cm2/sek. (tablica br. 1).


Utrošak samog pomoćnog vremena ovisi o načinu sječe, nagibu terena na
kojem se radovi obavljaju, umješnosti i zalaganju radnika, a i o svima onim
činiocima o kojima uopće ovisi učinak. Ovdje smo istražili samo ovisnost pomoćnog
vremena: a) o načinu sječe i b) o nagibu terena:


a) Iz tablice br. 2 vidi se da pomoćno vrijeme obuhvaća različite postotke


kod raznih načina sječe:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 35     <-- 35 -->        PDF

POMOĆNO VRIJEME KOD RAZNIH NAČINA SJEČE


Tablica br. 2


Redni Proređna Oplodna Preborna
broj Opi s sječa sječa sječa


1.
Pomoćno vrijeme u odnosu na
ukupno dnevno vrijeme rada prosječno
u %> 50 44,5 61,6
2.
Pomoćno vrijeme u odnosu na
sumu neposrednog tehnološkog
vremena i općeg vremena u prosjeku
u */o 99,7 79,1 161,4
3.
Pomoćno vrijeme u odnosu na
ukupno prosječno neposredno tehnološko
vrijeme u "Vo 217,1 152,9 278,1
Vrijeme koje se utroši za stavljanje motorne pile u pogon, postavljanje pile
u rez i dr. ovisi, kako se vidi, o načinu sječe. Potrošak tog pomoćnog vremena
najveći je kod preborne sječe, zatim kod proredne, a najmanji je kod oplodne
sječe.


Smanjenje pomoćnog vremena pri radu s motornom pilom na sječi i izradi
drva u iskorišćavanju šuma moguće je postići:


— većom umješnošću u rukovanju motornom pilom;
— boljom organizacijom rada na sječi i izradi drva pri iskorišćavanju
šuma;
— pojačanjem intenzivnosti sječe i
— većim zalaganjem.
b) Iz tablice br. 3 vidi se, da pomoćno vrijeme posebno ovisi o nagibu
terena na kojem se izvode radovi na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma.
Prema toj tablici utrošilo se je pomoćnog vremena:


— uz inklinaciju od 8° do 20´° — prosječno oko 45% od ukupnog dnevnog
radnog vremena, a
— uz inklinaciju od 20° do 45° — prosječno oko 65% od ukupnog dnevnog
radnog vremena.
Smanjenje utjecaja nagiba na utrošak pomoćnog vremena moguće je
postići:


— provođenjem sječa na što širim »linijama-«, da bi se sječa dnevno — na
terenima sa većim inklinacijama — provodila u smjeru slojnica, a time bi se
omogućilo obavljanje dnevnih zadataka uz što manje penjanje.
Zatim smo dalje objasnili učešće općeg vremena (pripremno-završnog vremena,
vremena posluživanja radnog mjesta i vremena prekida rada) u strukturi
radnog vremena pri sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma (tablica br. 5).




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 36     <-- 36 -->        PDF

PROSJEČNI UTROŠAK OPCBG I POMOĆNOG VREMENA I NAGIB TERENA


NA KOJIMA SU SE RADOVI OBAVLJALI
Tablica br. 3
I
´3a
rao ^B L O M
«Sc og o 3a*
S™gg
« i Sis_ oCJnjL M G ^
p G G-d>
es? «
C ° ,-, M OJ.„CÜ o
g 3 SMt3=
«aS&gS
l?^S S
u «n QJtD
+JldBT3fi h
P c s- o-a >
cđ c
( « tu
«i ´3 o
gp ´ M ´a =
«i&SS
™^^?S
^i Dcoti >
rc´c2 c 3 L s»
OJUJO
S™3
« =
* c
03>g
>L°g^
u u v OL rt O G t-.
P ö MT3 >
^ M
B° M
L C o
´S3 «
g´gg´g
o°ggG ©- & p-B >

.SS
3U
o tyj
f* a
& G
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
10.
11.
25.
31.
12.
14.
3.
5.
6.
10.
14.
23.
27.
10.
14.
20.
24.
16.
10. 63.
10. 63.
10. 63.
10. 63.
11. 63.
11. 63.
12. 63.
12. 63.
12. S3.
1. 64.
1. 64.
1. 64.
1. 64.
2. 64.
2. 64.
2. 64.
2. 64.
3. 64.
11,01
7,17
10,99
7,28
9,50
4,93
0,71
8,47
3,91
26,54
7,54
4,22
23,73
0,77
21,35
1,99
8,29
10,44
0,39
1,23
0,58
1,24
2,04
0,80
0,97
0,89
1,45
0,86
1,23
0,61
1,00
1,94
3,02
0,36
0,35
2,12
10,08
5,37
7,26
4,23
12,96
3,91
6;72
5,04
1,75
1,25
1,21

