DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Imajući u vidu stvarne potrebe malih preživara (ovce) u ovim makro i mikro elementima moguće je zaključiti da se jedino Ca nalazi u višku, dok sadržaj bakra djelomično zadovoljava. Međutim, ostali mikro i makro elementi ,su manjeviše deficitarni. Posebno zabrinjava gotovo nevjerovatna niska koncentracija fosfora i disproporcija Ca : P koja iznosi 10,2 :1 u maju i 66 :1 u januaru, što svakako mora uticati negativno na formiranje skeleta i proizvodne sposobnosti tamošnjih ovaca, a čime se može povezati i sitnoća krške pramenke. b) kao medonosne biljke S obzirom da je zanovijet leguminoza koja cvjeta već u aprilu i da je njen cvijet neobično bogat nektarom kao i polenom te pretstavlja izvanredno vrijednu pčelinju pašu u rano proljeće kada je ona pčelama najpotrebnija (razvoj legla i umnožavanje društava). Po prinosu meda kojeg pčelinje društvo može u toku jednog dana sakupiti sa cvijeta ove biljke zanovijet se može uporediti sa najmedonosnijim biljem našega Krša (Salvia officinalis, Paliurus spina Christi i Satureia subspicata). Istina med zanovijeti sadrži nešto više vode od meda vrijeska i kadulje ali po ostalim osobinama odnosno hemijskom sastavu ne zaostaje iza meda drugog medonosnog bilja iz aridnih predjela našega Krša. c) kao ogrijevnog i sitno-tehničkog drveta Zanovijetno drvo uslijed sadržaja smola i eteričnih materija predstavlja vrlo vrijedan ogrijev pa se cd nje dobi ja ju i sitni tehnički sortimenti velike trajnosti (npr. vinogradarsko kolje). U nekim predjelima od drveta zanovijeti priprema se vrlo kvalitetan drveni ugalj (okolina Ljubuškog). LITERATURA 1. Adamovi ć L.: Biljnogeografske formacije Zagorskih krajeva Dalmacije i Crne Gore, I dio, Zagreb 1912. 2. Adamovi ć L.: Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, Zagreb 1911. 3. Bec k G.: Flora Bosne i Hercegovine i oblasti Novoga Pazara, Posebno izdanje Srpske akademije nauka knjiga LXIII. Prirodnjački spisi 15, Beograd 1927. 4. Fukare k P.: O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea, Sieber, Presi) Godišnjeg biološkog društva u Sarajevu 1949. 5. Curi ć R.: Neka nova nalazišta zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea Sieber presi u Hercegovini. Narodni šumar 11—12, 1965. G. Curi ć R., N a d a ž d i n M.: Prilog poznavanju prirodnog areala zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea u Hercegovini s posebnim osvrtom na njenu ekonomsku vrijednost kao krmne biljke. U štampi. 7. Fukare k P.: Tila (tilovina) Šumarska enciklopedija Zagreb 1963. 8. Kuša n F.: Ljekovito i drugo korisno bdije, Zagreb 1956. 9. Sliškovi ć i saradnici: O stratifikaciji i tektonici Južne Hercegovine, geološki glasnik br 6, Sarajevo 1962. 10. Grupa autora: Pedološka karta Jugoslavije sa komentarom, Bgd. 1962. 11. Fukare k P.: Granice raširenja izraztjih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine, Geografski pregled 6, Sarajevo 1962. 12. Horvati ć S.: Karakteristike flore i vegetacije krša, Šumarski list, Zagreb 1928. 13. Horvati ć S.: Biljnogeografsko raščlanjenje krša, Krš Jugoslavije, Split 1957. 14. Horvati ć S.: Biljnogeografski položaj i raščlanjenje našeg primorja u svjetlu suvremenih fitocenolo.ških istraživanja, Acta botanica Croatica, Vol. XXII 1963. 15. Stefan o vi ć V.: Tipologija šuma, Sarajevo 1963. 16. Fukare k P.: Zajednice i tipovi šuma Dinarskih planina. Sistematsko mjesto balkanskih šibljaka.´ Narodni šumar XVI, br. 10—12 1962. 292 |