DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1966 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 90. SVIBANJ—LIPANJ 5—6 GODINA 1966. PRIMJENA OTROVNIH KEMIJSKIH SREDSTAVA U ZAŠTITI ŠUMA I NJIHOV UTJECAJ NA PRIRODNE BIOCENOZE, LJUDE I ŽIVOTINJE Prof. đr ZLATKO VAJDA Zavod za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu Posljednja dva decenija sve češće se u zaštiti šuma primjenjuju kemijska sredstva za uništavanje štetnih biljnih i životinjskih organizama, koji se pojavljuju u šumskim cenozama i nanose šumskom gospodarstvu velike štete. Ali upravo najefikasnija kemijska sredstva, koja se primjenjuju u zaštiti šuma i obrani poljoprivrednih kultura od štetnika ujedno su i vrlo otrovna po ljude i životinje, a pod izvjesnim uvjetima mogu postati razarači šumskih i drugih prirodnih cenoza. Još nedavno je broj otrovnih kemijskih sredstava, koji se primjenjivao bio malen. Od starih otrova najčešće isu se primjenjivali olovni i kalcijevi spojevi arsena, te bakreno-arsenski spoj poznat pod imenom pariško zelenilo kao i neki drugi. Godine 1874. otkrio je Austrijanac Z e i d 1 e r kemijski spoj DDT (C14H9CI5). Tek je god. 1939. Švicarac Mülle r ustanovio da je taj spoj jaki insekticid. On je iz njega u tvornici Geigy u Bazelu proizveo preparat Gesarol, koji se uz njemu slične preparate već preko 20 god. primjenjuje u zaštiti šuma za suzbijanje štetnih insekata. Kemičar P. Mülle r dobio je Nobelovu nagradu. DDT u prahu nije po čovjeka otrovan, jer ne može prodrijeti kroz kožu. Rastopljen u ulju prolazi kroz kožu, pa u tom slučaju postaje otrovan, kada se taloži i akumulira u štitnjači i drugim žlijezdama, kao i jetrima i bubrezima te zaštitnim masnim tkivima. On dolazi u tijelo sa živežnim namirnicama, pa već akumulacija od 3 milijuntnih dijelova može imati po zdravlje ljudi štetnih posljedica. Na pr. iz sijena u kojem se nalaze ostaci 7—8 milijuntih dijelova DDT on prelazi preko krave u mlijeko. Kada se iz tog mlijeka načini maslac poraste koncentracija na 65 milijuntih dijelova, a to je već opasna koncentracija. Slično djeluje i Chlordan. Još je jače toksičan Heptachlor, koji se lako taloži u mastima, Chlornaphtalin osobito štetno djeluje na jetra. Dieldrin je 5 puta otrovniji od DDT-a a kad dospije u želudac i 40 puta. On je dobar insekticid, ali se njegovom bezobzirnom primjenom može nanijeti velike štete divljači, a mogu stradati i ljudi koji s njim rukuju. Slično djelovanje ima i Aldrin, koji uz to negativno djeluje i na fertilitet. Među najotrovnije kemijske tvari na svijetu spadaju preparati na bazi organskih fosfata. Kada čovjek dolazi s tim otrovima neoprezno ili slučajno u 265 |