1,02
1,30

4,84

2,48
4,06
6,62
6,81
2,01
2,28
13,53
4,12
7,36
6,97
2,25
5,21
2,79
2,29
4,28
3,48
4,71
5,34
1,31
51
43
48
59
41
37
66
51
60
35
46
51
42
45
40
49
39
51
11°

19°
45°
20°
20»
34°
17°
29°
15°
12°
13°
20°
15°
20"
15°
12°
15"
169,34 21,08 69,42 85,42 859
M. [=9,41 M, ´ = 1,17 Mx = 3,8 M x =4,75 M x =48
Legenda:


Mx = aritmetička
sredina




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PROSJEČNI UTROŠAK VREMENA ZA OBARANJE I PREPILJIVANJE, OBRADU


OTPILJIVANJE GRANA I PROSJEČNO DNEVNO RADNO VRIJEME
(TOKOM SNIMANJA)


Tablica br. 4


a% oa đ^C" « 22oM °


3«*LS 3«-ooc 35c^2 Ü**3
´o ^ Ng .. ° E e ^rt3 32°
,5 30 «gg?ß 5T L « «§&»>L Jane
pä OS EU > c 3 u ft>sac ftp„3«S> 0 3 > K


1. 10. 10. 63. 7,12 10,18 1,72 31,080
2. 11. 10. 63. 9,38 13,60 3,94 27,300
3. 25. 10. 63. 8,23 13,86 3,49 27,300
4. 31. 10. 63. 6,25 14,66 2,58 25,500
5. 12. 11. 63. 9,15 16,44 3,35 28,200
6. 14. 11. 63. 9,59 20,92 4,85 27,000
7. 3. 12. 63. 3,02 11,95 4,79 24,600
8. 5. 12. 63. 8,61 12,98 1,71 24,600
9. 6. 12. 63. 5,11 14,68 3,97 25,980
10. 10. 1. 64. 5,65 17,83 9,24 17,640
11. 14. 1. 64. 6,80 22,59 8,79 24,600
12. 23. 1. 64. 4,39 13,86 5,29 30,900
13. 27. 1. 64. 8,02 13,42 7,28 23,400
14. 10. 2. 64. 5,15 14,14 3,82 27,900
15. 14. 2. 64. 6,60 19,16 3,14 15,000
IG. 20. 2. 64. 9,62 20,72 8,51 19,800
17. 24. 2. 64. 4,10 17,54 7,53 20,580
18. 16. 3. 64. 9,84 12,83 1,92 13,680


126,63 281,36 85,92 435,060
Mx = 7,04 Mx = 15,63 Mx=4,77 Mx = 24,170


Legenda:
Mx = aritmetička
sredina




ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Iz tablice br. 5 — sastavljene na osnovu podataka koje smo unijeli u tablice
br. 3 i 4 — vidi se prosječno koliko % opća vremena, tj. pripremno-završno
vrijeme, vrijeme posluživanja radnog mjesta i vrijeme prekida rada, obuhvaćaju
u odnosu na sumu neposrednog tehnološkog vremena utrošenog na obaranje,
trupljenje, cbradu tehničke oblovine i otpiljivanje grana — i to kod rada
na sječi i izradi drva motornom pilom. Ta opća vremena obuhvaćaju prosječno
oko 70% neposrednog tehnološkog vremena.


Smanjenje trajanja općeg vremena na sječi i izradi moguće je postići:
— odgovarajućom organizacijom pripreme rada;
— boljom organizacijom servisne službe u poduzeću i na radnom mjestu;


— podizanjem stručnosti radnika koji rade s motornom pilom;
— boljim rasporedom odmora za vrijeme rada.
Evo tablice br. 5:
UČEŠĆE POJEDINIH DIJELOVA OPĆEG VREMENA U STRUKTURI
RADNOG VREMENA PRI RADU S MOTORNOM PILOM


Tablica br. 5


U postotku od ukupnog
dnevnog neposrednog pomoć, vreRedni
radnog teh. vremena
i nepobroj
Opi s vremena mena sredno teh.
vremena


1.
Ukupno neposredno tehnološko
vrijeme 27,44 — 36,37
2.
Vrijeme utrošeno na . ošrenje i
popravke alata 9,41 34,29 12,47
3.
Vrijeme utrošeno na donos i sipanje
goriva 4,75 17,31 8,30
4.
Vrijeme utrošeno na pripremu i
određivanje smjera 1,17 4,26 1,55
5.
Vrijeme utrošeno na odmore duže
od 7 minuta i pušenja 3,80 13,85 5,04
Prema tablici br. 5 možemo utvrditi odnos ukupnog općeg vremena prema
ukupnom dnevnom radnom vremenu, sumi neposrednog tehnološkog i pomoćnog
vremena i prema samom ukupnom neposrednom tehnološkom vremenu. Te
odnose ćemo dati u tablici br. 6.


UKUPNO OPĆE VRIJEME U STRUKTURI RADNOG VREMENA RUKOVAOCA
MOTORNE PILE PRI SJEĆI I IZRADI DRVA U JSKORIlSĆIVANJU ŠUiMA


Tablica br. 6


Redni
broj Opi s U postotku


1.
Ukupno opće vrijeme u odnosu na ukupno dnevno vrijeme
rada prosječno 19,13
2.
Ukupno opće vrijeme u odnosu na sumu ukupnog neposrednog
tehnološkog i pomoćnog vremena 25,36
3.
Ukupno opće vrijeme u odnosu na ukupno neposredno teh.
vrijeme 69,72


ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 39     <-- 39 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Neposredno tehnološko vrijeme — utrošeno za obaranje, trupljenje, obradu
tehničkog drva i otpiljivanje grana — opterećeno je posrednim vremenom uz
rad s motornom pilom — različito. Posredno utrošeno vrijeme iznosi prosječno
oko 248% u odnosu na neposredno tehnološko vrijeme obaranja, trupljenja,
obrade i otpiljivanja grana (10lö%).


Povećanje posrednog vremena dovodi u radnom danu do smanjivanja neposrednog
tehnološkog vremena, pa i cm2 piljenja. Pri tome ukupno neposredno
tehnološko vrijeme iznosi prosječno tek oko 27,44% od ukupnog dnevnog radnog
vremena, a neposredno tehnološko vrijeme utrošeno na prepiljivanje —
tek oko 16´% od ukupnog dnevnog radnog vremena. Ta činjenica smanjuje učinak
na prepiljivanju s motornom pilom za oko 84% — po jedinici ukupnog
dnevnog radnog vremena.


Prema prednjem, svako smanjenje posrednog vremena pri radu s motornom
pilom na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma posebno pridonosi povećanju
učinka na prepiljivanju, a to smanjenje ovisi kako o organizatorima
rada, tako i o onima koji radove neposredno izvode.


LITERATURA


Beni ć R.: Utvrđivanje normalnog učinka rada kod obaranja i izrade jelovine u


ljetnoj sječi, Šumarski list br. 11—12/1958., Zagreb.
Cermak — Jindra: Ekonomika prace v lese, Praha 1957.
Geff a — Drucksache : Allgemeine Anweisung für Leistungsuntersuchungen,


Reinbek 1959.
Kaminsk y G.: Arbeitsphysiologische Grundlegen für die Gestaltung der Forstarbeit,
Hamburg 1959.
Kralji ć B.: Racionalizacija rada i proizvodnje u šumsko-privrednoj organizaciji,
skripta, Zagreb 1965.
Vrane š V.: Proučavanje nekih važnih elemenata produktivnosti i ekonomičnosti


rada kod sječe i izrade bukovih sastojina na području Šumarije Samobor, rukopis,


Zagreb 1965.


SUMMARY


The one-man chain saw cuts in one second — depending on the species, tree dimensions,
etc. — from 21.88 to 41.75 sq. cm. We cannot take full advantage of this sawing
capacity because of the intervening ineffective working stages and breaks.


In the study was determined that the duration of the ineffective works depends
especially on the slope and the method of felling. The longest duration of such
interpolated ineffective works occurs in selection cutting, and the shortest one in
seed cutting. Greater slope of the terrain on which the felling operations and
subsequent primary conversion are done also requires protacted ineffective activities.


The net working time of a power saw is ca. 27.44 of the total daly working
time, while in the cross-cutting the power saw is efficiently engaged for only about
Iff0/» of the total daily working time which reduces the efficiency of cross-cutting
with a power saw by about 8đ´/o — per one working day.


The less time is wasted in the working day for ineffective works and breaks in
the felling and primary conversion with power saws the more is increased the crosscutting
efficiency.


30*1